Pretjeran unos soli povezuje se s mnogo ozbiljnijim posljedicama nego što se ranije mislilo, uključujući depresiju, tjeskobu, demenciju i čak gubitak sluha, upozoravaju nova istraživanja.
Već više od dva desetljeća stručnjaci upozoravaju da pretjeran unos soli šteti srcu i krvnim žilama.
Nova istraživanja pokazuju da prekomjerna konzumacija soli može imati i šire posljedice. Osim povećanog rizika od visokog krvnog tlaka, sada se povezuje i s depresijom, tjeskobom, demencijom, pa čak i gubitkom sluha.
Znanstveni savjetodavni odbor za prehranu u Ujedinjenom Kraljevstvu još od 2003. preporučuje da odrasli dnevno ne unose više od 6 grama soli, što odgovara jednoj čajnoj žličici. Ipak, prema podacima British Heart Foundationa, većina odraslih unosi oko 8,4 grama soli dnevno, što je 40 posto više od preporučenog.
Glavni problem nije sol koju sami dodajemo hrani, već ona skrivena u prerađenim proizvodima. Tri četvrtine ukupnog unosa soli dolazi iz hrane poput kruha, žitarica, gotovih jela i suhomesnatih proizvoda, što je teško izbjeći čak i kada pazimo na prehranu.
Novi podaci ukazuju na vezu između viška soli i mentalnog zdravlja. Profesor Matthew Bailey sa Sveučilišta u Edinburghu navodi da visok unos soli nije povezan samo s bolestima srca, već i s depresijom, tjeskobom i demencijom.
Velika analiza UK Biobanke na više od 270.000 ljudi pokazala je da osobe koje „ponekad“ dodaju sol u hranu imaju 20% veći rizik od depresije, dok oni koji „uvijek“ dosoljavaju imaju čak 45% veći rizik. Slični rezultati potvrđeni su i istraživanjima u Kini, gdje redovno dosoljavanje obroka povećava rizik od depresije i tjeskobe.
Previše soli može potaknuti proizvodnju upalnog proteina IL-17A, koji povisuje krvni tlak i remeti kemijsku ravnotežu u mozgu, negativno utječući na raspoloženje. Studije na miševima pokazale su da prehrana bogata solju povećava razinu ovog proteina i uzrokuje znakove stresa i depresivnog ponašanja.
Nekoliko novih studija upozorava i na povećan rizik od demencije kod ljudi koji redovno dosoljavaju obroke, od 19% do čak 73%. Visoki krvni tlak, česta posljedica previše soli, poznat je čimbenik u razvoju vaskularne demencije.
Osim toga, sol može štetno djelovati i na sluh. Istraživanje u Južnoj Koreji pokazalo je da osobe koje stalno dodaju sol imaju 23% veći rizik od gubitka sluha, vjerojatno zbog poremećaja ravnoteže tekućine u unutarnjem uhu.
Izbjegavanje soli može biti izazovno. Profesor Bailey navodi da nikada ne soli hranu, ali dnevno ipak unosi oko 8 grama soli, što pokazuje koliko je teško ostati unutar preporuka.
Prema British Heart Foundationu, najviše soli sadrže prerađeno meso, kruh, pizza, gotovi umaci, konzervirano povrće, suhomesnati proizvodi i keksi. Stručnjaci savjetuju smanjenje gotove hrane, pažljivo čitanje deklaracija i biranje proizvoda s manjim sadržajem soli, prenosi Raport.
Već više od dva desetljeća stručnjaci upozoravaju da pretjeran unos soli šteti srcu i krvnim žilama.
Nova istraživanja pokazuju da prekomjerna konzumacija soli može imati i šire posljedice. Osim povećanog rizika od visokog krvnog tlaka, sada se povezuje i s depresijom, tjeskobom, demencijom, pa čak i gubitkom sluha.
Znanstveni savjetodavni odbor za prehranu u Ujedinjenom Kraljevstvu još od 2003. preporučuje da odrasli dnevno ne unose više od 6 grama soli, što odgovara jednoj čajnoj žličici. Ipak, prema podacima British Heart Foundationa, većina odraslih unosi oko 8,4 grama soli dnevno, što je 40 posto više od preporučenog.
Glavni problem nije sol koju sami dodajemo hrani, već ona skrivena u prerađenim proizvodima. Tri četvrtine ukupnog unosa soli dolazi iz hrane poput kruha, žitarica, gotovih jela i suhomesnatih proizvoda, što je teško izbjeći čak i kada pazimo na prehranu.
Novi podaci ukazuju na vezu između viška soli i mentalnog zdravlja. Profesor Matthew Bailey sa Sveučilišta u Edinburghu navodi da visok unos soli nije povezan samo s bolestima srca, već i s depresijom, tjeskobom i demencijom.
Velika analiza UK Biobanke na više od 270.000 ljudi pokazala je da osobe koje „ponekad“ dodaju sol u hranu imaju 20% veći rizik od depresije, dok oni koji „uvijek“ dosoljavaju imaju čak 45% veći rizik. Slični rezultati potvrđeni su i istraživanjima u Kini, gdje redovno dosoljavanje obroka povećava rizik od depresije i tjeskobe.
Previše soli može potaknuti proizvodnju upalnog proteina IL-17A, koji povisuje krvni tlak i remeti kemijsku ravnotežu u mozgu, negativno utječući na raspoloženje. Studije na miševima pokazale su da prehrana bogata solju povećava razinu ovog proteina i uzrokuje znakove stresa i depresivnog ponašanja.
Nekoliko novih studija upozorava i na povećan rizik od demencije kod ljudi koji redovno dosoljavaju obroke, od 19% do čak 73%. Visoki krvni tlak, česta posljedica previše soli, poznat je čimbenik u razvoju vaskularne demencije.
Osim toga, sol može štetno djelovati i na sluh. Istraživanje u Južnoj Koreji pokazalo je da osobe koje stalno dodaju sol imaju 23% veći rizik od gubitka sluha, vjerojatno zbog poremećaja ravnoteže tekućine u unutarnjem uhu.
Izbjegavanje soli može biti izazovno. Profesor Bailey navodi da nikada ne soli hranu, ali dnevno ipak unosi oko 8 grama soli, što pokazuje koliko je teško ostati unutar preporuka.
Prema British Heart Foundationu, najviše soli sadrže prerađeno meso, kruh, pizza, gotovi umaci, konzervirano povrće, suhomesnati proizvodi i keksi. Stručnjaci savjetuju smanjenje gotove hrane, pažljivo čitanje deklaracija i biranje proizvoda s manjim sadržajem soli, prenosi Raport.
