Postoji jedna stvar radi koje nitko nije uzbuđen u ovo doba a to je gripa.

Iako smo zapamtili kako je vrhunac sezone gripe obično u prosincu i siječnju, stručnjaci kažu kako će ove sezone ona biti na vrhuncu puno ranije.

Prema izvješćima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, ove bi godine sezona gripe mogla biti najgora u proteklih 13 godina.

Agencije američke vlade procjenjuju da je ove godine već zabilježeno oko 880 000 slučajeva gripe, 7 000 hospitalizacija i 360 smrtnih slučajeva. Ovog je tjedna zabilježen i prvi slučaj smrti djeteta radi gripe. Smatraju da je to vrlo neuobičajeno ali da je vjerojatno posljedica još neuobičajenije pandemije radi bolesti COVID koja je u velikoj mjeri utjecala na gripu ali i ostale virusne bolesti, pojasnila je epidemiologinja  Lynnette Brammer, šefica CDC-a za pitanja.

Iako se u najvećem broju pojavila ove godine u centralnoj Americi, trenutno se proširila po cijeloj zemlji. CDC otkiva kako je stopa hospitalizacije viša nego u istom razdoblju u prethodnim sezonama gripe, pa sve do 2010. godine. Ustvari, hospitalizacije nisu bile tako visoke od kad se javilo H1N1 virus svinjske gripe, što se dogodilo 2009. godine, piše Ordinacija.hr.

Ova agencija naglašava važnost cijepljenja protiv gripe jer se radi o najboljem načinu zaštite zdravlja, a cijepiti bi se trebali svi stari od 6 mjeseci i to svake godine, ali ističu i kako postoje antivirusni lijekovi kojima se može liječiti bolest.

Prema pisanju HZJZ-a, stručnjaci upozoravaju kako je ove godine i u Australiji sezona gripe započela prije nego inače, a u prvih mjesec dana zabilježena je gotovo polovica ukupnog broja slučajeva prijavljenih tijekom cijele sezone 2020. godine. Broj slučajeva se udvostručio u približno dva tjedna i dosegao gotovo 90.000 prijavljenih slučajeva do početka lipnja (što u sezoni gripe na sjevernoj hemisferi odgovara studenom).

Posljedice gripe

No, gripa može imati i razorniji učinak nego što to većina ljudi misli. Može uzrokovati teške komplikacije, povećati rizik od srčanog udara, moždanog udara i upale pluća, stoga je važno kontinuirano naglašavati važnost cijepljenja.

Preporučio bih da građani slijede preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i stručnih medicinskih društava. Osobe s kroničnim komorbiditetima i kroničnim bolestima dišnog i krvožilnog sustava, dijabetičari, pretili, bez obzira na dob, svakako bi se trebali cijepiti. Preporuka je i cijepljenje trudnica te svih osoba starijih od 65 godina, uključujući one koji nemaju kroničnih bolesti. Dobro bi bilo kada bi se cijepile i mlađe zdrave osobe i djeca, no prvenstveno je bitno postići dobru procijepljenost rizičnih skupina, pojasnio je prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu.