Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je kako je Grenland dio Danske "zasad", signalizirajući time da je Washington i dalje duboko angažiran u pregovorima o budućoj ulozi tog arktičkog otoka u zapadnoj sigurnosti. Rubio je to rekao tijekom svjedočenja pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma, piše Politico.
Razgovori o zajedničkoj obrani
Tijekom svjedočenja, Rubio je izbjegao odgovoriti na pitanje treba li Washington posjedovati neki teritorij unutar NATO-a kako bi ga branio. Umjesto toga, ukazao je na tekuće razgovore s Danskom i Grenlandom o ulozi otoka u kolektivnoj obrani.
"Zapravo, vodimo razgovore s Grenlandom i Danskom o korištenju Grenlanda za našu zajedničku obranu", rekao je Rubio. Nazvavši otok ključnim elementom proturaketne obrane, dodao je: "Mislim da po tom pitanju sada dobro stojimo." Predvidio je i da bi iz tih razgovora mogle proizaći "prilično dobre vijesti".
Ove izjave dolaze nedugo nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen u srijedu predstavila novu koalicijsku vladu, čime je okončana višemjesečna politička neizvjesnost. Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen zadržao je svoju funkciju te se očekuje da će ostati ključni sugovornik Kopenhagena u razgovorima s Washingtonom o Grenlandu.
Zaoštreni odnosi u NATO-u
Trumpov pokušaj kupnje arktičkog otoka u siječnju ove godine uznemirio je europske saveznike i potaknuo Dansku da pripremi planove za najgori mogući scenarij koji bi uključivao američku akciju protiv njezina teritorija. Odnosi među članicama NATO-a dodatno su se pogoršali kada su SAD i Izrael u veljači napali Iran, a nekoliko europskih prijestolnica odbilo je pružiti vojnu pomoć.
Madrid nije dopustio korištenje svojih zračnih baza, dok su druge zemlje EU-a odbile poslati ratne brodove kao pomoć u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Trump je potom u travnju iznio mogućnost napuštanja saveza, da bi početkom svibnja naredio povlačenje 5000 američkih vojnika iz Njemačke.
U svjetlu tih događaja, Rubio je summit NATO-a, koji se od 24. do 26. lipnja održava u Haagu, opisao kao presudan trenutak. Ustvrdio je kako bi to mogao postati "najvažniji" sastanak u povijesti saveza.
Razgovori o zajedničkoj obrani
Tijekom svjedočenja, Rubio je izbjegao odgovoriti na pitanje treba li Washington posjedovati neki teritorij unutar NATO-a kako bi ga branio. Umjesto toga, ukazao je na tekuće razgovore s Danskom i Grenlandom o ulozi otoka u kolektivnoj obrani.
"Zapravo, vodimo razgovore s Grenlandom i Danskom o korištenju Grenlanda za našu zajedničku obranu", rekao je Rubio. Nazvavši otok ključnim elementom proturaketne obrane, dodao je: "Mislim da po tom pitanju sada dobro stojimo." Predvidio je i da bi iz tih razgovora mogle proizaći "prilično dobre vijesti".
Ove izjave dolaze nedugo nakon što je danska premijerka Mette Frederiksen u srijedu predstavila novu koalicijsku vladu, čime je okončana višemjesečna politička neizvjesnost. Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen zadržao je svoju funkciju te se očekuje da će ostati ključni sugovornik Kopenhagena u razgovorima s Washingtonom o Grenlandu.
Zaoštreni odnosi u NATO-u
Trumpov pokušaj kupnje arktičkog otoka u siječnju ove godine uznemirio je europske saveznike i potaknuo Dansku da pripremi planove za najgori mogući scenarij koji bi uključivao američku akciju protiv njezina teritorija. Odnosi među članicama NATO-a dodatno su se pogoršali kada su SAD i Izrael u veljači napali Iran, a nekoliko europskih prijestolnica odbilo je pružiti vojnu pomoć.
Madrid nije dopustio korištenje svojih zračnih baza, dok su druge zemlje EU-a odbile poslati ratne brodove kao pomoć u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca. Trump je potom u travnju iznio mogućnost napuštanja saveza, da bi početkom svibnja naredio povlačenje 5000 američkih vojnika iz Njemačke.
U svjetlu tih događaja, Rubio je summit NATO-a, koji se od 24. do 26. lipnja održava u Haagu, opisao kao presudan trenutak. Ustvrdio je kako bi to mogao postati "najvažniji" sastanak u povijesti saveza.
