Svinjska mast se posljednjih godina vratila u kuhinje, često uz tvrdnju da je "zdravija od ulja" i da su je naše bake koristile s razlogom.
Za jedne je to povratak tradiciji, za druge samo još jedan prehrambeni trend. Ipak, ostaje pitanje je li svinjska mast zaista bolji izbor od biljnih ulja i drugih masnoća ili je stvar ipak malo složenija?
Kao i obično, odgovor nije crno-bijel i ovisi o tome kako, koliko i za što je koristite.
Svinjska mast je životinjska masnoća, bogata zasićenim i mononezasićenim masnim kiselinama.
Upravo zbog tog sastava stabilna je na visokim temperaturama, što znači da se sporije razgrađuje tijekom pečenja i prženja.
Zbog toga se često navodi kao dobar izbor za pripremu jela koja zahtijevaju visoku temperaturu, primjerice prženje mesa ili krumpira.
Za razliku od nekih biljnih ulja, ne dimi se brzo i ne mijenja okus jela.
S druge strane, nisu ni sva biljna ulja ista. Maslinovo ulje, primjerice, bogato je nezasićenim masnim kiselinama i ima dokazane pozitivne učinke na zdravlje, ali nije idealno za svaku vrstu termičke obrade.
Suncokretovo i kukuruzno ulje često se koriste zbog niže cijene i neutralnog okusa, ali su osjetljivija na visoke temperature.
Maslac, iako omiljen zbog okusa, također sadrži dosta zasićenih masti i mliječnih sastojaka koji lako zagore.
Drugim riječima, svinjska mast ima tehnološke prednosti u kuhanju, ali to ne znači automatski da je "zdravija" u svakom kontekstu.
Količina i realna očekivanja
Najveća zabluda vezana uz svinjsku mast jest ideja da je ona sama po sebi zdravija alternativa svim drugim masnoćama. Činjenica je da sadrži mononezasićene masne kiseline i da ima dvostruko više oleinske kiseline od maslaca.
Međutim, budući da sadrži i značajan udio zasićenih masti, čiji je unos preporučljivo ograničiti, to ne znači da je treba potpuno izbaciti, već da je treba koristiti umjereno.
Problem često nije u samoj masti, nego u količini i načinu prehrane. Ako svinjsku mast koristite povremeno, za jela koja to zaista zahtijevaju, a pritom se hranite raznovrsno, s dosta povrća, ribe i biljnih ulja, nema razloga za brigu.
Ako je, međutim, koristite svakodnevno i u velikim količinama, teško je govoriti o "zdravijem izboru".
Kao i kod većine stvari u prehrani, ključ je u ravnoteži. Ulja, maslac i mast imaju svoje mjesto u kuhinji, pitanje je samo znate li kada i zašto ih treba koristiti.
Prednosti svinjske masti u kuhinji
Korištenje svinjske masti ima smisla kada vam treba masnoća koja podnosi visoke temperature i daje dobar, ali nenametljiv okus.
Najbolje se pokazala kod pečenja mesa, posebno svinjetine, piletine i teletine, jer ravnomjerno prenosi toplinu i pomaže stvaranju lijepe, hrskave korice.
Odlična je i za pečenje krumpira, bilo u tavi ili pećnici, jer daje hrskavost koju je teško postići uljem.
Tradicionalno se koristi i za jela od kiselog kupusa, graha i krumpira, gdje mala količina masti zaokružuje okus cijelog obroka, piše Magazin Politika.
Manje ima smisla koristiti je za lagane salate, ribu ili jela koja se ne zagrijavaju, ali za ozbiljno pečenje i u "konkretnijoj" zimskoj kuhinji, svinjska mast i dalje ima svoje mjesto.
Za jedne je to povratak tradiciji, za druge samo još jedan prehrambeni trend. Ipak, ostaje pitanje je li svinjska mast zaista bolji izbor od biljnih ulja i drugih masnoća ili je stvar ipak malo složenija?
Kao i obično, odgovor nije crno-bijel i ovisi o tome kako, koliko i za što je koristite.
Svinjska mast je životinjska masnoća, bogata zasićenim i mononezasićenim masnim kiselinama.
Upravo zbog tog sastava stabilna je na visokim temperaturama, što znači da se sporije razgrađuje tijekom pečenja i prženja.
Zbog toga se često navodi kao dobar izbor za pripremu jela koja zahtijevaju visoku temperaturu, primjerice prženje mesa ili krumpira.
Za razliku od nekih biljnih ulja, ne dimi se brzo i ne mijenja okus jela.
S druge strane, nisu ni sva biljna ulja ista. Maslinovo ulje, primjerice, bogato je nezasićenim masnim kiselinama i ima dokazane pozitivne učinke na zdravlje, ali nije idealno za svaku vrstu termičke obrade.
Suncokretovo i kukuruzno ulje često se koriste zbog niže cijene i neutralnog okusa, ali su osjetljivija na visoke temperature.
Maslac, iako omiljen zbog okusa, također sadrži dosta zasićenih masti i mliječnih sastojaka koji lako zagore.
Drugim riječima, svinjska mast ima tehnološke prednosti u kuhanju, ali to ne znači automatski da je "zdravija" u svakom kontekstu.
Količina i realna očekivanja
Najveća zabluda vezana uz svinjsku mast jest ideja da je ona sama po sebi zdravija alternativa svim drugim masnoćama. Činjenica je da sadrži mononezasićene masne kiseline i da ima dvostruko više oleinske kiseline od maslaca.
Međutim, budući da sadrži i značajan udio zasićenih masti, čiji je unos preporučljivo ograničiti, to ne znači da je treba potpuno izbaciti, već da je treba koristiti umjereno.
Problem često nije u samoj masti, nego u količini i načinu prehrane. Ako svinjsku mast koristite povremeno, za jela koja to zaista zahtijevaju, a pritom se hranite raznovrsno, s dosta povrća, ribe i biljnih ulja, nema razloga za brigu.
Ako je, međutim, koristite svakodnevno i u velikim količinama, teško je govoriti o "zdravijem izboru".
Kao i kod većine stvari u prehrani, ključ je u ravnoteži. Ulja, maslac i mast imaju svoje mjesto u kuhinji, pitanje je samo znate li kada i zašto ih treba koristiti.
Prednosti svinjske masti u kuhinji
Korištenje svinjske masti ima smisla kada vam treba masnoća koja podnosi visoke temperature i daje dobar, ali nenametljiv okus.
Najbolje se pokazala kod pečenja mesa, posebno svinjetine, piletine i teletine, jer ravnomjerno prenosi toplinu i pomaže stvaranju lijepe, hrskave korice.
Odlična je i za pečenje krumpira, bilo u tavi ili pećnici, jer daje hrskavost koju je teško postići uljem.
Tradicionalno se koristi i za jela od kiselog kupusa, graha i krumpira, gdje mala količina masti zaokružuje okus cijelog obroka, piše Magazin Politika.
Manje ima smisla koristiti je za lagane salate, ribu ili jela koja se ne zagrijavaju, ali za ozbiljno pečenje i u "konkretnijoj" zimskoj kuhinji, svinjska mast i dalje ima svoje mjesto.
