Prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini u kolovozu ove godine iznosila je 1579 konvertibilnih maraka, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Nakon višemjesečnog rasta zabilježen je pad – nominalno za 1,4 posto, dok je realni pad iznosio 1,2 posto u odnosu na srpanj. Iako su mjesečni pokazatelji pali, godišnji trend i dalje bilježi rast.
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, prosječna plaća veća je za 13,5 posto, a realna vrijednost porasla je za devet posto. Takav odnos upućuje da se nominalni rast i dalje osjeća, ali inflacija i rast cijena potrošačke košarice umanjuju stvarnu kupovnu moć građana. Ukupno gledano, podaci pokazuju da su plaće u BiH u godišnjem rastu, ali realni učinak tog povećanja sve više nagriza inflacija, pa radnici iz mjeseca u mjesec raspolažu gotovo istom ili manjom kupovnom moći. Kolovoz je, čini se, potvrdio da rast plaća ne znači nužno i bolji životni standard.
Gore nego prije
Sindikalna potrošačka košarica u BiH za rujan ove godine iznosila je 3431,60 KM, dok je u rujnu lani iznosila 3131,10 KM. Dakle, skuplja je za 300 KM. Ekonomist Zoran Pavlović ističe da statistika pokazuje samo jedan dio stvarnosti, dok većinu informacija skriva. Prema njegovim riječima, bit je da drastično opada kupovna moć građana jer cijene rastu brže od plaća.
– Nominalno povećanje primanja rezultat je pritiska na poslodavce koji gube radnike ako ih ne povećaju, ali to za građane ne znači bolji standard. U smislu kupovne moći situacija je čak gora nego prije – rekao je Pavlović za Glas Srpske. On dodaje kako je problem u koncepciji koja ne prati rast cijena i ne predviđa mehanizme njihove kontrole.
– Dok osnovne životne namirnice konstantno poskupljuju, i to pomalo svakog dana, građani to gotovo i ne primijete, ali na kraju mjeseca proračuni kućanstava postaju manji. Povećanje plaća često je manje od povećanja cijena najpotrebnijih namirnica – objasnio je Pavlović.
Potrošačke cijene više su nego prošle godine i do 30 posto, a najveća poskupljenja odnosila su se na voće, čokoladu i meso. Inflacija, koja traje već dulje razdoblje, stvorila je dodatni pritisak na kućne proračune i svakodnevni život. Ekonomisti upozoravaju da inflacija u BiH najviše pogađa građane s nižim primanjima jer oni najveći dio svojih prihoda troše upravo na hranu i režije. Prema procjenama, realna kupovna moć stanovništva znatno je oslabjela, a rješenje vide u usklađivanju plaća i mirovina s rastom cijena te jačoj potpori socijalno ugroženim kategorijama.
- Ako se ovakav trend nastavi, sve više obitelji moglo bi pasti ispod granice siromaštva. Potrebne su brze mjere kako bi se zaštitilo najugroženije slojeve društva - upozoravaju ekonomisti.
Ogromna poskupljenja
Unatrag samo 5 godina pojedine namirnice poskupjele su dvostruko. Primjera radi, u srpnju 2020. kilogram junetine s kostima u prosjeku je koštao 8, a kilogram teletine bez kosti 19 KM. Kilogram junećeg mesa bez kosti prošlog se ljeta mogao kupiti po cijeni od 18,50 maraka. A sad je junetina dosegnula rekordne vrijednosti, pa se kilogram mesa bez kosti trenutačno prodaje i do 27 KM.
Cijena čajne kobasice prije pet godina iznosila je 19, a tvrdog sira 10 KM po kilogramu, dok se kilogram maslaca u prosjeku prodavao za 22 KM. Za kilogram mljevene kave bilo je potrebno izdvojiti 13, a za kilogram čokolade gotovo 16 KM… A sada tvrdi sir stoji 17, a čajna kobasica 25 KM, dok je maslac poskupio na 34 KM.
Kava se prodaje po 30, dok kilogram mliječne čokolade košta čak 31 KM. Cijene osnovnih životnih namirnica od prošlog ljeta do sada značajno su rasle, a najviše su poskupjeli kava, meso i ulje. Kilogram kave u srpnju prošle godine u prosjeku je koštao 19,50 KM. U svibnju ove godine za tu istu količinu bilo je potrebno izdvojiti 27 maraka, da bi sada kilogram ovog napitka koštao čak 30 maraka.
Prosječna cijena litre ulja trenutačno je 3,35 KM, što je za 0,77 KM ili za oko 30% više nego u srpnju 2024. godine. Tu poskupljenjima nije kraj. Kilogram graha poskupio je sa 6 na 7 KM, kilogram mortadele s 15 na 18 KM, a limuna s 3 na 4,50 KM. Orasi su 17 KM, a plaćali su se 14 KM. Za sada građani nastavljaju svakodnevnu borbu s rastućim troškovima i sve manjom kupovnom moći, uz nadu da će se ekonomska situacija uskoro stabilizirati.
Dok su u svijetu cijene hrane i drugih potrepština u posljednjih deset godina porasle za oko 20%, građani BiH suočavaju se s povećanjem od čak 100 do 400%.
U usporedbi s istim mjesecom prošle godine, prosječna plaća veća je za 13,5 posto, a realna vrijednost porasla je za devet posto. Takav odnos upućuje da se nominalni rast i dalje osjeća, ali inflacija i rast cijena potrošačke košarice umanjuju stvarnu kupovnu moć građana. Ukupno gledano, podaci pokazuju da su plaće u BiH u godišnjem rastu, ali realni učinak tog povećanja sve više nagriza inflacija, pa radnici iz mjeseca u mjesec raspolažu gotovo istom ili manjom kupovnom moći. Kolovoz je, čini se, potvrdio da rast plaća ne znači nužno i bolji životni standard.
Gore nego prije
Sindikalna potrošačka košarica u BiH za rujan ove godine iznosila je 3431,60 KM, dok je u rujnu lani iznosila 3131,10 KM. Dakle, skuplja je za 300 KM. Ekonomist Zoran Pavlović ističe da statistika pokazuje samo jedan dio stvarnosti, dok većinu informacija skriva. Prema njegovim riječima, bit je da drastično opada kupovna moć građana jer cijene rastu brže od plaća.
– Nominalno povećanje primanja rezultat je pritiska na poslodavce koji gube radnike ako ih ne povećaju, ali to za građane ne znači bolji standard. U smislu kupovne moći situacija je čak gora nego prije – rekao je Pavlović za Glas Srpske. On dodaje kako je problem u koncepciji koja ne prati rast cijena i ne predviđa mehanizme njihove kontrole.
– Dok osnovne životne namirnice konstantno poskupljuju, i to pomalo svakog dana, građani to gotovo i ne primijete, ali na kraju mjeseca proračuni kućanstava postaju manji. Povećanje plaća često je manje od povećanja cijena najpotrebnijih namirnica – objasnio je Pavlović.
Potrošačke cijene više su nego prošle godine i do 30 posto, a najveća poskupljenja odnosila su se na voće, čokoladu i meso. Inflacija, koja traje već dulje razdoblje, stvorila je dodatni pritisak na kućne proračune i svakodnevni život. Ekonomisti upozoravaju da inflacija u BiH najviše pogađa građane s nižim primanjima jer oni najveći dio svojih prihoda troše upravo na hranu i režije. Prema procjenama, realna kupovna moć stanovništva znatno je oslabjela, a rješenje vide u usklađivanju plaća i mirovina s rastom cijena te jačoj potpori socijalno ugroženim kategorijama.
- Ako se ovakav trend nastavi, sve više obitelji moglo bi pasti ispod granice siromaštva. Potrebne su brze mjere kako bi se zaštitilo najugroženije slojeve društva - upozoravaju ekonomisti.
Ogromna poskupljenja
Unatrag samo 5 godina pojedine namirnice poskupjele su dvostruko. Primjera radi, u srpnju 2020. kilogram junetine s kostima u prosjeku je koštao 8, a kilogram teletine bez kosti 19 KM. Kilogram junećeg mesa bez kosti prošlog se ljeta mogao kupiti po cijeni od 18,50 maraka. A sad je junetina dosegnula rekordne vrijednosti, pa se kilogram mesa bez kosti trenutačno prodaje i do 27 KM.
Cijena čajne kobasice prije pet godina iznosila je 19, a tvrdog sira 10 KM po kilogramu, dok se kilogram maslaca u prosjeku prodavao za 22 KM. Za kilogram mljevene kave bilo je potrebno izdvojiti 13, a za kilogram čokolade gotovo 16 KM… A sada tvrdi sir stoji 17, a čajna kobasica 25 KM, dok je maslac poskupio na 34 KM.
Kava se prodaje po 30, dok kilogram mliječne čokolade košta čak 31 KM. Cijene osnovnih životnih namirnica od prošlog ljeta do sada značajno su rasle, a najviše su poskupjeli kava, meso i ulje. Kilogram kave u srpnju prošle godine u prosjeku je koštao 19,50 KM. U svibnju ove godine za tu istu količinu bilo je potrebno izdvojiti 27 maraka, da bi sada kilogram ovog napitka koštao čak 30 maraka.
Prosječna cijena litre ulja trenutačno je 3,35 KM, što je za 0,77 KM ili za oko 30% više nego u srpnju 2024. godine. Tu poskupljenjima nije kraj. Kilogram graha poskupio je sa 6 na 7 KM, kilogram mortadele s 15 na 18 KM, a limuna s 3 na 4,50 KM. Orasi su 17 KM, a plaćali su se 14 KM. Za sada građani nastavljaju svakodnevnu borbu s rastućim troškovima i sve manjom kupovnom moći, uz nadu da će se ekonomska situacija uskoro stabilizirati.
Dok su u svijetu cijene hrane i drugih potrepština u posljednjih deset godina porasle za oko 20%, građani BiH suočavaju se s povećanjem od čak 100 do 400%.
