Ljetno vrijeme karakteriziraju visoke temperature i visok stupanj vlažnosti, što su idealni uvjeti za rast i razmnožavanje patogenih bakterija - uzročnika trovanja hranom.
Najčešći izazivači zaraze su salmonela, ešerihija koli, stafilokok, kampilobakter te mnoge druge. Tipični simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje i proljev, a može se javiti i povišenje tjelesne temperature, bolovi i grčevi u trbuhu. Proljev obično traje nekoliko dana i javlja se s učestalošću od jednom do više od dvadeset puta dnevno. Upravo ta stanja, naročito ako su povezana s jakim povraćanjem, mogu dovesti do znatnog gubitka vode i minerala. Tu pojavu nazivamo dehidracija, što u najtežim slučajevima može biti životno ugrožavajuće.
Tijekom ljetnih vrućina treba posebno pripaziti na konzumiranje i čuvanje namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i meso, namirnice koje sadrže sirove sastojke ili namirnice koje nisu dovoljno termički obrađene poput tatarskog bifteka, karpača, majoneze, sladoleda ili kolača s kremom. Zato treba posebno voditi računa o tome gdje su te namirnice nabavljane, kako su transportirane, skladištene i pripremane. Sve namirnice u čiju ispravnost nismo sigurni, najbolje je baciti.
Kada se ide na dulji put svakako se preporuča hranu nositi u ručnim hladnjacima, koje moramo pravilno održavati. Preporuča se u njega stavljati prethodno zamrznutu hranu, a prazne dijelove popuniti smrznutim jastučićima za hladnjak ili vrećicama leda. Hladnjak treba držati u hladu i što rjeđe ga otvarati.
Ako ne nosimo hladnjak, onda treba izbjeći namirnice koje se lako kvare: meso, jaja, mlijeko i mliječne proizvode, a orijentirati se na žitarice, voće i povrće.
Osobe koje putuju u daleke zemlje s vrućom klimom izložene su većem riziku od zaraze mikroorganizmima koji, u nekim slučajevima, mogu uzrokovati teške i opasne bolesti. Stoga se prije svakog takvog putovanja preporučuje cijepljenje, ovisno o zemlji u koju se putuje. Potreban je veliki oprez kod konzumacije hrane i pića, posebno vode. Dobro je naglasiti da na takvim putovanjima treba izbjeći i led u piću, jer je ponekad napravljen od zaražene vode.
Redovito pranje ruku i čišćenje radnih površina, pravilno rukovanje namirnicama tijekom nabave, pranja, kuhanja i čuvanja, održavanje čistoće hladnjaka, škrinje za smrzavanje i mikrovalne pećnice umanjit će rizik trovanja hranom. Hranu, pogotovo lakše kvarljivu, treba kupovati kod provjerenih dobavljača, po mogućnosti industrijski pakiranu.
Ako jedete u nekom od usputnih restorana, treba izbjeći velike obroke, pržena i pečena jela. Preporučuje se izbjegavati sirove školjke te sirovu ribu ili slabo pečeno meso, kao i hranu koja se nudi na ulici.
Što se tiče lakših oblika trovanja, većina poteškoća prolazi i bez primjene kompliciranih liječenja, a prva je pomoć i glavna terapija je nadoknada tekućine, koja mora biti uporna i dovoljna. Obično se preporučaju lagani biljni čajevi, a kod težih slučajeva oralne rehidracijske otopine, koje se mogu kupiti u ljekarni ili ju možemo sami pripremiti.
U pola litre vode staviti četiri jušne žlice šećera, i čajnu žličicu sode bikarbone, tri četvrtine čajne žličice kuhinjske soli te po mogućnosti šalicu soka od naranče ili dvije banane.
Danas se više ne preporučaju rigorozne dijete, već samo laganija, uglavnom kuhana hrana prvih par dana. Antibiotska terapija se u načelu ne preporuča, jer dok počnu djelovanja antibiotika, bolest obično sama prođe. Odluku o eventualnoj upotrebi lijekova treba donijeti liječnik. Kao pomoćna sredstva mogu se koristiti medicinski ugljen i preparati koji normaliziraju crijevnu floru. Nikako se ne smiju uzimati sredstva koja sprječavaju proljev, jer se time samo otežava prirodna borba organizma protiv nametnika.
U težim stanjima nužna je konzultacija s liječnikom, a često bude potrebna i hospitalizacija. To su ponajprije stanja kada imamo jake i učestale proljeve, koji traju više dana, kod nemogućnosti adekvatne nadoknade tekućine i narušenog općeg stanja. Posebno ugrožene grupe su dojenčad i mala djeca te stariji ljudi i teži kronični bolesnici, kod kojih dehidracija izaziva teže posljedice, piše Ordinacija.hr.
Najčešći izazivači zaraze su salmonela, ešerihija koli, stafilokok, kampilobakter te mnoge druge. Tipični simptomi trovanja hranom su mučnina, povraćanje i proljev, a može se javiti i povišenje tjelesne temperature, bolovi i grčevi u trbuhu. Proljev obično traje nekoliko dana i javlja se s učestalošću od jednom do više od dvadeset puta dnevno. Upravo ta stanja, naročito ako su povezana s jakim povraćanjem, mogu dovesti do znatnog gubitka vode i minerala. Tu pojavu nazivamo dehidracija, što u najtežim slučajevima može biti životno ugrožavajuće.
Tijekom ljetnih vrućina treba posebno pripaziti na konzumiranje i čuvanje namirnica kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i meso, namirnice koje sadrže sirove sastojke ili namirnice koje nisu dovoljno termički obrađene poput tatarskog bifteka, karpača, majoneze, sladoleda ili kolača s kremom. Zato treba posebno voditi računa o tome gdje su te namirnice nabavljane, kako su transportirane, skladištene i pripremane. Sve namirnice u čiju ispravnost nismo sigurni, najbolje je baciti.
Kada se ide na dulji put svakako se preporuča hranu nositi u ručnim hladnjacima, koje moramo pravilno održavati. Preporuča se u njega stavljati prethodno zamrznutu hranu, a prazne dijelove popuniti smrznutim jastučićima za hladnjak ili vrećicama leda. Hladnjak treba držati u hladu i što rjeđe ga otvarati.
Ako ne nosimo hladnjak, onda treba izbjeći namirnice koje se lako kvare: meso, jaja, mlijeko i mliječne proizvode, a orijentirati se na žitarice, voće i povrće.
Osobe koje putuju u daleke zemlje s vrućom klimom izložene su većem riziku od zaraze mikroorganizmima koji, u nekim slučajevima, mogu uzrokovati teške i opasne bolesti. Stoga se prije svakog takvog putovanja preporučuje cijepljenje, ovisno o zemlji u koju se putuje. Potreban je veliki oprez kod konzumacije hrane i pića, posebno vode. Dobro je naglasiti da na takvim putovanjima treba izbjeći i led u piću, jer je ponekad napravljen od zaražene vode.
Redovito pranje ruku i čišćenje radnih površina, pravilno rukovanje namirnicama tijekom nabave, pranja, kuhanja i čuvanja, održavanje čistoće hladnjaka, škrinje za smrzavanje i mikrovalne pećnice umanjit će rizik trovanja hranom. Hranu, pogotovo lakše kvarljivu, treba kupovati kod provjerenih dobavljača, po mogućnosti industrijski pakiranu.
Ako jedete u nekom od usputnih restorana, treba izbjeći velike obroke, pržena i pečena jela. Preporučuje se izbjegavati sirove školjke te sirovu ribu ili slabo pečeno meso, kao i hranu koja se nudi na ulici.
Što se tiče lakših oblika trovanja, većina poteškoća prolazi i bez primjene kompliciranih liječenja, a prva je pomoć i glavna terapija je nadoknada tekućine, koja mora biti uporna i dovoljna. Obično se preporučaju lagani biljni čajevi, a kod težih slučajeva oralne rehidracijske otopine, koje se mogu kupiti u ljekarni ili ju možemo sami pripremiti.
U pola litre vode staviti četiri jušne žlice šećera, i čajnu žličicu sode bikarbone, tri četvrtine čajne žličice kuhinjske soli te po mogućnosti šalicu soka od naranče ili dvije banane.
Danas se više ne preporučaju rigorozne dijete, već samo laganija, uglavnom kuhana hrana prvih par dana. Antibiotska terapija se u načelu ne preporuča, jer dok počnu djelovanja antibiotika, bolest obično sama prođe. Odluku o eventualnoj upotrebi lijekova treba donijeti liječnik. Kao pomoćna sredstva mogu se koristiti medicinski ugljen i preparati koji normaliziraju crijevnu floru. Nikako se ne smiju uzimati sredstva koja sprječavaju proljev, jer se time samo otežava prirodna borba organizma protiv nametnika.
U težim stanjima nužna je konzultacija s liječnikom, a često bude potrebna i hospitalizacija. To su ponajprije stanja kada imamo jake i učestale proljeve, koji traju više dana, kod nemogućnosti adekvatne nadoknade tekućine i narušenog općeg stanja. Posebno ugrožene grupe su dojenčad i mala djeca te stariji ljudi i teži kronični bolesnici, kod kojih dehidracija izaziva teže posljedice, piše Ordinacija.hr.
