Loše navike u ishrani vezuju se za svaki peti smrtni slučaj u svijetu, rezultati su najnovijeg istraživanja.
Ovi nalazi, koji su dio izvještaja o Globalnom teretu bolesti, predstavljaju najdublju analizu globalne stope mortaliteta ikada urađenu.
Istraživači s Sveučilišta Washington rekli su kako su dva ekstrema neodgovarajuće ishrane odgovorni za petinu smrtnih slučajeva u svijetu, a to su neadekvatna ishrana u siromašnim zajednicama i nezdrava hrana među bogatima.
Najčešći faktor globalne ishrane je da milijuni ljudi jedu hranu koja sadrži previše soli i zasićenih masnoća, a premalo voća, povrća, sjemenki, omega 3 masnih kiselina, cijelog zrna i orašastih plodova, piše Srna.
Zapadna ishrana se definira kao puna masne i slatke hrane, kao što su burgeri, zatim pržena hrana i soda.
Ljudi često jedu hranu koja je bogata zasićenim masnoćama, crvenim mesom i "praznim" ugljikohidratima, a siromašna je svježim voćem i povrćem, žitaricama sa cijelim zrnom, morskom hranom i živinom.
Povezani zdravstveni efekti su hipertenzija, srčana oboljenja, dijabetes, rak debelog crijeva i demencija.
"Vodeći faktor rizika mortaliteta su loše navike u ishrani, odnosno nedovoljno konzumiranje zdravih namirnica", zaključuju znanstvenici.
U istraživanju, koje je uključilo i 2.500 stručnjaka, navodi se da svaka sedma osoba živi s mentalnim poremećajem i koristi nezdrave tvari.
Broj ljudi pogođen Alzheimerovom ili Parkinsonovom bolesti u svijetu iznosio je 2,6 milijuna 2016. godine, što je povećanje od 40 posto u odnosu na samo jedno desetljeće ranije.
Oko 320.000 ljudi umrlo je od posljedica konzumiranja alkohola i droge, uključujući 86.000 zbog opioida. Korištenje opioida, većinom farmaceutskih, u SAD je dostiglo razmjere epidemije.
Smrtni slučajevi koji se vezuju za ratove i terorizam, posebno u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, premašili su 150.000 2016. godine, što je skok od 140 posto u odnosu na desetljeće ranije.
"Suočavamo se s trijadom problema koji blokiraju države i zajednice - gojaznost, ratovi i mentalne bolesti, uključujući upotrebu opijata i supstanci", rekao je Christopher Murray, direktor Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja na Sveučilištu Washington u Seattleu, koji je centralizirao i analizirao milijune podataka.
Ovi nalazi, koji su dio izvještaja o Globalnom teretu bolesti, predstavljaju najdublju analizu globalne stope mortaliteta ikada urađenu.
Istraživači s Sveučilišta Washington rekli su kako su dva ekstrema neodgovarajuće ishrane odgovorni za petinu smrtnih slučajeva u svijetu, a to su neadekvatna ishrana u siromašnim zajednicama i nezdrava hrana među bogatima.
Najčešći faktor globalne ishrane je da milijuni ljudi jedu hranu koja sadrži previše soli i zasićenih masnoća, a premalo voća, povrća, sjemenki, omega 3 masnih kiselina, cijelog zrna i orašastih plodova, piše Srna.
Zapadna ishrana se definira kao puna masne i slatke hrane, kao što su burgeri, zatim pržena hrana i soda.
Ljudi često jedu hranu koja je bogata zasićenim masnoćama, crvenim mesom i "praznim" ugljikohidratima, a siromašna je svježim voćem i povrćem, žitaricama sa cijelim zrnom, morskom hranom i živinom.
Povezani zdravstveni efekti su hipertenzija, srčana oboljenja, dijabetes, rak debelog crijeva i demencija.
"Vodeći faktor rizika mortaliteta su loše navike u ishrani, odnosno nedovoljno konzumiranje zdravih namirnica", zaključuju znanstvenici.
U istraživanju, koje je uključilo i 2.500 stručnjaka, navodi se da svaka sedma osoba živi s mentalnim poremećajem i koristi nezdrave tvari.
Broj ljudi pogođen Alzheimerovom ili Parkinsonovom bolesti u svijetu iznosio je 2,6 milijuna 2016. godine, što je povećanje od 40 posto u odnosu na samo jedno desetljeće ranije.
Oko 320.000 ljudi umrlo je od posljedica konzumiranja alkohola i droge, uključujući 86.000 zbog opioida. Korištenje opioida, većinom farmaceutskih, u SAD je dostiglo razmjere epidemije.
Smrtni slučajevi koji se vezuju za ratove i terorizam, posebno u sjevernoj Africi i na Bliskom istoku, premašili su 150.000 2016. godine, što je skok od 140 posto u odnosu na desetljeće ranije.
"Suočavamo se s trijadom problema koji blokiraju države i zajednice - gojaznost, ratovi i mentalne bolesti, uključujući upotrebu opijata i supstanci", rekao je Christopher Murray, direktor Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja na Sveučilištu Washington u Seattleu, koji je centralizirao i analizirao milijune podataka.
