Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931.-1935.
Orašac
Svega u Orašcu ima 102 kuće sa 108 domaćinstava. Od toga je muslimanskih 14 kuća sa 16 domaćinstava u Podanišu i Podrajču, a svi ostali su katolici.
K a t o l i c i: Lovrići (8 k. sa 9 dom.) su starinom od Tomislav Grada. Mnogi od njih su se iselili u Jajce i dr. ima ih i u Varvari. - Bulaje (9 k.) od kojih su 4 kuće na Dubom, starinci su. - Andričići (5 k.) ; po djedu ih zovu Arežinama. Jedan se preselio u Dobrošu. Starinci su. - Brkovići (2 k.), Kudrići (2 k.), Čupići (4 k.), Podborkići (3 k.), Čavar (1 k.) su jedan rod i starinci su. Ima ih raseljenih u Ripcima, u Proslapu i čak u Posavini. - Mostine (3 k.), Bradići (7 k. sa 8 dom.), Bošnjaci (13 k. sa 14 dom.), Rumbočići (4 k.), su također istog roda. Do prije 45 god. svi su Bošnjaci bili na Lisama, a od tada se raseljavaju, te ih ima u Jaklićima i Šlimcu. Svi Bošnjaci u Rami vode porijeklo od 4 brata. Starinom su iz Hercegovine. Bilo je od njih iseljavanja i izvan Rame: u Sarajevo, u Travnik, i dr. - Savići (1 k.) su došli s Proslapa prije 1878. g. - Nikolići - Prce (2 k.) su također došli s Proslapa prije 1878. g., ali poslije Savića. - Grbeše ( 2 k.) sa starinom Pinjuhi iz Hercegovine, a na Orašac su prešli sa Šćita prije 1878. ima ih i u Kovačevu Polju. - Kuraje (9 k.) su izišli na Orašac s Proslapa oko 1870. - Grozdići (1 k.). nekada su se zvali Bogdani. Bili su siromašni i služili Turke. Ne znaju odakle su porijeklom. Pradjed im je imao puno djece i po tom su prozvani; rekao im beg: "Što je oni rodio sa dicom kao grozd". Djedov brat se odselio u Fojnicu. - Brkić (1 k.) je starinom iz Tomislav Grada. Došao je sa majkom. Išao je po najmu i 1900 doselio se za stalno na Orašac. - Mišura (1 k.) je došao 1903 iz Višnjana u Malekine. - Faletar (1 k.) je došao s Proslapa 1918. - Abaz (1 k.) je došao 1919 s Proslapa na ženinstvo.
Od Hercegovaca Matkovići i Zupci su se stalno naselili na Jasenovici kod Lokve, a jedan od Zubaca i u Rudom Polju. Zupci (4 k.) su iz Grljevića (Mostar) i zimuju odavno. Izlaze već 100 godina "vatru nisu nikad prekidali. Svi imaju svoje "stanje" i u pomenutim selima, jer su dijelovi podvojeneih zadruga. Dolaze samo sa stokom. Matković i Mato Zubac, kao i ostali, imaju kuće kod Jesikovice, a kolibe na Vlainji.
M u s l i m a n i: Zecovi (5 k. sa 6 dom.) smatraju se starincima. - Pračići (9 k.) se zovu tako po svom djedu ili pradjedu, koji se doselio iz Prače (Rogatica).
Naselje je veoma izduženo u pravcu sjever-jug. Djeli se na pravi Orašac i Orašačku planinu. Dužiniom cijelog naselja prolazi put iz Rame u Duvno, preko Ljubuše. Idući tim putem, iz Kovačeva polja najprije se ulazi, kada se pređe brdo Grab, u jedno prodolje u kome su po stranama mu "mahale": Bukovica, Rudnice, Podoniš, Podračje i Malekini ili Orašac. U Malekinima su kuće s obe strane prodolja Rasovače, između brda Resnice i Kačaka. Iz tog prodolja ulazi se preko Priseke - Kadaure u prostranu krasnu uvalu Dobo između Resnica na istoku, Osoja na jugu, Paćeva, Kamena i Nedila na zapadu. Kuće su rasturene u manjim grupama okvirom uvale. Od Dugog ide put na Proslapsku Planinu, prema SZ-u, uz Vla'a. Od Dubog ka jugu nastaje: "Orašačka Planina", povrh planine Ljubuše na kojoj su nova sela: Ubo, u strani pod Ružinom Kosom, Lise, u strani pod Zavranjem, Jesikovica u vrlo kršnom terenu ispod strane Padeža, koja je većinom pod šumom, a na zapad od Jesikovice Rudopolje.
U Orašcu su žive vode: Vrilo, Bukovica, Dubo (dva bunara), Tomurci i Krvavica. Na planini uopće nema živih voda, nego se služe vodom iz lokava i čatrnja. U selu Jesikovici je velika lokva Jesikovica, po kojoj je selo i prozvano. Ziratno zemljište je na dnu dolova i uvala, po blažim stranama i po vrtačama: Zanoga, Luke, Begov Dolac, Kolem-Dolac, Guljače, Luke, Strane, Rupe, Pear, Dršlazi, Mazićevina, Pasovača, Lebra, Podvode, Bućice, Katini Grebovi, Selišće, Doci, Višelazi, Rutići, Brujica Dolac, Prisika, Kaloura (to jest Karaula), a oko Dubog: u Dubom, Krastaci i Potkamenom. Kosanice su u planini Ljubuši: Završje, Batiovice, Dobri Doci, Ubo, Bratiševac, Zavranje, Vlainja. To su privatna zemljišta, a erarski su kompleksi: Kedža, Ledeno i Gvozd. Ispaše su na spomenutim brdima oko sela.
Na Ublu su jedna staja Andričevića iz Malekina i po jedna staja Lovrića iz Malekina i s Dubog, na Jesikovici su dvije staje Rumbočica s Bukovice i jedna Zeca s Podaniša, a na Lisama je kuća Ćupića (predvojena zadruga koja živi tu i na Malekinima).
Na Ljubušu dolaze ljeti na stanove mnogi Hercegovci iz Rakitnog i iz Mostarskog sreza. Ali su im stanovi većinom na teritoriji Duvanjskog sreza. Na teritoriji Prozorskog sreza na šarenoj glavnici imaju stanove Jure Miletić i Ivka Miloš iz Dobrog Sela.
Naselje je razbijenog tipa. U pojedinim selima su na okupu kuće istih rodova. Svega u cijelom Orašcu: 102 kuće sa 108 domaćinstava. Od toga su 14 kuća sa 16 domaćinstava muslimanskih u Podanišu i Podrajču, a svi ostali su katolici.
Tri su katolička groblja: na Podanišu za Donji Orašac (to jest Bukovicu, Rudnice, Podaniš) i Maglice, na Vlaci u Malekinima i na Dubom (na mjestu Piskulji). Groblje na Dubom je zajedničko za Dubo i za sva sela u orašačkoj planini.
Na Onišu se nalaze prapovijesni predmeti ("lončine"). Na samom visu je bila gradina. U Preslopu pričaju da je na vrhu Onišu bila "grčka crkva" i da su tu živjeli Kauri. Na kosi Kalauri (Karauli) je promila Zmijinjača, zatim su po jedna promila na kosici pod Onišem na Kamenu pod Paćevom, na Lupoj Ledini iznad Duboga, na mjestu Rastima kod šumarske kuće na Dubom, kod Bulaja i u Klancu.
U katoličkom groblju na Podonišu bilo je "grčkih našata" (sada samo jedan). Jedan prevrnuti stećak je na putu za Maglice, a jedan je stećak na njivi Stranama. Priča se da su na Paćevu "Grci" sijali pšenicu i da su oni vodu Tomruke na Dubom na tomruke izveli na put.
Starci su pričali da su upamtili kugu, od koje se je bježalo u strane. Jedan dolac se zove Božin Dolac, po nekom Boži koji se tu bijaše sklonio od kuge i umro.
Na Rudinicama bila kula Peštelja iz Prozora, a i Mirameli s Kupresa imali su na Orašcu čardak.
Po predanju, Ubo, Jasikovica i Lise bili su samo katuni na koje se izlazilo samo "na litišće" i koko 1830. godine počelo je stalno naseljavanje na njima. Prvi se na Ubu naselio neki od predaka Zecova. Naseljavanje je počelo u vezi sa diobama u selu. No Dubo nije staro naselje: tu su se naselili prvi Lovrići koji su prešli iz Malekina.
Selo Malekini zove se po rodu Malekinima, od kojih nema više nikoga u selu ali ih ima u Ripcima. Priča se da ih je nekad bilo sedmero braće i da su oni bili tako silni i "budale" (junaci), da Fratri nisu smjeli počinjati misu sve dok oni ne bi došli k misi. Malekini u Mandinu Selu (u Duvnu) tvrdili su, prije 1908., da su im preci prebjegli s Orašca prije šest generacija.
Orašac
Svega u Orašcu ima 102 kuće sa 108 domaćinstava. Od toga je muslimanskih 14 kuća sa 16 domaćinstava u Podanišu i Podrajču, a svi ostali su katolici.
K a t o l i c i: Lovrići (8 k. sa 9 dom.) su starinom od Tomislav Grada. Mnogi od njih su se iselili u Jajce i dr. ima ih i u Varvari. - Bulaje (9 k.) od kojih su 4 kuće na Dubom, starinci su. - Andričići (5 k.) ; po djedu ih zovu Arežinama. Jedan se preselio u Dobrošu. Starinci su. - Brkovići (2 k.), Kudrići (2 k.), Čupići (4 k.), Podborkići (3 k.), Čavar (1 k.) su jedan rod i starinci su. Ima ih raseljenih u Ripcima, u Proslapu i čak u Posavini. - Mostine (3 k.), Bradići (7 k. sa 8 dom.), Bošnjaci (13 k. sa 14 dom.), Rumbočići (4 k.), su također istog roda. Do prije 45 god. svi su Bošnjaci bili na Lisama, a od tada se raseljavaju, te ih ima u Jaklićima i Šlimcu. Svi Bošnjaci u Rami vode porijeklo od 4 brata. Starinom su iz Hercegovine. Bilo je od njih iseljavanja i izvan Rame: u Sarajevo, u Travnik, i dr. - Savići (1 k.) su došli s Proslapa prije 1878. g. - Nikolići - Prce (2 k.) su također došli s Proslapa prije 1878. g., ali poslije Savića. - Grbeše ( 2 k.) sa starinom Pinjuhi iz Hercegovine, a na Orašac su prešli sa Šćita prije 1878. ima ih i u Kovačevu Polju. - Kuraje (9 k.) su izišli na Orašac s Proslapa oko 1870. - Grozdići (1 k.). nekada su se zvali Bogdani. Bili su siromašni i služili Turke. Ne znaju odakle su porijeklom. Pradjed im je imao puno djece i po tom su prozvani; rekao im beg: "Što je oni rodio sa dicom kao grozd". Djedov brat se odselio u Fojnicu. - Brkić (1 k.) je starinom iz Tomislav Grada. Došao je sa majkom. Išao je po najmu i 1900 doselio se za stalno na Orašac. - Mišura (1 k.) je došao 1903 iz Višnjana u Malekine. - Faletar (1 k.) je došao s Proslapa 1918. - Abaz (1 k.) je došao 1919 s Proslapa na ženinstvo.
Od Hercegovaca Matkovići i Zupci su se stalno naselili na Jasenovici kod Lokve, a jedan od Zubaca i u Rudom Polju. Zupci (4 k.) su iz Grljevića (Mostar) i zimuju odavno. Izlaze već 100 godina "vatru nisu nikad prekidali. Svi imaju svoje "stanje" i u pomenutim selima, jer su dijelovi podvojeneih zadruga. Dolaze samo sa stokom. Matković i Mato Zubac, kao i ostali, imaju kuće kod Jesikovice, a kolibe na Vlainji.
M u s l i m a n i: Zecovi (5 k. sa 6 dom.) smatraju se starincima. - Pračići (9 k.) se zovu tako po svom djedu ili pradjedu, koji se doselio iz Prače (Rogatica).
Naselje je veoma izduženo u pravcu sjever-jug. Djeli se na pravi Orašac i Orašačku planinu. Dužiniom cijelog naselja prolazi put iz Rame u Duvno, preko Ljubuše. Idući tim putem, iz Kovačeva polja najprije se ulazi, kada se pređe brdo Grab, u jedno prodolje u kome su po stranama mu "mahale": Bukovica, Rudnice, Podoniš, Podračje i Malekini ili Orašac. U Malekinima su kuće s obe strane prodolja Rasovače, između brda Resnice i Kačaka. Iz tog prodolja ulazi se preko Priseke - Kadaure u prostranu krasnu uvalu Dobo između Resnica na istoku, Osoja na jugu, Paćeva, Kamena i Nedila na zapadu. Kuće su rasturene u manjim grupama okvirom uvale. Od Dugog ide put na Proslapsku Planinu, prema SZ-u, uz Vla'a. Od Dubog ka jugu nastaje: "Orašačka Planina", povrh planine Ljubuše na kojoj su nova sela: Ubo, u strani pod Ružinom Kosom, Lise, u strani pod Zavranjem, Jesikovica u vrlo kršnom terenu ispod strane Padeža, koja je većinom pod šumom, a na zapad od Jesikovice Rudopolje.
U Orašcu su žive vode: Vrilo, Bukovica, Dubo (dva bunara), Tomurci i Krvavica. Na planini uopće nema živih voda, nego se služe vodom iz lokava i čatrnja. U selu Jesikovici je velika lokva Jesikovica, po kojoj je selo i prozvano. Ziratno zemljište je na dnu dolova i uvala, po blažim stranama i po vrtačama: Zanoga, Luke, Begov Dolac, Kolem-Dolac, Guljače, Luke, Strane, Rupe, Pear, Dršlazi, Mazićevina, Pasovača, Lebra, Podvode, Bućice, Katini Grebovi, Selišće, Doci, Višelazi, Rutići, Brujica Dolac, Prisika, Kaloura (to jest Karaula), a oko Dubog: u Dubom, Krastaci i Potkamenom. Kosanice su u planini Ljubuši: Završje, Batiovice, Dobri Doci, Ubo, Bratiševac, Zavranje, Vlainja. To su privatna zemljišta, a erarski su kompleksi: Kedža, Ledeno i Gvozd. Ispaše su na spomenutim brdima oko sela.
Na Ublu su jedna staja Andričevića iz Malekina i po jedna staja Lovrića iz Malekina i s Dubog, na Jesikovici su dvije staje Rumbočica s Bukovice i jedna Zeca s Podaniša, a na Lisama je kuća Ćupića (predvojena zadruga koja živi tu i na Malekinima).
Na Ljubušu dolaze ljeti na stanove mnogi Hercegovci iz Rakitnog i iz Mostarskog sreza. Ali su im stanovi većinom na teritoriji Duvanjskog sreza. Na teritoriji Prozorskog sreza na šarenoj glavnici imaju stanove Jure Miletić i Ivka Miloš iz Dobrog Sela.
Naselje je razbijenog tipa. U pojedinim selima su na okupu kuće istih rodova. Svega u cijelom Orašcu: 102 kuće sa 108 domaćinstava. Od toga su 14 kuća sa 16 domaćinstava muslimanskih u Podanišu i Podrajču, a svi ostali su katolici.
Tri su katolička groblja: na Podanišu za Donji Orašac (to jest Bukovicu, Rudnice, Podaniš) i Maglice, na Vlaci u Malekinima i na Dubom (na mjestu Piskulji). Groblje na Dubom je zajedničko za Dubo i za sva sela u orašačkoj planini.
Na Onišu se nalaze prapovijesni predmeti ("lončine"). Na samom visu je bila gradina. U Preslopu pričaju da je na vrhu Onišu bila "grčka crkva" i da su tu živjeli Kauri. Na kosi Kalauri (Karauli) je promila Zmijinjača, zatim su po jedna promila na kosici pod Onišem na Kamenu pod Paćevom, na Lupoj Ledini iznad Duboga, na mjestu Rastima kod šumarske kuće na Dubom, kod Bulaja i u Klancu.
U katoličkom groblju na Podonišu bilo je "grčkih našata" (sada samo jedan). Jedan prevrnuti stećak je na putu za Maglice, a jedan je stećak na njivi Stranama. Priča se da su na Paćevu "Grci" sijali pšenicu i da su oni vodu Tomruke na Dubom na tomruke izveli na put.
Starci su pričali da su upamtili kugu, od koje se je bježalo u strane. Jedan dolac se zove Božin Dolac, po nekom Boži koji se tu bijaše sklonio od kuge i umro.
Na Rudinicama bila kula Peštelja iz Prozora, a i Mirameli s Kupresa imali su na Orašcu čardak.
Po predanju, Ubo, Jasikovica i Lise bili su samo katuni na koje se izlazilo samo "na litišće" i koko 1830. godine počelo je stalno naseljavanje na njima. Prvi se na Ubu naselio neki od predaka Zecova. Naseljavanje je počelo u vezi sa diobama u selu. No Dubo nije staro naselje: tu su se naselili prvi Lovrići koji su prešli iz Malekina.
Selo Malekini zove se po rodu Malekinima, od kojih nema više nikoga u selu ali ih ima u Ripcima. Priča se da ih je nekad bilo sedmero braće i da su oni bili tako silni i "budale" (junaci), da Fratri nisu smjeli počinjati misu sve dok oni ne bi došli k misi. Malekini u Mandinu Selu (u Duvnu) tvrdili su, prije 1908., da su im preci prebjegli s Orašca prije šest generacija.
