Raste bojazan da će epidemija koronavirusa prerasti u pandemiju zbog sve više zaraženih u svijetu, objavio je u ponedjeljak BBC.
Iz WHO-a su, piše BBC, kazali kako je rano za proglasiti pandemiju, ali zemlje bi trebale biti pripremljene.
Pandemijom se smatra vrijeme kad se zaraza velikom brzinom širi s osobe na osobu.
No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u ponedjeljak je priopćila da se koronavirus još uvijek može suzbiti te da bi bilo preuranjeno proglasiti pandemiju, iako Covid-19 ima taj potencijal.
"Ključna poruka koja bi svim zemljama trebala dati nadu, hrabrost i samopouzdanje jest da možemo obuzdati virus i zaista, mnoge su zemlje to upravo i učinile. Korištenje riječi 'pandemija' ne bi odgovaralo činjenicama, ali zasigurno može izazvati strah", kazao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Prema njegovim riječima, "moramo se usredotočiti na obuzdavanje širenja virusa i istovremeno sve učiniti kako bismo se pripremili za pandemiju".
Tedros je priznao da novi slučajevi zaraze koronavirusom u Južnoj Koreji, Italiji i Iranu izazivaju "duboku zabrinutost", ali da za sada ne vide da se virus nekontrolirano širi po svijetu ili da se na zabrinjavajući način povećava broj smrtnih ishoda kod oboljelih.
Odbor za hitne slučajeve WHO-a je krajem siječnja proglasio koronavirus globalnom krizom, kada je izvan Kine bilo jedva 100 slučajeva zaraze.
"Virus ima potencijal da preraste u pandemiju"
"Ima li virus potencijal prerasti u pandemiju? Apsolutno ima. Jesmo li već do toga stigli? Naša procjena je da nismo", kazao je Tedros.
Bojazan od pandemije se pojavila nakon naglog povećanja oboljelih u Iranu, Italiji i Južnoj Koreji.
Prema najnovijim podacima, u Iranu je od koronavirusa do sada preminulo 12 ljudi, a 61 osoba je zaražena. Međutim, jedan parlamentarni zastupnik je izjavio da je u gradu Qomu, 120 kilometara južno od Teherana, u samo dva tjedna umrlo 50 ljudi. Opovrgavajući službene brojke, Ahmad Amirabadi Farahani je optužio vladu da je prekasno objavila izbijanje zaraze te da Qom nema adekvatna sredstva za borbu protiv bolesti.
U Italiji je zaraženo preko 220 ljudi, a umrlo ih je sedam, dok je u Južnoj Koreji zaraženih preko 750, a umrlih je sedam.
Trebamo li se bojati?
Kako stručnjaci uporno upozoravaju, loše je i neopravdano širiti paniku. No istovremeno svi ističu da trebamo biti jako oprezni. Ideja je da za sada, dok još nemamo cjepiva i lijekova, na raspolaganju imamo samo mjere izolacije koje služe kako bi se širenje COVIDA-19 usporilo. Na taj način kupuje se vrijeme do njihova pronalaska koje za mnoge može značiti život. Osim toga, stručnjaci se nadaju da bi novi koronavirus poput brojnih drugih sličnih virusa mogao imati obilježja sezonalnosti, odnosno da bi s dolaskom proljeća i ljeta mogao prirodno jenjati.
To su razlozi zbog kojih mjere otkrivanja, izolacije, karantene i sl., koliko god bile gnjavaža, ne bismo trebali doživljavati kao nešto što je usmjereno protiv nas. Naprotiv, one se uvode za dobro svih građana. Teško je i zamisliti kako bi stvari izgledale u Kini da ondje nisu uvedene rigorozne mjere. Trebamo uvijek imati na umu da nijedna vlast nije toliko budalasta da uvodi nepotrebne mjere koje će naštetiti kvaliteti života ljudi i ekonomiji. Mjere ograničavanja se uvode kako štete ne bi bile katastrofalne.
Kada se govori o opasnosti koronavirusa, mnogi ga uporno pogrešno uspoređuju s gripom. Pritom ne prepoznaju činjenicu da je to uspoređivanje krušaka i jabuka jer je koronavirus krenuo od prve osobe u Kini u Wuhanu, dok je startna pozicija gripe neusporedivo mnogobrojnija – ona kreće od milijuna ljudi na jednoj polutki i prelijeva se na milijune na drugoj, s izmjenama sezone.
Umiru uglavnom 'samo' stariji i bolesni
U komentarima na društvenim mrežama također se često nailazi na relativizaciju koja se poziva na činjenicu da najviše umiru muškarci stariji od 60 godina s nekim kroničnim bolestima.
Uistinu, prema dobnim skupinama postoci rizika za oboljelu osobu kreću se od 0% za djecu mlađu od 10 godina, preko 3,6% za one u dobi između 60 i 69 godina do 14,8% za starije od 80. Rizik je gotovo dvostruko veći za muškarce (2,8%) nego za žene (1,7%). No, smrtnost i teške komplikacije u epidemiji COVIDA-19 za sada su učestalije nego kod sezonske gripe i to 10 do 20 puta. Naime, uobičajena smrtnost kod sezonske gripe je ispod 0,1%, dok je kod COVIDA-19 prema WHO-u na razini Kine oko 2%. Ipak, treba imati na umu da je točan broj za sada još uvijek teško precizno utvrditi. On može biti možda i veći, no vjerojatnije je da je manji.
Pritom ne treba posebno isticati da svaka brojka predstavlja nečiji život, nečijeg oca, majku ili djeda.
Osim toga, ne treba zaboraviti da COVID-19 u prilično velikom broju od 15% uzrokuje teške komplikacije kao što su upala pluća ili otkazivanje organa, prije svega bubrega i jetre. One mogu rezultirati trajnim oštećenjima, primjerice ožiljcima ili rupicama u plućima.
Iz WHO-a su, piše BBC, kazali kako je rano za proglasiti pandemiju, ali zemlje bi trebale biti pripremljene.
Pandemijom se smatra vrijeme kad se zaraza velikom brzinom širi s osobe na osobu.
No, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u ponedjeljak je priopćila da se koronavirus još uvijek može suzbiti te da bi bilo preuranjeno proglasiti pandemiju, iako Covid-19 ima taj potencijal.
"Ključna poruka koja bi svim zemljama trebala dati nadu, hrabrost i samopouzdanje jest da možemo obuzdati virus i zaista, mnoge su zemlje to upravo i učinile. Korištenje riječi 'pandemija' ne bi odgovaralo činjenicama, ali zasigurno može izazvati strah", kazao je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Prema njegovim riječima, "moramo se usredotočiti na obuzdavanje širenja virusa i istovremeno sve učiniti kako bismo se pripremili za pandemiju".
Tedros je priznao da novi slučajevi zaraze koronavirusom u Južnoj Koreji, Italiji i Iranu izazivaju "duboku zabrinutost", ali da za sada ne vide da se virus nekontrolirano širi po svijetu ili da se na zabrinjavajući način povećava broj smrtnih ishoda kod oboljelih.
Odbor za hitne slučajeve WHO-a je krajem siječnja proglasio koronavirus globalnom krizom, kada je izvan Kine bilo jedva 100 slučajeva zaraze.
"Virus ima potencijal da preraste u pandemiju"
"Ima li virus potencijal prerasti u pandemiju? Apsolutno ima. Jesmo li već do toga stigli? Naša procjena je da nismo", kazao je Tedros.
Bojazan od pandemije se pojavila nakon naglog povećanja oboljelih u Iranu, Italiji i Južnoj Koreji.
Prema najnovijim podacima, u Iranu je od koronavirusa do sada preminulo 12 ljudi, a 61 osoba je zaražena. Međutim, jedan parlamentarni zastupnik je izjavio da je u gradu Qomu, 120 kilometara južno od Teherana, u samo dva tjedna umrlo 50 ljudi. Opovrgavajući službene brojke, Ahmad Amirabadi Farahani je optužio vladu da je prekasno objavila izbijanje zaraze te da Qom nema adekvatna sredstva za borbu protiv bolesti.
U Italiji je zaraženo preko 220 ljudi, a umrlo ih je sedam, dok je u Južnoj Koreji zaraženih preko 750, a umrlih je sedam.
Trebamo li se bojati?
Kako stručnjaci uporno upozoravaju, loše je i neopravdano širiti paniku. No istovremeno svi ističu da trebamo biti jako oprezni. Ideja je da za sada, dok još nemamo cjepiva i lijekova, na raspolaganju imamo samo mjere izolacije koje služe kako bi se širenje COVIDA-19 usporilo. Na taj način kupuje se vrijeme do njihova pronalaska koje za mnoge može značiti život. Osim toga, stručnjaci se nadaju da bi novi koronavirus poput brojnih drugih sličnih virusa mogao imati obilježja sezonalnosti, odnosno da bi s dolaskom proljeća i ljeta mogao prirodno jenjati.
To su razlozi zbog kojih mjere otkrivanja, izolacije, karantene i sl., koliko god bile gnjavaža, ne bismo trebali doživljavati kao nešto što je usmjereno protiv nas. Naprotiv, one se uvode za dobro svih građana. Teško je i zamisliti kako bi stvari izgledale u Kini da ondje nisu uvedene rigorozne mjere. Trebamo uvijek imati na umu da nijedna vlast nije toliko budalasta da uvodi nepotrebne mjere koje će naštetiti kvaliteti života ljudi i ekonomiji. Mjere ograničavanja se uvode kako štete ne bi bile katastrofalne.
Kada se govori o opasnosti koronavirusa, mnogi ga uporno pogrešno uspoređuju s gripom. Pritom ne prepoznaju činjenicu da je to uspoređivanje krušaka i jabuka jer je koronavirus krenuo od prve osobe u Kini u Wuhanu, dok je startna pozicija gripe neusporedivo mnogobrojnija – ona kreće od milijuna ljudi na jednoj polutki i prelijeva se na milijune na drugoj, s izmjenama sezone.
Umiru uglavnom 'samo' stariji i bolesni
U komentarima na društvenim mrežama također se često nailazi na relativizaciju koja se poziva na činjenicu da najviše umiru muškarci stariji od 60 godina s nekim kroničnim bolestima.
Uistinu, prema dobnim skupinama postoci rizika za oboljelu osobu kreću se od 0% za djecu mlađu od 10 godina, preko 3,6% za one u dobi između 60 i 69 godina do 14,8% za starije od 80. Rizik je gotovo dvostruko veći za muškarce (2,8%) nego za žene (1,7%). No, smrtnost i teške komplikacije u epidemiji COVIDA-19 za sada su učestalije nego kod sezonske gripe i to 10 do 20 puta. Naime, uobičajena smrtnost kod sezonske gripe je ispod 0,1%, dok je kod COVIDA-19 prema WHO-u na razini Kine oko 2%. Ipak, treba imati na umu da je točan broj za sada još uvijek teško precizno utvrditi. On može biti možda i veći, no vjerojatnije je da je manji.
Pritom ne treba posebno isticati da svaka brojka predstavlja nečiji život, nečijeg oca, majku ili djeda.
Osim toga, ne treba zaboraviti da COVID-19 u prilično velikom broju od 15% uzrokuje teške komplikacije kao što su upala pluća ili otkazivanje organa, prije svega bubrega i jetre. One mogu rezultirati trajnim oštećenjima, primjerice ožiljcima ili rupicama u plućima.
