Ovih dana analizira se dokument “Supervizorska očekivanja u vezi s postupanjem banaka u 2024.”, koji je izradila Agencija za bankarstvo Federacije BiH.
Prema tim supervizorskim očekivanjima, tijekom godine banke na području Federacije trebale bi preispitati najdulje rokove za stambene i hipotekarne kredite, posebno kad se za ove izloženosti ugovara fiksna kamatna stopa, s obzirom na sve geopolitičke događaje koji utječu na vrijednost novca.
U 14. točki supervizorskih očekivanja nadalje stoji: Posebnu pozornost banke su dužne usmjeriti na sveobuhvatno i učinkovito upravljanje rizicima koji proistječu iz ugovaranja dugoročnih nenamjenskih i zamjenskih kredita fizičkim osobama. Rastuća izloženost banaka nenamjenskim i zamjenskim potrošačkim kreditima sa ili bez kolaterala dovodi do koncentracije kreditnog rizika koji bi u situaciji pogoršanih makroekonomskih kretanja mogao prouzročiti rast nekvalitetnih kredita i sustavnog rizika. Prilikom odobravanja nenamjenskih ili zamjenskih kredita fizičkim osobama banke su u obvezi na sveobuhvatan i adekvatan način procijeniti kreditnu sposobnost dužnika, uvažavajući interno propisane kriterije i propise Agencije.
Razvoj kreditnog portfelja nenamjenskih i zamjenskih kredita, koji nije usklađen s poboljšanjem makroekonomskih parametara BiH ili nije u vezi s poboljšanim platežnim kapacitetom klijenata, rezultirat će dodatnom supervizorskom zabrinutošću, mogućim ograničenjima i dodatnim zahtjevima Agencije. Banke moraju imati potpuno razumijevanje dugoročnih makroekonomskih i drugih učinaka potencijalno ekspanzivnih kreditnih politika koje imaju za cilj nagli rast dijelova kreditnog portfelja, navodi se u dokumentu kojeg donosi Večernji list.
Sve ovo ima loš prizvuk za korisnike kredita pa su novinari kontaktirali ekonomskog stručnjaka, koji je želio ostati anoniman, da nam iz svog kuta gledišta objasni situaciju.
Vjerojatno se radi o procjeni jer postoje određeni rizici s dugoročnim stambenim kreditima u smislu njihove ročnosti. To je preporuka ako bi se ograničila ili smanjila ročnost kredita ili u kontekstu hipotekarnih kriza. U interesu je banaka da čim prije zaključe kredite ili da ih zatvore, tako da se na taj način smanjuju sustavni rizici u smislu budućih ekonomskih kretanja, priča neimenovani ekonomski stručnjak za Večernji list.
Ove informacije posebno su zabrinule korisnike.
Korisnici, s jedne strane, vole imati dugoročnije kredite, pogotovo kad je riječ o onim stambenima, jer ih uzimaju uglavnom mladi bračni parovi i njima je u interesu i nužno da budu što dugoročniji. Ovako bi ograničavanjem korisnicima mjesečne rate bile veće i veći je pritisak na kraće razdoblje. Ali, i to je jako relativno jer možda ne govorimo o razdoblju od 25 godina, već se ta granica spušta na 20 godina. Uglavnom, ako sagledamo sve aspekte, radi se o sasvim normalnoj preporuci, kaže.
Agencija je napravila četiri točke koje služe kao uvod i još 30 kao supervizorska očekivanja za postupanje banaka. Tu se navodi i da je razina investicija u privatni i javni sektor nepovoljna, sa slabim izgledima za buduće, srednjoročno razdoblje.
Iako su unaprjeđenje klime za investitore i kvalitetni programi javnih investicija važni čimbenici koji bi trebali podržati rast ulaganja, uloga banaka u ovom procesu ne može biti zanemarena. Od banaka se očekuje da podržavaju financiranja održivih kapitalnih projekata kojima će se doprinijeti ekonomskom razvoju zemlje. U ovom kontekstu potrebno je analizirati moguće modele održivog financiranja, uz sudjelovanje većeg broja banaka ili uz podršku međunarodnih investitora i partnera, navodi se u izvješću.
Dali su mišljenje i o rizicima za ostvarenje značajnijeg ekonomskog rasta u BiH.
Procjenjuje se da bi demografski rizici i nedostatak radne snage mogli predstavljati ključne rizike za ostvarenje značajnijeg ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine u srednjem roku. Banke bi trebale moći pravodobno identificirati i izbjeći koncentracije kreditnog rizika prema pojedinačnim izloženostima i posebno izloženim djelatnostima, odnosno sektorima ekonomije, kako bi se pravodobno ublažili navedeni rizici. Negativne posljedice demografskih rizika na poslovanje banke moguće je ublažiti putem aktualiziranja inicijativa za planiranje upravljanja ovim rizicima, uz suradnju sa širom poslovnom zajednicom i institucijama, istaknuto je u izvješću.
U budućnosti, prema supervizorskim očekivanjima, ciljani nadzor će se uglavnom nastaviti s fokusom na kreditne izloženosti i portfelje koji su osjetljiviji na makroekonomske čimbenike, poput portfelja osiguranih stambenim i poslovnim nekretninama te portfelja malih i srednjih poduzeća. Agencija će aktivno nadzirati bankarske prakse rezerviranja prema okviru MSFI 9. Kod banaka kod kojih su utvrđeni značajni nedostaci ili neusklađenosti vršit će se pojačani nadzor. Sve u svemu, očekuje nas burno razdoblje u financijskom segmentu u ovoj zemlji.
Prema tim supervizorskim očekivanjima, tijekom godine banke na području Federacije trebale bi preispitati najdulje rokove za stambene i hipotekarne kredite, posebno kad se za ove izloženosti ugovara fiksna kamatna stopa, s obzirom na sve geopolitičke događaje koji utječu na vrijednost novca.
U 14. točki supervizorskih očekivanja nadalje stoji: Posebnu pozornost banke su dužne usmjeriti na sveobuhvatno i učinkovito upravljanje rizicima koji proistječu iz ugovaranja dugoročnih nenamjenskih i zamjenskih kredita fizičkim osobama. Rastuća izloženost banaka nenamjenskim i zamjenskim potrošačkim kreditima sa ili bez kolaterala dovodi do koncentracije kreditnog rizika koji bi u situaciji pogoršanih makroekonomskih kretanja mogao prouzročiti rast nekvalitetnih kredita i sustavnog rizika. Prilikom odobravanja nenamjenskih ili zamjenskih kredita fizičkim osobama banke su u obvezi na sveobuhvatan i adekvatan način procijeniti kreditnu sposobnost dužnika, uvažavajući interno propisane kriterije i propise Agencije.
Razvoj kreditnog portfelja nenamjenskih i zamjenskih kredita, koji nije usklađen s poboljšanjem makroekonomskih parametara BiH ili nije u vezi s poboljšanim platežnim kapacitetom klijenata, rezultirat će dodatnom supervizorskom zabrinutošću, mogućim ograničenjima i dodatnim zahtjevima Agencije. Banke moraju imati potpuno razumijevanje dugoročnih makroekonomskih i drugih učinaka potencijalno ekspanzivnih kreditnih politika koje imaju za cilj nagli rast dijelova kreditnog portfelja, navodi se u dokumentu kojeg donosi Večernji list.
Sve ovo ima loš prizvuk za korisnike kredita pa su novinari kontaktirali ekonomskog stručnjaka, koji je želio ostati anoniman, da nam iz svog kuta gledišta objasni situaciju.
Vjerojatno se radi o procjeni jer postoje određeni rizici s dugoročnim stambenim kreditima u smislu njihove ročnosti. To je preporuka ako bi se ograničila ili smanjila ročnost kredita ili u kontekstu hipotekarnih kriza. U interesu je banaka da čim prije zaključe kredite ili da ih zatvore, tako da se na taj način smanjuju sustavni rizici u smislu budućih ekonomskih kretanja, priča neimenovani ekonomski stručnjak za Večernji list.
Ove informacije posebno su zabrinule korisnike.
Korisnici, s jedne strane, vole imati dugoročnije kredite, pogotovo kad je riječ o onim stambenima, jer ih uzimaju uglavnom mladi bračni parovi i njima je u interesu i nužno da budu što dugoročniji. Ovako bi ograničavanjem korisnicima mjesečne rate bile veće i veći je pritisak na kraće razdoblje. Ali, i to je jako relativno jer možda ne govorimo o razdoblju od 25 godina, već se ta granica spušta na 20 godina. Uglavnom, ako sagledamo sve aspekte, radi se o sasvim normalnoj preporuci, kaže.
Agencija je napravila četiri točke koje služe kao uvod i još 30 kao supervizorska očekivanja za postupanje banaka. Tu se navodi i da je razina investicija u privatni i javni sektor nepovoljna, sa slabim izgledima za buduće, srednjoročno razdoblje.
Iako su unaprjeđenje klime za investitore i kvalitetni programi javnih investicija važni čimbenici koji bi trebali podržati rast ulaganja, uloga banaka u ovom procesu ne može biti zanemarena. Od banaka se očekuje da podržavaju financiranja održivih kapitalnih projekata kojima će se doprinijeti ekonomskom razvoju zemlje. U ovom kontekstu potrebno je analizirati moguće modele održivog financiranja, uz sudjelovanje većeg broja banaka ili uz podršku međunarodnih investitora i partnera, navodi se u izvješću.
Dali su mišljenje i o rizicima za ostvarenje značajnijeg ekonomskog rasta u BiH.
Procjenjuje se da bi demografski rizici i nedostatak radne snage mogli predstavljati ključne rizike za ostvarenje značajnijeg ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine u srednjem roku. Banke bi trebale moći pravodobno identificirati i izbjeći koncentracije kreditnog rizika prema pojedinačnim izloženostima i posebno izloženim djelatnostima, odnosno sektorima ekonomije, kako bi se pravodobno ublažili navedeni rizici. Negativne posljedice demografskih rizika na poslovanje banke moguće je ublažiti putem aktualiziranja inicijativa za planiranje upravljanja ovim rizicima, uz suradnju sa širom poslovnom zajednicom i institucijama, istaknuto je u izvješću.
U budućnosti, prema supervizorskim očekivanjima, ciljani nadzor će se uglavnom nastaviti s fokusom na kreditne izloženosti i portfelje koji su osjetljiviji na makroekonomske čimbenike, poput portfelja osiguranih stambenim i poslovnim nekretninama te portfelja malih i srednjih poduzeća. Agencija će aktivno nadzirati bankarske prakse rezerviranja prema okviru MSFI 9. Kod banaka kod kojih su utvrđeni značajni nedostaci ili neusklađenosti vršit će se pojačani nadzor. Sve u svemu, očekuje nas burno razdoblje u financijskom segmentu u ovoj zemlji.
