Osim što jača kosti, šljiva smanjuje i rizik od obolijevanja od raka debelog crijeva, a konzumacija 12 šljiva prosječne veličine na dan tijekom dva mjeseca snižava nivo lošeg kolesterola.

Svježa šljiva obiluje vitaminima C, B6, B2, B3, K, bakrom, magnezijem, željezom, kalcijem, i sadrži čak 240 mg kalija na 100 g voća. Kalij u šljivama ima dobar utjecaj na krvni tlak, kao i na zdravlje srca. Ovaj element potiče koagulaciju trombocita što je važno u borbi protiv ateroskleroze i drugih bolesti srca.

Šljiva obiluje i vlaknima, dva grama na 100 g, a uz sve to je niskokalorično voće. Ova nezaobilazna kraljica marmelade prvi je izbor i kod konstipacije, odnosno zatvora. Dihidroksi-fenil izatin je jedan od sastojaka šljive, zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak.

Šljive imaju nizak glikemijski indeks, što znači da mogu da pomognu u kontroli nivoa šećera u krvi i da se smanji rizik od dijabetesa tipa 2. One mogu smanjiti nivo triglicerida i glukoze u krvi, za što je zaslužan lutein.

Također, flavonoidi u šljivama smanjuju rizik od otpornosti na inzulin, a pozitivno utječu i na inzulisku osjetljivost.

agrosavjet.com