Što je s kremama za sunčanje, kako nas doista štite, kako ih koristiti i na što treba paziti kod nanošenja i njihovog odabira?

Prema najnovijim istraživanjima Radne skupine za okoliš u Americi, utvrđeno je kako je više od 50 posto preparata za zaštitu od sunca opasno. Razlog tomu su dva opasna sastojka - oksibenzon i retinil palminat. Te bi sastojke trebalo izbjegavati, a sve mora pisati na deklaraciji proizvoda.

Naime, čim se krema nanese na kožu, tijelo upije sve sastojke automatski.

Dermatolozi stoga savjetuju kako kremom za sunčanje treba mazati samo one dijelove tijela koji su izravno izloženi suncu. Bolje je koristiti zaštitnu odjeću koja mnogo učinkovitije šteti kožu od štetnog djelovanja sunčevih zraka.

Dana postoji i posebna UV zaštitna odjeća koja gotovo 100 postotno štiti od sunca.

Navedeno osobito vrijedi za malu djecu jer je, prema mišljenju dermatologa, obilato mazanje djece kremama za zaštitu katastrogalno.

Sunce nije opasno i štetno samo ljeti, već i cijele godine. Posebno osjetljive na sunce su male bebe. One nikako ne bi smjele na suncu, budući da njihova koža nije razvijena do te mjere da se sama može braniti od sunca. Drugi problem je što još uvijek mala djeca do tri, četiri godine nemaju u potpunosti razvijenu kožu, u smislu zaštitne barijere, koža je puno propusnija.

Roditelji bi stoga djecu na plažu trebali voditi rano ujutro ili kasno popodne. Djeca na glavi moraju imati kapu ili šeširić, a morala bi biti u majicama.

Kod djece je važno koristiti mineralne zaštitne faktore s cinkom i s titanom jer one nanose najmanje štete. Također, važno je koristiti kreme sa što većim zaštitnim faktorom. Odraslima se preporuča zaštitnu kremu nanijeti 15 minuta do pola sata prije izlaganja suncu.

Koliko dugo krema štiti od sunca ovisi o visini zaštitnog faktora. Primjerice, SPF 30 označava da možete biti 30 puta više na suncu nego da se niste ničime namazali. Ipak, dermatolozi kažu kako je bolje ostaviti određeni sigurnosni razmak, odnosno razmišljati tako da će krema štititi sat, dva.

Ali, ako se nakon nanošenja ide u more, tada je dobro nanijeti je ponovo jer voda smanjuje učinak kreme, bez obzira što piše na ambalaži.

Kad je riječ o odabiru prave kreme, preporuča se zaštitni faktor od 25-30 pa naviše, a dobro je i da krema sadrži antioksidanse.

Suncu se bolje izlagati postupno, a teške kreme i ulja bolje je izbjegavati jer potiču stvaranje akni.

Važne su i sunčane naočale One sprječavaju mrštenje, a samim time i nastanak sitnih bora oko očiju te bora na čelu.

Solarij može pomoći u pripremi kože za sunce, ali ne treba pretjerivati. I tu vrijedi pravilo - što kraće to bolje.

Sredstva za tamnjenje, tzv. marmelade koje su sve popularnije među ženama, slobodno se mogu koristiti, ali valja upamtiti da ne pružaju zaštitu od sunca, pa se preporuča koristiti ih uz kremu s nekim zaštitnim faktorom.

Dermatolozi kažu kako preplanula put nikako nije zdrava jer pokazuje da se oštećuje genetski materijal. Umjerenost je u ovom aspektu života poželjna kao i u svemu drugome.

Dobro je nanositi posebna sredstva za njegu kože nakon izlaganja suncu. Važno bi bilo obratiti pažnju da imaju antioksidanse u sebi jer oni poništavaju štetno djelovanje sunca. Uz to jako pomažu i kod opeklina.