Iako je revolucija biljne prehrane smanjila prisutnost laktoze u jelovnicima mnogih ljudi, neke mliječne namirnice ponovno dobivaju na popularnosti zbog svojih blagotvornih učinaka na zdravlje, a kefir je među njima.
Nekad smatran skromnim i pomalo neuglednim napitkom, danas zahvaljujući novim spoznajama o važnosti zdravlja crijeva ponovno postaje sve popularniji.
Premda ga nutricionisti odavno preporučuju, mnogi su potrošači dugo izbjegavali kefir zbog njegova specifičnog, fermentiranog okusa.
Umjesto njega birale su se popularnije alternative poput kombuche ili kimchija. No, s porastom svijesti o važnosti zdravlja crijevne mikrobiote, interes za ovaj tradicionalni napitak ponovno raste.
Zdravlje crijeva kao prioritet
Uključivanje fermentiranih proizvoda u prehranu korak je u pravom smjeru, osobito jer sve više istraživanja pokazuje da zdravlje crijeva može biti povezano s nizom zdravstvenih tegoba.
Jedna nedavna studija pokazuje da bi ključ za liječenje kliničke depresije mogao ležati u ravnoteži crijevne flore, dok druga upućuje na to da stabilniji mikrobiom može pridonijeti kvalitetnijem snu.
Hrana i pića bogata dobrim bakterijama imaju značajan utjecaj na zdravlje, a kako raste svijest o ulozi crijevne flore u općem blagostanju, tržište proizvoda za zdravlje crijeva doživljava procvat, među njima se ponovno ističe kefir.
"Kefir je blizak srodnik jogurta, ali sadrži znatno više različitih sojeva mikroorganizama. Iako se konzumira već tisućama godina, porast interesa za zdravlje crijeva u novije vrijeme ponovno ga je doveo u središte pozornosti", objašnjava dr. Megan Rossi, poznata kao The Gut Health Doctor.
"Iako postoji ograničen broj kliničkih ispitivanja koja proučavaju specifične prednosti, smatra se da kefir nudi dodatne koristi u odnosu na jogurt zbog veće raznolikosti sojeva i broja bakterija. To uključuje potencijalne prednosti kod regulacije tjelesne težine i bolesti srca, a nova studija sa Sveučilišta Stanford pokazala je da je visok unos fermentirane hrane povezan s nižim markerima upale", dodaje dr. Rossi.
Učinci redovite konzumacije
S rastućim interesom za smanjenje upalnih procesa u tijelu i usporavanje biološkog starenja, mnogi se odlučuju isprobati kefir.
Njegove prijavljene zdravstvene prednosti i sve veća dostupnost čine ga privlačnim izborom.
Iskustva korisnika koji su svakodnevno konzumirali kefir, bogat prirodnim probioticima poput laktobacila i bifidobakterija, tijekom mjesec dana često su vrlo pozitivna.
Mnogi navode povećanje razine energije, duži osjećaj sitosti nakon obroka te poboljšanje stanja problematične kože.
Iako okus i tekstura u početku mogu biti neobični, većina se korisnika brzo prilagodi na različite varijante, od prirodnog okusa do onih s dodanim voćem ili proteinima.
Kako i kada konzumirati kefir?
Dr. Rossi preporučuje konzumaciju 100-200 ml kefira dnevno, ovisno o pojedincu, a željeni ishod također diktira kada ga je najbolje piti.
Za probavu i zdravlje crijeva: Preporučuje se piti ga na prazan želudac.
Kao međuobrok ili za osjećaj sitosti: Najbolje ga je piti nakon obroka.
Optimalna dnevna doza je oko 100 ml, primjerice ujutro prije doručka. Iako tekstura i miris u početku mogu biti neobični, većina se korisnika brzo navikne na specifičnost ovog fermentiranog napitka.
Na što treba paziti kod konzumacije kefira?
Kefir nije za svakoga. Osobe s alergijom na mliječne proizvode trebale bi izbjegavati mliječni kefir. Iako proces fermentacije smanjuje razinu laktoze, osobe s intolerancijom na laktozu također bi trebale biti oprezne.
"Postoji vodeni i mliječni kefir. Mliječni kefir radi se s mlijekom i sadrži laktozu, za razliku od vodenog koji se pravi sa zaslađenom vodom. Domaći mliječni kefir obično sadrži oko 30 posto manje laktoze od standardnog mlijeka", objašnjava dr. Rossi.
Vodeni kefir je stoga odlična opcija za vegane i one koji izbjegavaju mliječne proizvode.
Dr. Rossi također upozorava da osobe s oslabljenim imunitetom ili one koje primaju terapiju za rak ne bi trebale same raditi kefir kod kuće zbog rizika od kontaminacije, piše Independent.
Pri odabiru kupovnog kefira, važno je čitati deklaracije. "Nažalost, mnogi brendovi sada dodaju šećere u obliku voćnih ekstrakata umjesto cijelog voća, a drugi, uključujući nove proteinske proizvode, sadrže dodani šećer u obliku saharoze. Mnogi također koriste zgušnjivače poput pektina, koji su nepotrebni ako je tehnika fermentacije ispravna", napominje.
Redovita konzumacija kefira može biti vrlo koristan dodatak prehrani. Rad objavljen 2022. godine u Nacionalnoj medicinskoj knjižnici (National Library of Medicine) pokazuje da je u nekoliko studija kefir pokazao sposobnost suzbijanja patogena, smanjenja upalnih procesa te poboljšanja glikemijskih i lipidnih profila u serumu.
Bogat je proteinima, lako je dostupan u većini supermarketa i predstavlja jednostavan način za podršku zdravlju.
Nekad smatran skromnim i pomalo neuglednim napitkom, danas zahvaljujući novim spoznajama o važnosti zdravlja crijeva ponovno postaje sve popularniji.
Premda ga nutricionisti odavno preporučuju, mnogi su potrošači dugo izbjegavali kefir zbog njegova specifičnog, fermentiranog okusa.
Umjesto njega birale su se popularnije alternative poput kombuche ili kimchija. No, s porastom svijesti o važnosti zdravlja crijevne mikrobiote, interes za ovaj tradicionalni napitak ponovno raste.
Zdravlje crijeva kao prioritet
Uključivanje fermentiranih proizvoda u prehranu korak je u pravom smjeru, osobito jer sve više istraživanja pokazuje da zdravlje crijeva može biti povezano s nizom zdravstvenih tegoba.
Jedna nedavna studija pokazuje da bi ključ za liječenje kliničke depresije mogao ležati u ravnoteži crijevne flore, dok druga upućuje na to da stabilniji mikrobiom može pridonijeti kvalitetnijem snu.
Hrana i pića bogata dobrim bakterijama imaju značajan utjecaj na zdravlje, a kako raste svijest o ulozi crijevne flore u općem blagostanju, tržište proizvoda za zdravlje crijeva doživljava procvat, među njima se ponovno ističe kefir.
"Kefir je blizak srodnik jogurta, ali sadrži znatno više različitih sojeva mikroorganizama. Iako se konzumira već tisućama godina, porast interesa za zdravlje crijeva u novije vrijeme ponovno ga je doveo u središte pozornosti", objašnjava dr. Megan Rossi, poznata kao The Gut Health Doctor.
"Iako postoji ograničen broj kliničkih ispitivanja koja proučavaju specifične prednosti, smatra se da kefir nudi dodatne koristi u odnosu na jogurt zbog veće raznolikosti sojeva i broja bakterija. To uključuje potencijalne prednosti kod regulacije tjelesne težine i bolesti srca, a nova studija sa Sveučilišta Stanford pokazala je da je visok unos fermentirane hrane povezan s nižim markerima upale", dodaje dr. Rossi.
Učinci redovite konzumacije
S rastućim interesom za smanjenje upalnih procesa u tijelu i usporavanje biološkog starenja, mnogi se odlučuju isprobati kefir.
Njegove prijavljene zdravstvene prednosti i sve veća dostupnost čine ga privlačnim izborom.
Iskustva korisnika koji su svakodnevno konzumirali kefir, bogat prirodnim probioticima poput laktobacila i bifidobakterija, tijekom mjesec dana često su vrlo pozitivna.
Mnogi navode povećanje razine energije, duži osjećaj sitosti nakon obroka te poboljšanje stanja problematične kože.
Iako okus i tekstura u početku mogu biti neobični, većina se korisnika brzo prilagodi na različite varijante, od prirodnog okusa do onih s dodanim voćem ili proteinima.
Kako i kada konzumirati kefir?
Dr. Rossi preporučuje konzumaciju 100-200 ml kefira dnevno, ovisno o pojedincu, a željeni ishod također diktira kada ga je najbolje piti.
Za probavu i zdravlje crijeva: Preporučuje se piti ga na prazan želudac.
Kao međuobrok ili za osjećaj sitosti: Najbolje ga je piti nakon obroka.
Optimalna dnevna doza je oko 100 ml, primjerice ujutro prije doručka. Iako tekstura i miris u početku mogu biti neobični, većina se korisnika brzo navikne na specifičnost ovog fermentiranog napitka.
Na što treba paziti kod konzumacije kefira?
Kefir nije za svakoga. Osobe s alergijom na mliječne proizvode trebale bi izbjegavati mliječni kefir. Iako proces fermentacije smanjuje razinu laktoze, osobe s intolerancijom na laktozu također bi trebale biti oprezne.
"Postoji vodeni i mliječni kefir. Mliječni kefir radi se s mlijekom i sadrži laktozu, za razliku od vodenog koji se pravi sa zaslađenom vodom. Domaći mliječni kefir obično sadrži oko 30 posto manje laktoze od standardnog mlijeka", objašnjava dr. Rossi.
Vodeni kefir je stoga odlična opcija za vegane i one koji izbjegavaju mliječne proizvode.
Dr. Rossi također upozorava da osobe s oslabljenim imunitetom ili one koje primaju terapiju za rak ne bi trebale same raditi kefir kod kuće zbog rizika od kontaminacije, piše Independent.
Pri odabiru kupovnog kefira, važno je čitati deklaracije. "Nažalost, mnogi brendovi sada dodaju šećere u obliku voćnih ekstrakata umjesto cijelog voća, a drugi, uključujući nove proteinske proizvode, sadrže dodani šećer u obliku saharoze. Mnogi također koriste zgušnjivače poput pektina, koji su nepotrebni ako je tehnika fermentacije ispravna", napominje.
Redovita konzumacija kefira može biti vrlo koristan dodatak prehrani. Rad objavljen 2022. godine u Nacionalnoj medicinskoj knjižnici (National Library of Medicine) pokazuje da je u nekoliko studija kefir pokazao sposobnost suzbijanja patogena, smanjenja upalnih procesa te poboljšanja glikemijskih i lipidnih profila u serumu.
Bogat je proteinima, lako je dostupan u većini supermarketa i predstavlja jednostavan način za podršku zdravlju.
