Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine ovjerilo je prijave 75 političkih stranaka, četiri neovisna kandidata i 29 koalicija za sudjelovanje na Općim izborima u listopadu. U tijeku je podnošenje kandidacijskih listi, koje će trajati do 6. srpnja. U odnosu na broj stanovnika, Bosna i Hercegovina nalazi se u vrhu europske ljestvice po broju političkih subjekata.
Bosna i Hercegovina prednjači po broju političkih subjekata u odnosu na europski prosjek. Jedna politička stranka dolazi na 42.000 stanovnika. Po toj analogiji, Njemačka bi trebala imati 2.000 političkih stranaka.
"Na lokalnim izborima imate daleko više. Jedne godine imali smo 584 politička subjekta. Kada je u pitanju državna razina, najveći broj bio je 145. Ljudi u politici vide mogućnost da osiguraju svoju budućnost i kod nas je politika, nažalost, postala biznis", rekao je za BHRT Vehid Šehić, bivši član SIP-a
Velik broj političkih stranaka u Bosni i Hercegovini nije dokaz demokracije, nego prijevara demokracije, smatra analitičarka Ivana Marić. To je, kaže, osobito izraženo kod malih stranaka, koje služe za trgovinu biračkim mjestima i uzimanje glasova jednom kandidatu kako bi pomogle drugom kandidatu.
"To je poznato i SIP-u i tužiteljstvima i pitanje je zašto ništa ne rade. A drugo pitanje je zašto se ne poveća izborni prag na pet posto kako bismo se riješili tih malih stranaka, koje su najčešće pravile probleme i kada su jezičac na vagi uđu u vlast, kod njih je najviše zloupotreba", mišljenja je Marić
Za novinara Željka Raljića ekspanzija političkih subjekata u Bosni i Hercegovini govori o izostanku političke kulture i stvarne demokracije. Dokaz je to, kaže, da je politika najbolje plaćen posao u našoj zemlji.
"Bosna i Hercegovina ima golemu administraciju i tu ima prostora za mešetarenje i uhljebljenje. Zbog toga se pojavljuje tako velik broj političkih stranaka koje trguju unaprijed i prije izbora. Mnogi od njih neće prijeći izborni prag, ali će asistirati većim strankama i pronaći svoj interes, prodavat će članove u biračkim odborima", rekao je Raljić
Sugovornici zaključuju kako će primjena izbornih tehnologija na Općim izborima u listopadu u značajnoj mjeri smanjiti izborne malverzacije, a samim time i šansu za mešetarenje političkih subjekata, što bi u konačnici moglo utjecati i na smanjenje broja političkih stranaka.
Bosna i Hercegovina prednjači po broju političkih subjekata u odnosu na europski prosjek. Jedna politička stranka dolazi na 42.000 stanovnika. Po toj analogiji, Njemačka bi trebala imati 2.000 političkih stranaka.
"Na lokalnim izborima imate daleko više. Jedne godine imali smo 584 politička subjekta. Kada je u pitanju državna razina, najveći broj bio je 145. Ljudi u politici vide mogućnost da osiguraju svoju budućnost i kod nas je politika, nažalost, postala biznis", rekao je za BHRT Vehid Šehić, bivši član SIP-a
Velik broj političkih stranaka u Bosni i Hercegovini nije dokaz demokracije, nego prijevara demokracije, smatra analitičarka Ivana Marić. To je, kaže, osobito izraženo kod malih stranaka, koje služe za trgovinu biračkim mjestima i uzimanje glasova jednom kandidatu kako bi pomogle drugom kandidatu.
"To je poznato i SIP-u i tužiteljstvima i pitanje je zašto ništa ne rade. A drugo pitanje je zašto se ne poveća izborni prag na pet posto kako bismo se riješili tih malih stranaka, koje su najčešće pravile probleme i kada su jezičac na vagi uđu u vlast, kod njih je najviše zloupotreba", mišljenja je Marić
Za novinara Željka Raljića ekspanzija političkih subjekata u Bosni i Hercegovini govori o izostanku političke kulture i stvarne demokracije. Dokaz je to, kaže, da je politika najbolje plaćen posao u našoj zemlji.
"Bosna i Hercegovina ima golemu administraciju i tu ima prostora za mešetarenje i uhljebljenje. Zbog toga se pojavljuje tako velik broj političkih stranaka koje trguju unaprijed i prije izbora. Mnogi od njih neće prijeći izborni prag, ali će asistirati većim strankama i pronaći svoj interes, prodavat će članove u biračkim odborima", rekao je Raljić
Sugovornici zaključuju kako će primjena izbornih tehnologija na Općim izborima u listopadu u značajnoj mjeri smanjiti izborne malverzacije, a samim time i šansu za mešetarenje političkih subjekata, što bi u konačnici moglo utjecati i na smanjenje broja političkih stranaka.
