Osnivač i direktor Facebooka Mark Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan prošli su tjedan predstavili ambiciozan program u kojem planiraju uložiti golema sredstva u temeljna znanstvena istraživanja kojima je krajnji cilj izlječenje svih ključnih bolesti u suvremenom svijetu.
Najavili su da će, za početak, tijekom narednih 10 godina, darovati tri milijarde dolara kako bi se pronašli lijekovi i tretmani za četiri ključne skupine bolesti – maligne, zarazne, krvožilne i neurološke.
Naravno, upućenima je jasno da planirana sredstva, iako predstavljaju vrlo izdašnu donaciju kada se uzme u obzir činjenica da dolaze od samo jednog para, sama po sebi ni izdaleka nisu dovoljna da se izliječe sve bolesti. Za ilustraciju, samo američki Nacionalni instituti zdravlja (NIH) godišnje izdvajaju višestruko veće iznose za biomedicinska istraživanja. U 2010. to je izdvajanje iznosilo fascinantnih 27 milijardi.
No još važnije pitanje koje na ovu temu treba postaviti zapravo je: može li čovječanstvo uopće izliječiti sve bolesti? Odgovor nije ni jednostavan niti jednoznačan. Naime, za neke bolesti bit će lakše naći lijekove, a za druge teže.
Zarazne bolesti
U biti znak jednakosti ne može se staviti čak niti unutar navedenih glavnih skupina bolesti. To osobito vrijedi za zarazne bolesti koje uzrokuju različiti mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica i parazita.
Neki uzročnici zaraznih bolesti, poput bakterije koja uzrokuje lepru, evoluiraju sporo. Drugi, poput virusa koji uzrokuju gripu, evoluiraju vrlo brzo, mijenjaju se iz godine u godinu. Cjepivo protiv gripe stoga se svake godine priprema na temelju virusa koji su harali prošle sezone. Unatoč tome zna se dogoditi da virus toliko evoluira da zaštita koktela koji se uglavnom sastoji od cjepiva protiv tri virusa bude tek 20-ak posto.
Francis S. Collins, direktor NIH-a, rekao je za stranicu Popular Science da je teško zamisliti svijet u kojem neće biti zaraznih bolesti, no da je svakako moguće stvoriti takav u kojem će se one moći kontrolirati.
„Zarazne bolesti nećemo iskorijeniti na Zemlji no razvit ćemo strategije kojima ćemo ih brzo suzbijati gdje god da se pojave“, rekao je Collins istaknuvši da se strategije identificiranja novih bolesti, te njihova brzog liječenja i prevencije već danas ubrzano razvijaju.
Maligne bolesti
Stručnjaci koji se bave tumorskim bolestima već godinama upozoravaju da rak gotovo nikada nije jedna bolest što znači da se ne može liječiti jedinstvenim pristupom. Primjerice, na temelju molekularnih karakteristika tumora znanost danas razlikuje pet bioloških podtipova karcinoma dojke koji se međusobno razlikuju i po terapijskom pristupu i po prognozi liječenja.
Danas se uglavnom smatra da karcinoma ima više do stotinu te da svaki od njih na pacijente djeluje na drugačije načine, ovisno o brojnim čimbenicima poput dobi, spola, rasne ili etničke pripadnosti i geografskog položaja.
Unatoč tome u liječenju malignih bolesti u posljednjih je nekoliko desetljeća ostvaren golem napredak.
Ugledni hrvatski molekularni biolog svjetskog glasa koji živi i radi u Kanadi, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Igor Štagljar, rekao je na predavanju koje je održao u Zagrebu u prosincu 2014. da će se rak uskoro liječiti kao kronične bolesti.
„Budućnost liječenja malignih bolesti je u personaliziranoj medicini koja će svakom bolesniku propisivati koktel pametnih lijekova nakon sekvenciranja njegove DNA“, objasnio je dodavši da bi to trebalo postati rutinski postupak zahvaljujući kojem će se rak liječiti kao i sve kronične bolesti.
U ovom području najveći problem mogla bi biti dostupnost liječenja jer kvalitetne, personalizirane metode dijagnosticiranja i liječenja vjerojatno još dugo neće postati jeftine.
Okupljanje mozgova
Prvi korak Inicijative Chan Zuckerberg, ujedno i najveća investicija teška 800 milijuna dolara, bit će osnivanje istraživačke institucije 'Biohub' na University of California u San Franciscu. Ona bi trebala okupiti brojne vrhunske znanstvenike sa Stanforda, Princetona, Berkeleya i UCSF-a koji bi trebali osmisliti nove pristupe liječenju bolesti.
Sljedeći korak bit će razvoj novih tehnologija koje bi trebale biti dostupne svim znanstvenicima Biohuba.
„Kroz cijelu povijest znanosti, većini znanstvenih proboja prethodila su neka nova oruđa i tehnologije koje su im omogućavale da stvari vide na drugačiji način. Teleskopi su nam pomogli da shvatimo astronomiju i svemir, a mikroskop da shvatimo stanice i bakterije kako bismo se borili protiv zaraznih bolesti“, rekao je za Guardian Zuckerberg koji smatra da bi i umjetna inteligencija mogla pomoći u istraživanju mozga i liječenju neuroloških bolesti.
Tehnologija strojnog učenja, koja mu nije strana, također bi se mogla koristiti za analiziranje genoma raka, kao i za kreiranje čipova i monitora za kontrolu krvi koji bi brzo otkrivali bolesti.
Ambiciozno, ali ne i neostvarivo
Collins smatra da je cilj Inicijative Chan Zuckerberg vrlo smion, no vjeruje da je razvoj lijekova za sve bolesti svakako nešto čemu bismo se mogli približiti tijekom ovog stoljeća.
„Hoćemo li to moći uspješno primijeniti na svaku oboljelu osobu, drugo je pitanje, no istraživanje bi se trebalo moći punom snagom uhvatiti u koštac sa svime što postoji“, rekao je.
Čak i Cori Bargmann, poznata neurobiologinja, koja će voditi projekt, svjesna je da će mnogi plan Inicijative doživjeti kao ambiciozan.
„No on nije potpuno apsurdan“, rekla je Bargmann za Guardian.
Zašto tako misli, objasnila je na primjeru razvoja znanstvenih istraživanja 1970-ih i 1980-ih.
„Jedan od virusa koji su se tada istraživali bio je Rousov virus sarkoma koji je napadao perad“, rekla je.
Mada se može činiti da taj patogen nema ništa s ljudima, bio je to prvi retrovirus koji je ikada istražen. Kasnije, 1983. godine, kada je otkriven retrovirus AIDS-a, prikupljeno znanje omogućilo je relativno brz razvoj terapija za tu opaku bolest. Bargman kaže kako se nada da će moći financirati slične projekte koji će biti kameni temeljci za razumijevanje nekih ključnih tema u medicinskim znanostima.
Steve Caddick, profesor kemijske biologije na University College London, direktor inovacija u Wellcome Trustu, najvećoj svjetskoj zakladi za biomedicinska istraživanja na svijetu, smatra da su inicijative poput Zuckerbergove važne jer je za izazove u medicini odvažnost vrlo bitna.
„U ovoj inicijativi jako je važno to što takav pristup rađa nadu koja je neophodna kako bi se od istraživačkih znanosti došlo do stvaranja boljeg svijeta. Težnja je ključna. S ovakvom idejom da se okupe umovi sve postaje moguće – to je nešto što može držati ljude u istraživanjima desetljećima, kroz sve uspone i padove“, objasnio je.
Konačno ne treba zaboraviti da se Chan i Zuckerberg nadaju da će njihova inicijativa potaknuti druge uspješne poslovne ljude da im se pridruže, da će postupno prerasti u pravi pokret za financiranje znanosti.
Index.hr
Najavili su da će, za početak, tijekom narednih 10 godina, darovati tri milijarde dolara kako bi se pronašli lijekovi i tretmani za četiri ključne skupine bolesti – maligne, zarazne, krvožilne i neurološke.
Naravno, upućenima je jasno da planirana sredstva, iako predstavljaju vrlo izdašnu donaciju kada se uzme u obzir činjenica da dolaze od samo jednog para, sama po sebi ni izdaleka nisu dovoljna da se izliječe sve bolesti. Za ilustraciju, samo američki Nacionalni instituti zdravlja (NIH) godišnje izdvajaju višestruko veće iznose za biomedicinska istraživanja. U 2010. to je izdvajanje iznosilo fascinantnih 27 milijardi.
No još važnije pitanje koje na ovu temu treba postaviti zapravo je: može li čovječanstvo uopće izliječiti sve bolesti? Odgovor nije ni jednostavan niti jednoznačan. Naime, za neke bolesti bit će lakše naći lijekove, a za druge teže.
Zarazne bolesti
U biti znak jednakosti ne može se staviti čak niti unutar navedenih glavnih skupina bolesti. To osobito vrijedi za zarazne bolesti koje uzrokuju različiti mikroorganizmi poput bakterija, virusa, gljivica i parazita.
Neki uzročnici zaraznih bolesti, poput bakterije koja uzrokuje lepru, evoluiraju sporo. Drugi, poput virusa koji uzrokuju gripu, evoluiraju vrlo brzo, mijenjaju se iz godine u godinu. Cjepivo protiv gripe stoga se svake godine priprema na temelju virusa koji su harali prošle sezone. Unatoč tome zna se dogoditi da virus toliko evoluira da zaštita koktela koji se uglavnom sastoji od cjepiva protiv tri virusa bude tek 20-ak posto.
Francis S. Collins, direktor NIH-a, rekao je za stranicu Popular Science da je teško zamisliti svijet u kojem neće biti zaraznih bolesti, no da je svakako moguće stvoriti takav u kojem će se one moći kontrolirati.
„Zarazne bolesti nećemo iskorijeniti na Zemlji no razvit ćemo strategije kojima ćemo ih brzo suzbijati gdje god da se pojave“, rekao je Collins istaknuvši da se strategije identificiranja novih bolesti, te njihova brzog liječenja i prevencije već danas ubrzano razvijaju.
Maligne bolesti
Stručnjaci koji se bave tumorskim bolestima već godinama upozoravaju da rak gotovo nikada nije jedna bolest što znači da se ne može liječiti jedinstvenim pristupom. Primjerice, na temelju molekularnih karakteristika tumora znanost danas razlikuje pet bioloških podtipova karcinoma dojke koji se međusobno razlikuju i po terapijskom pristupu i po prognozi liječenja.
Danas se uglavnom smatra da karcinoma ima više do stotinu te da svaki od njih na pacijente djeluje na drugačije načine, ovisno o brojnim čimbenicima poput dobi, spola, rasne ili etničke pripadnosti i geografskog položaja.
Unatoč tome u liječenju malignih bolesti u posljednjih je nekoliko desetljeća ostvaren golem napredak.
Ugledni hrvatski molekularni biolog svjetskog glasa koji živi i radi u Kanadi, dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Igor Štagljar, rekao je na predavanju koje je održao u Zagrebu u prosincu 2014. da će se rak uskoro liječiti kao kronične bolesti.
„Budućnost liječenja malignih bolesti je u personaliziranoj medicini koja će svakom bolesniku propisivati koktel pametnih lijekova nakon sekvenciranja njegove DNA“, objasnio je dodavši da bi to trebalo postati rutinski postupak zahvaljujući kojem će se rak liječiti kao i sve kronične bolesti.
U ovom području najveći problem mogla bi biti dostupnost liječenja jer kvalitetne, personalizirane metode dijagnosticiranja i liječenja vjerojatno još dugo neće postati jeftine.
Okupljanje mozgova
Prvi korak Inicijative Chan Zuckerberg, ujedno i najveća investicija teška 800 milijuna dolara, bit će osnivanje istraživačke institucije 'Biohub' na University of California u San Franciscu. Ona bi trebala okupiti brojne vrhunske znanstvenike sa Stanforda, Princetona, Berkeleya i UCSF-a koji bi trebali osmisliti nove pristupe liječenju bolesti.
Sljedeći korak bit će razvoj novih tehnologija koje bi trebale biti dostupne svim znanstvenicima Biohuba.
„Kroz cijelu povijest znanosti, većini znanstvenih proboja prethodila su neka nova oruđa i tehnologije koje su im omogućavale da stvari vide na drugačiji način. Teleskopi su nam pomogli da shvatimo astronomiju i svemir, a mikroskop da shvatimo stanice i bakterije kako bismo se borili protiv zaraznih bolesti“, rekao je za Guardian Zuckerberg koji smatra da bi i umjetna inteligencija mogla pomoći u istraživanju mozga i liječenju neuroloških bolesti.
Tehnologija strojnog učenja, koja mu nije strana, također bi se mogla koristiti za analiziranje genoma raka, kao i za kreiranje čipova i monitora za kontrolu krvi koji bi brzo otkrivali bolesti.
Ambiciozno, ali ne i neostvarivo
Collins smatra da je cilj Inicijative Chan Zuckerberg vrlo smion, no vjeruje da je razvoj lijekova za sve bolesti svakako nešto čemu bismo se mogli približiti tijekom ovog stoljeća.
„Hoćemo li to moći uspješno primijeniti na svaku oboljelu osobu, drugo je pitanje, no istraživanje bi se trebalo moći punom snagom uhvatiti u koštac sa svime što postoji“, rekao je.
Čak i Cori Bargmann, poznata neurobiologinja, koja će voditi projekt, svjesna je da će mnogi plan Inicijative doživjeti kao ambiciozan.
„No on nije potpuno apsurdan“, rekla je Bargmann za Guardian.
Zašto tako misli, objasnila je na primjeru razvoja znanstvenih istraživanja 1970-ih i 1980-ih.
„Jedan od virusa koji su se tada istraživali bio je Rousov virus sarkoma koji je napadao perad“, rekla je.
Mada se može činiti da taj patogen nema ništa s ljudima, bio je to prvi retrovirus koji je ikada istražen. Kasnije, 1983. godine, kada je otkriven retrovirus AIDS-a, prikupljeno znanje omogućilo je relativno brz razvoj terapija za tu opaku bolest. Bargman kaže kako se nada da će moći financirati slične projekte koji će biti kameni temeljci za razumijevanje nekih ključnih tema u medicinskim znanostima.
Steve Caddick, profesor kemijske biologije na University College London, direktor inovacija u Wellcome Trustu, najvećoj svjetskoj zakladi za biomedicinska istraživanja na svijetu, smatra da su inicijative poput Zuckerbergove važne jer je za izazove u medicini odvažnost vrlo bitna.
„U ovoj inicijativi jako je važno to što takav pristup rađa nadu koja je neophodna kako bi se od istraživačkih znanosti došlo do stvaranja boljeg svijeta. Težnja je ključna. S ovakvom idejom da se okupe umovi sve postaje moguće – to je nešto što može držati ljude u istraživanjima desetljećima, kroz sve uspone i padove“, objasnio je.
Konačno ne treba zaboraviti da se Chan i Zuckerberg nadaju da će njihova inicijativa potaknuti druge uspješne poslovne ljude da im se pridruže, da će postupno prerasti u pravi pokret za financiranje znanosti.
Index.hr
