Francuske sigurnosne službe navodno su upozorile crnogorske vlasti na dolazak sumnjivog čarter-leta iz Beograda, uoči summita Europske unije i Zapadnog Balkana na kojem sudjeluje i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
U zrakoplovu su se, prema navodima, nalazile osobe koje se povezuje s kriminalnim miljeom i Srpskom naprednom strankom. Informaciju o letu za Tivat prva je imala francuska tvrtka Vinci, koja upravlja beogradskom zračnom lukom, a ona je preko časnika za vezu obavijestila francusku obavještajnu službu DGSE, koja je potom alarmirala Podgoricu, piše Nova.rs.
Francuski odgovor na CIA-u i MI6
Iako francuske vlasti nisu službeno komentirale ove navode, spominjanje Glavne uprave za vanjsku sigurnost (DGSE) govori o ozbiljnosti situacije. Riječ je o službi koju se često naziva "francuskom CIA-om", organizaciji zaduženoj za prikupljanje obavještajnih podataka u inozemstvu, protuterorističko djelovanje, kontraobavještajne operacije i zaštitu francuskih nacionalnih interesa diljem svijeta.
DGSE je osnovana tijekom Drugog svjetskog rata, a današnji oblik dobila je 1982. godine. Njezina je uloga usporediva s onom američke CIA-e ili britanskog MI6. Sjedište službe je u Parizu, a prema dostupnim podacima zapošljava oko 7000 ljudi i raspolaže godišnjim proračunom od gotovo milijardu eura.
Za razliku od DGSI-ja, unutarnje sigurnosne službe koja djeluje na francuskom teritoriju, DGSE je usmjerena na vanjske prijetnje. Njezini agenti djeluju diljem svijeta, gdje prikupljaju informacije putem mreže suradnika, presreću komunikacije, analiziraju satelitske snimke i provode tajne operacije u interesu Francuske.
Macronova sigurnost kao prioritet
Eventualni angažman DGSE-a u slučaju leta za Tivat ne bi bio iznenađenje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron jedan je od najzaštićenijih državnika u Europi, a svaki njegov posjet inozemstvu prate višeslojne sigurnosne pripreme.
Prema medijskim navodima, suradnja se odvila uobičajenim kanalom: tvrtka Vinci registrirala je sporni let i obavijestila DGSE, koja je proslijedila upozorenje crnogorskim kolegama. Takva razmjena podataka uobičajena je kada francuske službe procijene da postoji sigurnosni rizik za francuske dužnosnike ili međunarodne skupove.
Tijekom desetljeća DGSE je sudjelovala u brojnim kontroverznim operacijama. Najpoznatiji je slučaj iz 1985. godine, kada su njezini agenti na Novom Zelandu potopili brod "Rainbow Warrior" organizacije Greenpeace kako bi spriječili prosvjede protiv francuskih nuklearnih pokusa. Ta je operacija izazvala međunarodni skandal i dovela do ostavke tadašnjeg francuskog ministra obrane.
Služba poznata po tajnim operacijama
Služba je kasnije bila uključena u borbu protiv Al-Kaide, spašavanje francuskih talaca u Iraku i Africi te niz protuterorističkih operacija na Bliskom istoku i u Sahelu. Posljednjih godina značajno je pojačala aktivnosti u području kibernetičke sigurnosti, elektroničkog nadzora i praćenja stranih utjecaja na europske izbore.
Nakon dojave, crnogorska policija i Agencija za nacionalnu sigurnost pojačale su kontrole u Zračnoj luci Tivat i detaljno provjerile putnike iz Beograda. Od 87 državljana Srbije koji su doputovali, većem broju osoba koje su označene kao sigurnosno interesantne zabranjen je ulazak u Crnu Goru.
Iako zasad nema službene potvrde da je upravo DGSE pokrenula cijelu akciju, činjenica da se summit održavao uz prisutnost Macrona i drugih visokih europskih dužnosnika čini vrlo vjerojatnim da su francuske službe bile uključene u procjenu sigurnosnih rizika.
U zrakoplovu su se, prema navodima, nalazile osobe koje se povezuje s kriminalnim miljeom i Srpskom naprednom strankom. Informaciju o letu za Tivat prva je imala francuska tvrtka Vinci, koja upravlja beogradskom zračnom lukom, a ona je preko časnika za vezu obavijestila francusku obavještajnu službu DGSE, koja je potom alarmirala Podgoricu, piše Nova.rs.
Francuski odgovor na CIA-u i MI6
Iako francuske vlasti nisu službeno komentirale ove navode, spominjanje Glavne uprave za vanjsku sigurnost (DGSE) govori o ozbiljnosti situacije. Riječ je o službi koju se često naziva "francuskom CIA-om", organizaciji zaduženoj za prikupljanje obavještajnih podataka u inozemstvu, protuterorističko djelovanje, kontraobavještajne operacije i zaštitu francuskih nacionalnih interesa diljem svijeta.
DGSE je osnovana tijekom Drugog svjetskog rata, a današnji oblik dobila je 1982. godine. Njezina je uloga usporediva s onom američke CIA-e ili britanskog MI6. Sjedište službe je u Parizu, a prema dostupnim podacima zapošljava oko 7000 ljudi i raspolaže godišnjim proračunom od gotovo milijardu eura.
Za razliku od DGSI-ja, unutarnje sigurnosne službe koja djeluje na francuskom teritoriju, DGSE je usmjerena na vanjske prijetnje. Njezini agenti djeluju diljem svijeta, gdje prikupljaju informacije putem mreže suradnika, presreću komunikacije, analiziraju satelitske snimke i provode tajne operacije u interesu Francuske.
Macronova sigurnost kao prioritet
Eventualni angažman DGSE-a u slučaju leta za Tivat ne bi bio iznenađenje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron jedan je od najzaštićenijih državnika u Europi, a svaki njegov posjet inozemstvu prate višeslojne sigurnosne pripreme.
Prema medijskim navodima, suradnja se odvila uobičajenim kanalom: tvrtka Vinci registrirala je sporni let i obavijestila DGSE, koja je proslijedila upozorenje crnogorskim kolegama. Takva razmjena podataka uobičajena je kada francuske službe procijene da postoji sigurnosni rizik za francuske dužnosnike ili međunarodne skupove.
Tijekom desetljeća DGSE je sudjelovala u brojnim kontroverznim operacijama. Najpoznatiji je slučaj iz 1985. godine, kada su njezini agenti na Novom Zelandu potopili brod "Rainbow Warrior" organizacije Greenpeace kako bi spriječili prosvjede protiv francuskih nuklearnih pokusa. Ta je operacija izazvala međunarodni skandal i dovela do ostavke tadašnjeg francuskog ministra obrane.
Služba poznata po tajnim operacijama
Služba je kasnije bila uključena u borbu protiv Al-Kaide, spašavanje francuskih talaca u Iraku i Africi te niz protuterorističkih operacija na Bliskom istoku i u Sahelu. Posljednjih godina značajno je pojačala aktivnosti u području kibernetičke sigurnosti, elektroničkog nadzora i praćenja stranih utjecaja na europske izbore.
Nakon dojave, crnogorska policija i Agencija za nacionalnu sigurnost pojačale su kontrole u Zračnoj luci Tivat i detaljno provjerile putnike iz Beograda. Od 87 državljana Srbije koji su doputovali, većem broju osoba koje su označene kao sigurnosno interesantne zabranjen je ulazak u Crnu Goru.
Iako zasad nema službene potvrde da je upravo DGSE pokrenula cijelu akciju, činjenica da se summit održavao uz prisutnost Macrona i drugih visokih europskih dužnosnika čini vrlo vjerojatnim da su francuske službe bile uključene u procjenu sigurnosnih rizika.
