Srčane i krvožilne bolesti pogađaju mnoge, no postoje jednostavne promjene životnih navika koje mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti, a kardiolozi ističu da je prehrana jedan od ključnih čimbenika.
Prehrana je ključna
Dr. Darius Farzad, kardiolog u Jefferson Healthu, opisao je prehranu kao "golem dio slagalice" kada je riječ o zdravlju srca i krvnih žila. "S pacijentima sve češće razgovaramo o mediteranskom načinu života. To u praksi znači izbjegavanje pržene hrane, velikih količina slatkiša, gaziranih pića, prerađene hrane i praznih ugljikohidrata, poput bijele tjestenine i riže", objasnio je.
Umjesto toga, savjetuje da se u prehranu uključi više voća, povrća, orašastih plodova, maslinova ulja i nemasnog mesa te da se smanji unos maslaca i crvenog mesa.
Prednosti mediteranske prehrane
Viša dijetetičarka British Heart Foundationa Tracy Parker slaže se s takvim preporukama. "Bez obzira na to jeste li pod povećanim rizikom ili ne, zdrav način života koji uključuje uravnoteženu prehranu poput mediteranske može vam pomoći smanjiti rizik od razvoja srčanih i krvožilnih bolesti", rekla je. Napomenula je da mediteranska prehrana može pomoći i u smanjenju drugih čimbenika rizika, uključujući dijabetes tipa 2, pretilost, visok krvni tlak i povišen kolesterol.
"To je lako postići. Pobrinite se da jedete puno voća i povrća, graha, leće, cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova i sjemenki, uz nešto mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti i masnoće iz nezasićenih izvora poput maslinova ulja. Također je važno jesti manje prerađenog mesa, soli i slatkiša", dodala je Parker.
Organizacija Heart UK ističe da mediteranska prehrana, iako nije prehrana s niskim udjelom masti, sadrži znatno manje zasićenih masti. Bogata je povrćem, voćem, mahunarkama, orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama, ribom i nezasićenim mastima poput maslinova ulja.
Zato preporučuju smanjenje unosa svinjske masti, bijelog kruha, slatkih keksa i kolača, čokolade, čipsa, peciva, kobasica i masnih sireva, a potiču konzumaciju cjelovitih žitarica, maslinova ulja, zobenih pahuljica, neslanih orašastih plodova, leće, graha, nemasnog mesa i mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masti.
Vježbanje i prestanak pušenja
Dr. Farzad naglasio je da je i tjelovježba važan dio zdravog načina života. "Ljudima govorim da vježbaju barem pet dana u tjednu, od 30 do 60 minuta, tako da im se ubrza rad srca", rekao je.
Ipak, kao najvažniji korak za zdravlje srca istaknuo je prestanak pušenja, nazvavši ga "najvažnijom i najvećom stvari" koju osoba može učiniti za svoje zdravlje. Prema British Heart Foundationu, pušenje šteti srcu i krvnim žilama, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti te može pridonijeti začepljenju arterija i smanjenju protoka krvi.
Otrovne kemikalije iz cigareta mogu oštetiti stijenke arterija, zbog čega se na njima lakše nakupljaju masne naslage. To značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Pušenje također povećava vjerojatnost stvaranja krvnih ugrušaka, povisuje puls i krvni tlak te smanjuje količinu kisika koja dolazi do ostatka tijela.
Prehrana je ključna
Dr. Darius Farzad, kardiolog u Jefferson Healthu, opisao je prehranu kao "golem dio slagalice" kada je riječ o zdravlju srca i krvnih žila. "S pacijentima sve češće razgovaramo o mediteranskom načinu života. To u praksi znači izbjegavanje pržene hrane, velikih količina slatkiša, gaziranih pića, prerađene hrane i praznih ugljikohidrata, poput bijele tjestenine i riže", objasnio je.
Umjesto toga, savjetuje da se u prehranu uključi više voća, povrća, orašastih plodova, maslinova ulja i nemasnog mesa te da se smanji unos maslaca i crvenog mesa.
Prednosti mediteranske prehrane
Viša dijetetičarka British Heart Foundationa Tracy Parker slaže se s takvim preporukama. "Bez obzira na to jeste li pod povećanim rizikom ili ne, zdrav način života koji uključuje uravnoteženu prehranu poput mediteranske može vam pomoći smanjiti rizik od razvoja srčanih i krvožilnih bolesti", rekla je. Napomenula je da mediteranska prehrana može pomoći i u smanjenju drugih čimbenika rizika, uključujući dijabetes tipa 2, pretilost, visok krvni tlak i povišen kolesterol.
"To je lako postići. Pobrinite se da jedete puno voća i povrća, graha, leće, cjelovitih žitarica, ribe, orašastih plodova i sjemenki, uz nešto mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti i masnoće iz nezasićenih izvora poput maslinova ulja. Također je važno jesti manje prerađenog mesa, soli i slatkiša", dodala je Parker.
Organizacija Heart UK ističe da mediteranska prehrana, iako nije prehrana s niskim udjelom masti, sadrži znatno manje zasićenih masti. Bogata je povrćem, voćem, mahunarkama, orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama, ribom i nezasićenim mastima poput maslinova ulja.
Zato preporučuju smanjenje unosa svinjske masti, bijelog kruha, slatkih keksa i kolača, čokolade, čipsa, peciva, kobasica i masnih sireva, a potiču konzumaciju cjelovitih žitarica, maslinova ulja, zobenih pahuljica, neslanih orašastih plodova, leće, graha, nemasnog mesa i mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom masti.
Vježbanje i prestanak pušenja
Dr. Farzad naglasio je da je i tjelovježba važan dio zdravog načina života. "Ljudima govorim da vježbaju barem pet dana u tjednu, od 30 do 60 minuta, tako da im se ubrza rad srca", rekao je.
Ipak, kao najvažniji korak za zdravlje srca istaknuo je prestanak pušenja, nazvavši ga "najvažnijom i najvećom stvari" koju osoba može učiniti za svoje zdravlje. Prema British Heart Foundationu, pušenje šteti srcu i krvnim žilama, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti te može pridonijeti začepljenju arterija i smanjenju protoka krvi.
Otrovne kemikalije iz cigareta mogu oštetiti stijenke arterija, zbog čega se na njima lakše nakupljaju masne naslage. To značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Pušenje također povećava vjerojatnost stvaranja krvnih ugrušaka, povisuje puls i krvni tlak te smanjuje količinu kisika koja dolazi do ostatka tijela.
