Nakana ovo-nedjeljnog križnog puta bila je Molitva za porast vjerničkog svjedočenja vjere. Veliki drveni križ od postaje do postaje nosili su mladići i jedan oženjeni muškarac iz župe Uzdol i dijela župe Prozor: Janjko Madžar, Mario Ratkić, Ivica Grubeša, Dražen Papak, Mario Marić, Ivica Kolakušić (Mijin), Vlado Kudić, Ante Zadrić, Marinko Zadrić, Stjepan Zadrić, Miroslav Kolakušić, Ivica Šakota, Zdravko Madžar i Ivan Knežević.
Molitvu krunice između postaja predvodile su djevojčice i djevojke, a tekst himna „Stala plačuć tužna mati“ pjevao je dio članova župnog zbora. Po dolasku kod zavjetne kapelice blažene Majke Terezije, a nakon blagoslovne molitve i zahvalnog govora župnika Miljenka, upriličeno je zajedničko fotografiranje. U ovo-nedjeljnoj pobožnosti sudjelovalo je 204 hodočasnika, a među njima i dvije školske sestre sv. Franje, Bosansko-hrvatske provincije, s. Ankica Tomas, glavna medicinska sestra u bolnici Nova Bila i s. Krešimira Skopljaković, te dvije sestre Kćeri Božje Ljubavi, s. Benedikta Boškić i s. Zora Stojanović. Kako će iduća pobožnost križnoga puta za župe ramskoga dekanata biti upriličena u župi Rama-Šćit, župnik Miljenko zahvalio se svima onima koji su aktivno sudjelovali u ovoj i prethodnim pobožnostima te napomenuo kako bi trebali biti nastavljeni i prošireni radovi na ovom povijesnom i arheološkom nalazištu.
Inače, prva pobožnost križnoga na otvorenome u župi Uzdol upriličena je na nedjelju Cvjetnice, 5. trvanja 2009. godine, kada je pomoćni vrhbosanski biskup mons. dr. Pero Sudar, predvodio obred blagoslova postaja križnoga puta hrvatskog stradanja i zavjetne kapelice blažene Majke Terezije na brdu Gradac (917n/m) te Sv. Misu. Prva postaja ovoga križnog puta nalazi se u podnožju brada Gradac u mjestu Ljubunci (zaseok Kolakušići), a posljednja na uzvišenju kod spomenute zavjetne kapelice. Ukupna dužina puta iznosi oko dva kilometra. Postaje za ovaj križni put označene su velikim kamenim križevima prenesenim iz pojedinih mjesnih groblja župe Uzdol. Samo brdo Gradac jedno je on viših uzvišenja u ovoj župi, a do sada je poznato u općini Prozor-Rama i po, još do kraja ne istraženom, arheološkom nalazištu, koje vjerojatno potječe iz antičkoga vremena. Prema riječima vlč. Džalte iz 2009. godine, sam projekt izgradnje kapelice i Križnoga puta potajni je zavjet župe Uzdol koja je tijekom svoje povijesti usprkos teškom ratnom stradanju i pustošenju uspjela uz pomoć Božju ponovno obnoviti život na uništenim ognjištima. To je zajednička župna zahvala dragom Bogu koji je očuvao župu Uzdol usprkos stradanju.
Tekst i foto: Marinko Rumbočić
