Rusija je u noći na nedjelju izvela razoran raketni napad i napad dronovima na Kijev, pri čemu je upotrijebila i balističku raketu srednjeg dometa (IRBM) Orešnik. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo izvijestilo je da su ruske snage tijekom noći lansirale 90 projektila, uključujući 36 balističkih, i 600 bespilotnih letjelica, što je najveći raketni napad na Ukrajinu u 2026. godini, piše u svojoj analizi Institut za proučavanje rata (ISW).

Najveći udar ove godine

Prema izvješću ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, ruske su snage lansirale jednu balističku raketu srednjeg dometa Orešnik, dvije hipersonične rakete Kinžal, tri hipersonične rakete Cirkon, 30 balističkih projektila Iskander-M ili protuzračnih raketa S-300 te 54 krstareće rakete tipa H-101, Iskander-K ili Kalibr.

Uz to je lansirano i 600 dronova tipa Shahed, Gerbera, Italmas i drugih. Ukrajinska protuzračna obrana oborila je 55 projektila i 549 dronova. Zabilježeno je da je 16 projektila i 51 bespilotna letjelica pogodila 54 lokacije, dok su krhotine pale na 23 mjesta. Iz zrakoplovstva dodaju kako dodatnih 19 projektila vjerojatno nije stiglo do svojih ciljeva.
 


Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izvijestio je da su ruski napadi prvenstveno ciljali Kijev, pri čemu su tri projektila pogodila postrojenje za opskrbu vodom, jedan Orešnik pao je na Bilu Cerkvu, a ostali udari bili su usmjereni na civilnu i stambenu infrastrukturu. Ovo je prvi put da je Rusija upotrijebila Orešnik protiv Kijeva, nakon što je ranije gađala Dnjipro u studenom 2024. i Lavov početkom 2026. godine.

Orešnik pogodio ruske trupe u Donjecku?

Prema informacijama nadzornog kanala Yeradar, Rusija je lansirala dva projektila Orešnik, no ukrajinsko ratno zrakoplovstvo potvrdilo je samo jedan udar na ukrajinskom teritoriju. 

Analiza istog kanala sugerira da je drugi projektil pogodio teritorij pod ruskom kontrolom na području Avdijivke ili Jasinuvate u predgrađu Donjecka. Yeradar nije isključio mogućnost da su ruske snage ondje greškom pogodile vlastite trupe. 

Snimka napada Orešnikom na Kijev prikazuje šest klastera podstreljiva s višestrukim neovisno ciljanim povratnim vozilima (MIRV), pri čemu je svaki klaster nosio šest kinetičkih projektila. Čini se da se obrazac napada razlikovao od onog viđenog u Lavovu. Moguće je da su ruske snage izvele ovaj napad kako bi testirale i usavršile svoje sustave za isporuku nuklearnog oružja, a jedan izvor navodi da su korišteni projektili s kinetičkom energijom umjesto konvencionalnog eksploziva.

Ukrajinski dužnosnici izvijestili su da je u napadima ubijeno najmanje četvero, a ranjeno najmanje 100 civila. Samo u Kijevu poginule su najmanje dvije osobe, a 81 je ranjena. Udari su zabilježeni i u Poltavskoj, Kirovogradskoj, Harkivskoj, Odeskoj, Sumskoj, Žitomirskoj i Čerkaškoj oblasti te u Kropivnickom.

Pogođene vladine zgrade u Kijevu

U ruskim napadima oštećene su vladine zgrade i kulturni objekti u Kijevu, čime je Kremlj ispunio prijetnje izrečene uoči proslave Dana pobjede 9. svibnja u Moskvi. Ukrajinski dužnosnici potvrdili su oštećenja na zgradi Ministarstva vanjskih poslova, zgradi Kabineta ministara i Nacionalnom umjetničkom muzeju. Uništeni su Muzej Černobila i tržnica Lukianivskyi. Kremlj je prethodno prijetio da će napasti centre za "donošenje odluka" u Kijevu, pa i raketom Orešnik, ako ukrajinske snage napadnu proslavu Dana pobjede, što se nije dogodilo.

Prijetnje Orešnikom u danima uoči parade vjerojatno su služile za prikrivanje slabosti i nesposobnosti Rusije da obrani svoj zračni prostor od ukrajinskih dubinskih napada, piše ISW. Ovaj napad na Kijev dio je nastojanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da izbriše poniženje s parade Dana pobjede i projicira snagu nakon događaja koji je bio predmetom širokih kritika. 

Ruski vojni blogeri: "Skup i beskoristan napad"

Ruski nacionalistički vojni blogeri odbacili su napade kao uglavnom simbolične, ističući neuspjehe na bojištu. Napade od 24. svibnja oštro su kritizirali kao skupe, ali vojno beskorisne, navodeći da napad Orešnikom na Bilu Cerkvu nije imao jasan vojno značajan cilj. Kritizirali su udare kao rasipanje resursa u trenutku dok su ruske snage na bojišnici nedovoljno opremljene i nesposobne za napredovanje.

Jedan bloger ustvrdio je da rusko vojno zapovjedništvo pogrešno daje prednost skupim napadima s obzirom na nedostatak FPV dronova na bojišnici, što Ukrajini omogućuje da ostvari prednost i napreduje. Drugi je pak naveo da ukrajinske snage uspješno gađaju ruske logističke ciljeve u okupiranoj Ukrajini te da ruski napadi na Kijev to neće spriječiti.

Ruske snage bilježe slabe rezultate na bojištu i ne uspijevaju ostvariti operativno značajne pomake u svojoj proljetno-ljetnoj ofenzivi, dok ukrajinske snage nastavljaju s protunapadima i gađaju ruske ciljeve u pozadini.