Nakon što su američke snage u subotu iznenada svrgnule venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura, dugogodišnja retorička prijetnja Donalda Trumpa postala je stvarnost, a njegove druge vanjskopolitičke želje sada odjekuju s novom snagom.
U prvom planu je ponovno njegova fiksacija na Grenland, golemi autonomni arktički teritorij pod upravom Danske, što zateže odnose Washingtona s ključnim NATO saveznikom, piše CNN.
Danska premijerka Mette Frederiksen u ponedjeljak je ponovila kako je već "vrlo jasno dala do znanja gdje stoji Kraljevina Danska, te da je Grenland više puta rekao da ne želi biti dio Sjedinjenih Država".
Upozorila je da bi američka vojna akcija mogla dovesti do propasti NATO saveza. Pa zašto je Trumpova pažnja stalno usmjerena na ovaj udaljeni, rijetko naseljeni otok i zašto to izaziva tolike napetosti s Europom?
Strateški važan položaj
Grenland, bivša danska kolonija s nešto više od 56.000 stanovnika, autonomni je teritorij Danske smješten na Arktiku. Zauzima ključni geopolitički položaj između SAD-a i Europe, premošćujući takozvani GIUK prolaz - pomorski put između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva koji povezuje Arktik s Atlantskim oceanom.
Njegova bogata nalazišta nafte, plina i rijetkih zemnih metala čine ga još važnijim, pogotovo jer su ti minerali ključni za proizvodnju svega, od električnih automobila do vojne opreme.
Ta bi blaga mogla postati dostupnija kako klimatske promjene otapaju arktički led, što ujedno otvara i sjeverne pomorske rute. Iako je Trump klimatsku krizu nazvao "najvećom prevarom", čini se da je svjestan njezinih posljedica.
Nacionalna sigurnost ili minerali
Sam Trump umanjio je važnost resursa, rekavši prošlog mjeseca: "Trebamo Grenland zbog nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala".
Međutim, njegov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz sugerirao je u siječnju 2024. da je Trumpov fokus bio upravo na prirodnim resursima.
Dan nakon američke akcije u Venezueli, Trump je ponovio da SAD treba Grenland "s gledišta nacionalne sigurnosti".
"Grenland je prekriven ruskim i kineskim brodovima posvuda", rekao je novinarima u nedjelju. "Trebamo Grenland s gledišta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći učiniti". U utorak je Bijela kuća potvrdila da "razmatra niz opcija" za stjecanje Grenlanda te da upotreba američke vojske nije isključena.
Trumpova dugogodišnja opsesija
Trump se još tijekom svog prvog mandata raspitivao o kupnji Grenlanda. Unatoč jasnoj poruci da otok nije na prodaju, oživio je tu ideju u prosincu 2024. objavom na društvenim mrežama: "Za potrebe nacionalne sigurnosti i slobode diljem svijeta, Sjedinjene Američke Države smatraju da je vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna nužnost".
U ožujku 2025. potpredsjednik JD Vance posjetio je otok i izjavio da je "politika Sjedinjenih Država" vidjeti promjene u danskom vodstvu otoka, ali je priznao da Grenlanđani trebaju sami odlučiti o svojoj budućnosti. Ankete pokazuju da se 85% Grenlanđana protivi američkoj vlasti.
Prijeti li NATO-u raspad ako Amerika silom uzme Grenland?
Ako bi SAD upotrijebio vojnu silu za zauzimanje Grenlanda, to bi moglo razoriti NATO. Premijerka Frederiksen je u ponedjeljak oštro poručila: "Ako SAD odluči vojno napasti drugu zemlju članicu NATO-a, sve prestaje, uključujući NATO i time sigurnost koja je pružana od kraja Drugog svjetskog rata".
Čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Velike Britanije i Danske u zajedničkoj su izjavi podržali Dansku, ističući da "Grenland pripada svom narodu".
Grenland: Otvoreni smo za dijalog
Trumpova retorika pogađa u srž grenlandske politike, oblikovane danskim kolonijalnim nasljeđem i težnjom za neovisnošću. Iako je Grenland 2009. dobio samoupravu, njegova vanjska i obrambena politika i dalje su pod kontrolom Danske. Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen nazvao je izjave iz SAD-a "potpuno neprihvatljivima".
"Kada predsjednik Sjedinjenih Država govori o ‘potrebi za Grenlandom’ i povezuje nas s Venezuelom i vojnom intervencijom, to nije samo pogrešno. To je nepoštovanje", rekao je Nielsen. "Nema više fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Ali on se mora odvijati kroz odgovarajuće kanale i uz poštovanje međunarodnog prava... Grenland je naš dom i naš teritorij. I tako će i ostati".
Ipak, ne dijele svi isto mišljenje. Kunu Fencker, član parlamenta iz proameričke stranke Naleraq, rekao je za CNN da su neki od Trumpovih komentara "prilično dobro primljeni".
"Ako kaže da Grenland ima pravo na samoodređenje ili da bi se mogao pridružiti Sjedinjenim Državama, to je velika ponuda predsjednika Sjedinjenih Država", izjavio je Fencker. "Ali ako mu novinari stavljaju riječi u usta o aneksiji ili vojnom zauzimanju Grenlanda, to nije dobro primljeno".
U prvom planu je ponovno njegova fiksacija na Grenland, golemi autonomni arktički teritorij pod upravom Danske, što zateže odnose Washingtona s ključnim NATO saveznikom, piše CNN.
Danska premijerka Mette Frederiksen u ponedjeljak je ponovila kako je već "vrlo jasno dala do znanja gdje stoji Kraljevina Danska, te da je Grenland više puta rekao da ne želi biti dio Sjedinjenih Država".
Upozorila je da bi američka vojna akcija mogla dovesti do propasti NATO saveza. Pa zašto je Trumpova pažnja stalno usmjerena na ovaj udaljeni, rijetko naseljeni otok i zašto to izaziva tolike napetosti s Europom?
Strateški važan položaj
Grenland, bivša danska kolonija s nešto više od 56.000 stanovnika, autonomni je teritorij Danske smješten na Arktiku. Zauzima ključni geopolitički položaj između SAD-a i Europe, premošćujući takozvani GIUK prolaz - pomorski put između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva koji povezuje Arktik s Atlantskim oceanom.
Njegova bogata nalazišta nafte, plina i rijetkih zemnih metala čine ga još važnijim, pogotovo jer su ti minerali ključni za proizvodnju svega, od električnih automobila do vojne opreme.
Ta bi blaga mogla postati dostupnija kako klimatske promjene otapaju arktički led, što ujedno otvara i sjeverne pomorske rute. Iako je Trump klimatsku krizu nazvao "najvećom prevarom", čini se da je svjestan njezinih posljedica.
Nacionalna sigurnost ili minerali
Sam Trump umanjio je važnost resursa, rekavši prošlog mjeseca: "Trebamo Grenland zbog nacionalne sigurnosti, a ne zbog minerala".
Međutim, njegov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz sugerirao je u siječnju 2024. da je Trumpov fokus bio upravo na prirodnim resursima.
Dan nakon američke akcije u Venezueli, Trump je ponovio da SAD treba Grenland "s gledišta nacionalne sigurnosti".
"Grenland je prekriven ruskim i kineskim brodovima posvuda", rekao je novinarima u nedjelju. "Trebamo Grenland s gledišta nacionalne sigurnosti, a Danska to neće moći učiniti". U utorak je Bijela kuća potvrdila da "razmatra niz opcija" za stjecanje Grenlanda te da upotreba američke vojske nije isključena.
Trumpova dugogodišnja opsesija
Trump se još tijekom svog prvog mandata raspitivao o kupnji Grenlanda. Unatoč jasnoj poruci da otok nije na prodaju, oživio je tu ideju u prosincu 2024. objavom na društvenim mrežama: "Za potrebe nacionalne sigurnosti i slobode diljem svijeta, Sjedinjene Američke Države smatraju da je vlasništvo i kontrola nad Grenlandom apsolutna nužnost".
U ožujku 2025. potpredsjednik JD Vance posjetio je otok i izjavio da je "politika Sjedinjenih Država" vidjeti promjene u danskom vodstvu otoka, ali je priznao da Grenlanđani trebaju sami odlučiti o svojoj budućnosti. Ankete pokazuju da se 85% Grenlanđana protivi američkoj vlasti.
Prijeti li NATO-u raspad ako Amerika silom uzme Grenland?
Ako bi SAD upotrijebio vojnu silu za zauzimanje Grenlanda, to bi moglo razoriti NATO. Premijerka Frederiksen je u ponedjeljak oštro poručila: "Ako SAD odluči vojno napasti drugu zemlju članicu NATO-a, sve prestaje, uključujući NATO i time sigurnost koja je pružana od kraja Drugog svjetskog rata".
Čelnici Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske, Velike Britanije i Danske u zajedničkoj su izjavi podržali Dansku, ističući da "Grenland pripada svom narodu".
Grenland: Otvoreni smo za dijalog
Trumpova retorika pogađa u srž grenlandske politike, oblikovane danskim kolonijalnim nasljeđem i težnjom za neovisnošću. Iako je Grenland 2009. dobio samoupravu, njegova vanjska i obrambena politika i dalje su pod kontrolom Danske. Premijer Grenlanda Jens-Frederik Nielsen nazvao je izjave iz SAD-a "potpuno neprihvatljivima".
"Kada predsjednik Sjedinjenih Država govori o ‘potrebi za Grenlandom’ i povezuje nas s Venezuelom i vojnom intervencijom, to nije samo pogrešno. To je nepoštovanje", rekao je Nielsen. "Nema više fantazija o aneksiji. Otvoreni smo za dijalog. Ali on se mora odvijati kroz odgovarajuće kanale i uz poštovanje međunarodnog prava... Grenland je naš dom i naš teritorij. I tako će i ostati".
Ipak, ne dijele svi isto mišljenje. Kunu Fencker, član parlamenta iz proameričke stranke Naleraq, rekao je za CNN da su neki od Trumpovih komentara "prilično dobro primljeni".
"Ako kaže da Grenland ima pravo na samoodređenje ili da bi se mogao pridružiti Sjedinjenim Državama, to je velika ponuda predsjednika Sjedinjenih Država", izjavio je Fencker. "Ali ako mu novinari stavljaju riječi u usta o aneksiji ili vojnom zauzimanju Grenlanda, to nije dobro primljeno".
