Njemački obrambeni start-up Helsing jučer je predstavio novi autonomni borbeni dron, pridruživši se utrci u razvoju autonomnih sustava koji se mogu kretati u rojevima ili letjeti uz bok borbenim avionima s ljudskom posadom i time preoblikovati budućnost ratovanja.
Tvrtka je u pogonima pokraj Münchena otkrila model u prirodnoj veličini, pod nazivom "CA-1 Europa", s karakterističnim V-repom. Planiraju da će prvi probni let biti izveden 2027. te da bi dron mogao biti spreman za vojnu uporabu unutar sljedeće četiri godine.
Utrka s velikim igračima
Helsing je najnovija tehnološka tvrtka koja pokušava izboriti poziciju među glavnim proizvođačima oružja u konkurenciji s velikim obrambenim kompanijama. To odražava rastuću ulogu umjetne inteligencije na bojištu i sve veću potrebu za brzinom i masovnošću.
"CA-1 Europa" ulazi u kategoriju bespilotnih borbenih zračnih letjelica koje su jeftinije i lakše zamjenjive od borbenih aviona, a zračne snage sve više računaju na njih.
Najveći europski obrambeni start-up
"Umjetna inteligencija mijenja sve u mnogim područjima života, ali i u obrani. A ono što ona ključno omogućuje jest autonomija", rekao je za Reuters suosnivač Gundbert Scherf.
Tvrtka navodi da će dron kojim upravlja umjetna inteligencija moći djelovati samostalno, u skupinama s drugim bespilotnim letjelicama ili pod zapovjedništvom borbenih aviona u takozvanoj "wingman" formaciji.
Prošle godine američko ratno zrakoplovstvo odabralo je start-up Anduril i proizvođača drona Reapera, General Atomics, za razvoj prve flote "Collaborative Combat Aircraft" (CCA), sposobne za misije poput ometanja ili zavaravanja protivnika. U lipnju je Airbus predstavio vlastiti koncept drona osmišljenog da prati borbene avione poput Eurofighter Typhoona.
Helsing je najavio ulaganja od stotina milijuna eura u suradnji s neimenovanim europskim tvrtkama. Nisu željeli otkriti kakvo će naoružanje dron moći nositi niti kolika će biti njegova cijena, osim da će iznositi tek "djelić" cijene klasičnog borbenog aviona.
Pomoć iskustva iz avioindustrije
Dizajn je predstavljen u hangarima tvrtke Grob, proizvođača lakih zrakoplova kojeg je Helsing kupio u lipnju. Grob proizvodi propelerske, lake vojne avione za obuku koje koristi oko 14 država, a veličinom su usporedivi s aktualnim "wingman" konceptima te teže između tri i pet tona.
Dok start-upovi ističu prednosti poput agilnosti u odnosu na tradicionalne proizvođače, postoje sumnje mogu li dovoljno brzo i jeftino svladati složene procese proizvodnje zrakoplova i zatim ih u velikim serijama izbacivati na tržište.
"Jedan način bio je kupiti proizvođača s iskustvom i možda inovativnim pristupom", rekao je Douglas Barrie, viši suradnik za vojnu zrakoplovnu industriju u IISS-u. "Ali i dalje postoji veliki skok od onoga što radi Grob do potpuno razvijenog CCA sustava."
Brzi razvoj nakon invazije na Ukrajinu
Helsing je osnovan 2021., uz podršku osnivača Spotifyja Daniela Eka. U početku su razvijali softver temeljen na umjetnoj inteligenciji za potrebe obrambene industrije, a nakon ruske invazije na Ukrajinu prebacili su se na razvoj dronova.
Od tada su prikupili više od milijardu dolara od ulagača, među kojima je i Saab, čime su postali najveći europski obrambeni start-up s procijenjenom vrijednošću od 12 milijardi dolara, prema podacima Dealrooma. Po tečaju od 26. rujna 2025. to iznosi oko 857 milijuna eura prikupljenih ulaganja i približno 10,3 milijarde eura procijenjene vrijednosti.
Isporuke za Ukrajinu
Analitičari upozoravaju da tvrtka još nije pokazala značajnije rezultate na terenu. Do sada su Ukrajini isporučili 2.000 dronova HF-1 od ukupno 4.000 naručenih, dijelom izrađenih na temelju lokalnih komponenti.
U veljači je Helsing objavio da je pokrenuo proizvodnju 6.000 vlastitih borbenih dronova HX-2 za Ukrajinu. Na pitanje koliko ih je već isporučeno, Scherf je odgovorio da se HX-2 još testira i da će biti uveden "u vrlo bliskoj budućnosti".
Tvrtka je u pogonima pokraj Münchena otkrila model u prirodnoj veličini, pod nazivom "CA-1 Europa", s karakterističnim V-repom. Planiraju da će prvi probni let biti izveden 2027. te da bi dron mogao biti spreman za vojnu uporabu unutar sljedeće četiri godine.
Utrka s velikim igračima
Helsing je najnovija tehnološka tvrtka koja pokušava izboriti poziciju među glavnim proizvođačima oružja u konkurenciji s velikim obrambenim kompanijama. To odražava rastuću ulogu umjetne inteligencije na bojištu i sve veću potrebu za brzinom i masovnošću.
"CA-1 Europa" ulazi u kategoriju bespilotnih borbenih zračnih letjelica koje su jeftinije i lakše zamjenjive od borbenih aviona, a zračne snage sve više računaju na njih.
Najveći europski obrambeni start-up
"Umjetna inteligencija mijenja sve u mnogim područjima života, ali i u obrani. A ono što ona ključno omogućuje jest autonomija", rekao je za Reuters suosnivač Gundbert Scherf.
Tvrtka navodi da će dron kojim upravlja umjetna inteligencija moći djelovati samostalno, u skupinama s drugim bespilotnim letjelicama ili pod zapovjedništvom borbenih aviona u takozvanoj "wingman" formaciji.
Prošle godine američko ratno zrakoplovstvo odabralo je start-up Anduril i proizvođača drona Reapera, General Atomics, za razvoj prve flote "Collaborative Combat Aircraft" (CCA), sposobne za misije poput ometanja ili zavaravanja protivnika. U lipnju je Airbus predstavio vlastiti koncept drona osmišljenog da prati borbene avione poput Eurofighter Typhoona.
Helsing je najavio ulaganja od stotina milijuna eura u suradnji s neimenovanim europskim tvrtkama. Nisu željeli otkriti kakvo će naoružanje dron moći nositi niti kolika će biti njegova cijena, osim da će iznositi tek "djelić" cijene klasičnog borbenog aviona.
Pomoć iskustva iz avioindustrije
Dizajn je predstavljen u hangarima tvrtke Grob, proizvođača lakih zrakoplova kojeg je Helsing kupio u lipnju. Grob proizvodi propelerske, lake vojne avione za obuku koje koristi oko 14 država, a veličinom su usporedivi s aktualnim "wingman" konceptima te teže između tri i pet tona.
Dok start-upovi ističu prednosti poput agilnosti u odnosu na tradicionalne proizvođače, postoje sumnje mogu li dovoljno brzo i jeftino svladati složene procese proizvodnje zrakoplova i zatim ih u velikim serijama izbacivati na tržište.
"Jedan način bio je kupiti proizvođača s iskustvom i možda inovativnim pristupom", rekao je Douglas Barrie, viši suradnik za vojnu zrakoplovnu industriju u IISS-u. "Ali i dalje postoji veliki skok od onoga što radi Grob do potpuno razvijenog CCA sustava."
Brzi razvoj nakon invazije na Ukrajinu
Helsing je osnovan 2021., uz podršku osnivača Spotifyja Daniela Eka. U početku su razvijali softver temeljen na umjetnoj inteligenciji za potrebe obrambene industrije, a nakon ruske invazije na Ukrajinu prebacili su se na razvoj dronova.
Od tada su prikupili više od milijardu dolara od ulagača, među kojima je i Saab, čime su postali najveći europski obrambeni start-up s procijenjenom vrijednošću od 12 milijardi dolara, prema podacima Dealrooma. Po tečaju od 26. rujna 2025. to iznosi oko 857 milijuna eura prikupljenih ulaganja i približno 10,3 milijarde eura procijenjene vrijednosti.
Isporuke za Ukrajinu
Analitičari upozoravaju da tvrtka još nije pokazala značajnije rezultate na terenu. Do sada su Ukrajini isporučili 2.000 dronova HF-1 od ukupno 4.000 naručenih, dijelom izrađenih na temelju lokalnih komponenti.
U veljači je Helsing objavio da je pokrenuo proizvodnju 6.000 vlastitih borbenih dronova HX-2 za Ukrajinu. Na pitanje koliko ih je već isporučeno, Scherf je odgovorio da se HX-2 još testira i da će biti uveden "u vrlo bliskoj budućnosti".
