Ini­ci­ja­ti­va za uki­da­nje županija, ko­ja je kre­nu­la od tu­zlan­skog na­čel­ni­ka Ja­smi­na Ima­mo­vi­ća i ko­ja će na je­sen bi­ti službeno upu­će­na u fe­de­ral­ni par­la­ment, do­bi­va sve ve­ću po­dršku od nadležnih organa u gra­do­vi­ma i opći­na­ma u Fe­de­ra­ci­ji, ali ne i od po­li­ti­čkih stranaka.

Grad­sko vi­je­će Tu­zla na ne­da­vnoj sje­dni­ci usvo­ji­lo je ini­ci­ja­ti­vu za sma­nje­nje ovlas­ti županijama po­ve­ća­njem na­dle­žnos­ti gra­do­va i opći­na u skla­du sa Za­ko­nom o prin­ci­pi­ma lo­kal­ne samouprave.

Iz Tu­zle je već pri­je ne­ko­li­ko mje­se­ci kre­nu­la ini­ci­ja­ti­va za uki­da­nje županija, ko­ja se, ka­ko ka­že Ima­mo­vić (SDP), nas­tav­lja, ali po­li­ti­čke stran­ke ima­ju ra­zli­či­ta miš­lje­nja o njoj. Uki­da­nje županija na­ni­je­lo bi vi­še šte­te lo­kal­nim za­je­dni­ca­ma, sta­va je Be­go Gu­tić, pre­mi­jer TŽ, ko­ji do­la­zi iz SDA.

Pri­mje­ra ra­di, na­vo­di, lo­kal­ne za­je­dni­ce bi po svo­je in­fras­tru­ktur­ne pro­je­kte mo­ra­le ići u Sa­ra­je­vo i tra­ži­ti no­vac za ces­te, vo­do­vod i sli­čno, pišu Nezavisne novine.

"Vi­di­mo ka­kav je odnos Sa­ra­je­va pre­ma dru­gim županijama ka­da je u pi­ta­nju ra­spo­dje­la PDV-a. Dru­ga stvar, pri­ča o bro­ju za­po­sle­nih je ire­le­van­tna pri­ča. Mi mo­ra­mo ima­ti po­li­ci­ju, pros­vje­tne ra­dni­ke, nas­ta­vni­ke, liječnike. Ta pri­ča da će­mo zna­čaj­no sma­nji­ti broj za­po­sle­nih u ja­vnoj adminis­tra­ci­ji ni­je taočna", sma­tra Gu­tić.

On do­da­je da već du­go upo­zo­ra­va na dis­kri­mi­na­ci­ju fe­de­ral­ne vla­de i županija te is­ti­če da su županije po­tre­bne u ovom tre­nut­ku, a ad hoc uki­da­njem županija lo­kal­ne za­je­dni­ce bi bi­le svedene na prosjački štap

Su­pro­tnog miš­lje­nja je Ima­mo­vić.

"Fe­de­ra­ci­ja BiH ima 142 mi­nis­tra, is­to to­li­ko tajnika mi­nis­tar­sta­va, vi­še od 300 po­mo­ćni­ka, is­ti broj sa­vje­tni­ka, 11 pre­mi­je­ra i ne­ko­li­ko sto­ti­na zastupnika. Gra­đa­ni su oda­vno nji­ho­vi ta­oci, a opći­ne, županije pa i drža­va sve ma­nje eko­nom­ski održi­vi. Pro­mje­nom Us­ta­va Fe­de­ra­ci­je BiH stvo­ri­li bi se uvje­ti za fun­kci­onal­ni­ju drža­vu", re­kao je Ima­mo­vić.

Pre­ma nje­go­vim ri­je­či­ma, prvi ko­rak je iz­mje­na Us­ta­va FBiH, uki­da­nje za­ko­no­da­vne, iz­vršne i sud­ske vlas­ti u županijama, dok bi go­to­vo sve nji­ho­ve do­sa­daš­nje na­dle­žnos­ti bi­le ra­spo­re­đe­ne izme­đu fe­de­ral­ne i lokalne razine vlas­ti, a sve bi re­zul­ti­ra­lo ve­li­kim ušte­da­ma.

Ko­men­ta­ri­šu­ći ovu te­mu, iz HDZ BiH nam je ka­za­no da ova stran­ka već du­že vri­je­me za­go­va­ra us­ta­vnu re­for­mu ko­ja pre­dvi­đa če­ti­ri fe­de­ral­ne je­di­ni­ce i ko­je sa­me po se­bi pre­dvi­đa­ju sma­nje­nje bro­ja vla­da, zas­tu­pni­ka te admi­nis­tra­ci­je.

"Na­ža­lost, tre­nu­ta­čne po­li­ti­čke pri­li­ke u BiH su ta­kve da ne pos­to­ji ozbi­ljna na­mje­ra sus­ta­vnog pris­tu­pa ova­ko va­žnim stva­ri­ma kao što je pre­us­troj BiH. Pri­ča ko­ja po­ten­ci­ra is­klju­či­vo uki­da­nje žu­pa­ni­ja je na­pros­to ne­mo­gu­ća bez sus­ta­vno ra­zra­đe­nog pla­na da­lje or­ga­ni­za­ci­je i po­li­ti­čkog fun­kci­oni­ra­nja. Kad bi­smo sa­mo uki­nu­li žu­pa­ni­je u ovom tre­nut­ku bi se uru­ši­la us­ta­vna stru­ktu­ra i za­to ide­ja o uki­da­nju žu­pa­ni­ja ni­je pro­vo­di­va", ka­zao je Da­ni­jel Ni­ko­lić, pred­sje­dnik ŽO HDZ BiH So­li.

Druge stranke nisu željele komentirati ovu temu.

Oče­ku­je se po­drška 70 po­sto op­ćina i gra­do­va, ali i od vjer­skih za­je­dni­ca, in­te­re­snih gru­pa i ne­vla­di­nih or­ga­ni­za­ci­ja, me­đu­tim po­li­ti­čke stranke su ko­čni­ca. Po­dršku ini­ci­ja­ti­vi o uki­da­nju županija do­sad su da­li na­čel­ni­ci Gra­ča­ni­ce, Gra­da­čca, Ka­le­si­je, Ži­vi­ni­ca, gra­do­na­čel­nik Bi­ha­ća i još ne­ki na­čel­ni­ci u Un­sko-san­skoj županiji, te na­čel­ni­ci ko­ji su bi­li ne­ovi­sni kan­di­da­ti.