Svake se godine 4. veljače obilježava Svjetski dan raka kako bi se upozorilo na maligne bolesti koje mogu napasti gotovo svaki dio tijela.

Međutim, postoje i načini kako smanjiti rizik od oboljenja, a možemo ih početi primjenjivati već danas.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, broj oboljelih od malignih bolesti u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri rezultat povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba koje dosižu godine života u kojima se maligne bolesti češće pojavljuju.

Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se globalno broj oboljelih povećati s 18 milijuna u 2018. godini na 29,5 milijuna u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti sa 9,5 milijuna na 16,4 milijuna godišnje, prenosi Zadovoljna.hr.

Maligne bolesti odgovorne su za 27 posto svih smrti u Hrvatskoj. Najčešći oblik raka kod muškaraca je rak prostate, dok je kod žena najčešći rak dojke.

Na inicijativu Europske komisije nastao je Europski kodeks protiv raka (ECAC), a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje. Sve su preporuke jednostavne i pojedinac ih se može pridržavati u svakodnevnom životu, a da pritom ne treba imati neka posebna znanja i vještine.

Riječ je o 12 koraka.

1. Prestanite pušiti

Pušenje duhana vodeći je globalni uzrok bolesti i smrti koje se mogu spriječiti, pa tako i raka. Svake godine pušenje cigareta ubija šest milijuna ljudi diljem svijeta te uzrokuje ekonomsku štetu veću od 3 milijarde dolara godišnje. Predviđa se da će u ovom stoljeću umrijeti milijardu ljudi ako se u što skorije vrijeme ne počne primjenjivati Okvirna konvencija kontrole duhana Svjetske zdravstvene organizacije.

Ono što možete učiniti već danas za sebe jest barem smanjiti broj popušenih cigareta, a potom ih i u potpunosti odstraniti iz svoje svakodnevice.

2. Nemojte pristajati biti pasivni pušač

Jednako kao pušenje štetan je i boravak kraj osobe koja puši. Čak i ako sami ne pušimo, time postajemo pasivni pušači i udišemo štetne čestice.

Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda u Hrvatskoj je stupio na snagu, 6. studenoga 2008. i njime se, u cilju zaštite zdravlja građana utvrđuju mjere za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda, štetni sastojci cigareta i obvezne oznake na pakiranjima duhanskih proizvoda, preventivne mjere protiv pušenja te nadzor nad njegovom provedbom.

Njegovim stupanjem na snagu pušenje je zabranjeno u prostorima u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost i djelatnost odgoja i razovanja, uz izuzetak psihijatrijskih bolnica, gdje je pušenje dopušteno u posebnim za pušače određenim prostorima.

Međutim, još uvijek postoje radna okruženja u kojima se pušenje tolerira, barem prešutno. Kolegama, prijateljima i ukućanima jasno dajte do znanja da vam smeta kada puše kraj vas. Ako vas poštuju, ugasit će cigaretu ili otići na drugo mjesto.

3. Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Postoje brojan istraživanja koja idu u prilog tome da održavanje zdrave tjelesne težine smanjuje rizik od nastanka raka. U europskim zemljama osobe koje paze na održavanje tjelesne težine imaju 18 posto manje šanse na oboljenje od bilo koje vrste raka. Da bi se to postiglo, indeks tjelesne mase (IBM) trebao bi biti između 18 i 24.

4. Što manje sjedite i budite što aktivniji

Usko vezano uz održavanje težine jest i aktivno bavljenje bilo kojim vidom sporta, ili barem šetnjom. Preporučuje se barem 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno kako bi se smanjio rizik od raka. To ne mora nužno biti zahtjevna aktivnost; već će i svakodnevna šetnja učiniti čuda.

5. Jedite što zdravije

Zdrav jelovnik podrazumijeva cjelovite žitarice, voće i povrće te istodobno ograničava unos visokokalorične hrane i pića kao što su gazirani sokovi, masna hrana te procesuirano meso.

6. Smanjite unos alkohola

Dugogodišnja konzumacija alkohola može uzrokovati rak, i to čak sedam vrsta raka: rak usta, jednjaka, grla (ždrijela i grkljana), jetre, debelog crijeva (debelog crijeva i rektuma) i dojke.

Nije pogrešno posegnuti za kojom čašom alkohola u posebnim prilikama, no on nipošto ne bi trebao biti dio naše svakodnevice, napose ako želimo izbjeći crni scenarij. Što manje pijemo, to je manja šansa da ćemo u budućnosti oboljeti od raka.

7. Pažljivo se izlažite suncu

Zračenje Sunca sadrži svjetlost koju možemo vidjeti i infracrveno zračenje koje možemo osjetiti kao toplinu, kao i nevidljivo ultraljubičasto (UV) zračenje. Optičko sunčevo zračenje bitno je za planet Zemlju (npr. za fotosintezu) i ljude. Izlaganje UVB zrakama nužno je za apsorpciju vitamina D u našem tijelu, no istodobno su Sunčeve zrake svake godine sve opasnije. Zato je nužno štiti se kremama, i to tijekom čitave godine, te, ako je moguće, izbjegavati Sunce tijekom ljeta od 11 do 17 sati.

8. Izbjegavajte izlaganje kancerogenim tvarima

U okolišu postoji mnogo tisuća umjetnih ili prirodnih tvari, uključujući i na radnom mjestu, od kojih neke mogu izazvati rak. Mnoge od tih tvari su kemikalije. Upravo zato svako poduzeće koje njima rukuje mora zaštiti svoje radnike i izlaganje svesti na najmanju moguću mjeru.

Ono što možete i sami napraviti jest što manje koristiti automobil zbog ispušnih plinova koji su također kancerogeni, ali i upozoriti ako na radnom mjestu ili bilo gdje u javnosti uočite sumnjive tvari.

9. Saznajte jeste li izloženi zračenju u svome domu te ga smanjite na najmanju moguću mjeru

Radon je prirodni radioaktivni plin koji može prouzročiti izlaganje zračenju u vašem domu te posljedično uzrokovati rak pluća.

Radon je, uz plutonij, vjerojatno najrjeđi element na Zemlji, a u tragovima prati druge radioaktivne elemente. Rasprostirući se od njih kao plin u njihovu okolinu, čini i nju radioaktivnom. U najnovije doba količina radona u vodi i atmosferi dovodi se u vezu sa seizmičkom aktivnošću.

U naše domove može ući doslovce iz tla, što se može spriječiti adekvatnom gradnjom. No ako je već u kući ili zgradi, postoje metode kako ga smanjiti.

Neke metode djeluju tako da lagano povećavaju tlak zraka u kući, dok se druge temelje na razrjeđivanju zraka koji ulazi u dom iz zemlje vanjskim zrakom ili na izvlačenju zraka iz tla ispod kuće i ispumpavanjem u atmosferu.

Većina sustava za smanjenje radona zahtijeva upotrebu malih električnih pumpi.

10. Dojite svoje dijete

Iako svaka žena ima pravo odlučiti hoće li dojiti ili ne te joj nitko ne smije nametnuti tu odluku, istraživanja su pokazala da su žene koje su dojile u manjem riziku od obolijevanja od raka dojke.

Što duže žena doji, rizik od obolijevanja je manji. Konkretno, za svakih 12 mjeseci dojenja rizik se smanjuje za 4 posto, s time da se pribrojava dojenje svakog djeteta, ako je žena imala više poroda.

11. Pobrinite se za cijepljenje svoje djece

Novorođenčad bi se trebala cijeliti protiv hepatitisa B, a djevojčice u ranim tinejdžerskim godinama i protiv HPV-a. No izuzetak nisu ni dječaci. Upravo su to dvije najčešće infekcije koje se povezuju s kasnijim nastankom raka. Primjerice, HPV može uzrokovati rak vrata maternice i anusa, dok hepatitis B može uzrokovati rak jetre. Zato zaštitite svoju djecu na vrijeme.

12. Redovito idite na preglede

Posljednje, no ne i manje važno, jest da redovito odlazite na preglede, napose ako u obitelji imate povijest bolesti raka. Prevencija je najbolji lijek, ali vam i otkrivanje raka u njegovoj ranoj fazi može spasiti život. Zato svakako sudjelujte u organiziranim programima ranog otkrivanja raka kao što su rak dojke, rak vrata maternice i rak debelog crijeva.