Naglo povišenje krvnog tlaka ili dugotrajna hipertenzija ozbiljno povećavaju rizik od moždanog udara.
Osim toga, moždani udar sam po sebi može utjecati na krvni tlak u prvih nekoliko dana, stoga je njegovo praćenje ključno.
U nastavku saznajte kada je tlak opasan, kako kronična hipertenzija povećava rizik i što učiniti nakon moždanog udara.
Kada visok tlak postaje opasan?
Iznenadno vrlo visok krvni tlak, posebno ako iznosi 180/120 mmHg ili više, naziva se hipertenzivnom krizom. Takvo stanje može izazvati:
• ishemijski moždani udar – zbog smanjenog protoka krvi u dijelu mozga
• hemoragijski moždani udar – zbog krvarenja iz krvne žile u mozgu
• rupturu aneurizme mozga – kada ispupčena krvna žila pukne.
Najčešći uzroci hipertenzivne krize su neliječena hipertenzija, zlouporaba droga i teške bolesti.
Ako imate tlak 180/120 mmHg ili viši i pritom osjećate neke od ovih simptoma, odmah pozovite hitnu pomoć:
• bol u prsima ili leđima
• teškoće s disanjem
• utrnulost ili slabost
• promjene vida
• probleme s govorom.
Ako tlak iznosi 180/120 mmHg, ali nemate simptome, javite se svojem liječniku što prije; hospitalizacija možda neće biti potrebna.
Kronična hipertenzija povećava rizik od moždanog udara
Normalan krvni tlak je oko 120/80 mmHg. Dugotrajno povišen tlak ozbiljno oštećuje krvne žile:
• može uzrokovati aterosklerozu, stanje u kojem krvne žile postaju krute
• unutarnji zidovi krvnih žila mogu postati nepravilni
• dolazi do suženja krvnih žila.
Sve ove promjene smanjuju i otežavaju protok krvi, povećavajući rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Nedostatak ili prekid protoka krvi smanjuje opskrbu kisikom i nutrijentima u mozgu, srcu, bubrezima i crijevima, što može dovesti do oštećenja.
Neliječena hipertenzija povećava rizik od bolesti srca, bolesti karotidnih arterija i cerebrovaskularnih bolesti, a sve to povećava vjerojatnost moždanog udara. Pravovremeno liječenje hipertenzije može značajno smanjiti ovaj rizik.
Kako moždani udar utječe na tlak?
Moždani udar može uzrokovati velike fluktuacije krvnog tlaka. U satima i danima prije, tijekom i nakon udara tlak može biti previsok ili prenizak, što je vrlo opasno.
• tlak ispod 90/60 mmHg smatra se opasno niskim
• nestabilan tlak najčešće je posljedica ishemije (nedostatka krvi) ili krvarenja u mozgu
• otekline mozga (edem) dodatno uzrokuju promjene u krvnom tlaku.
Liječnici pažljivo prate krvni tlak u prvim danima nakon moždanog udara i mogu propisati lijekove ili tekućine kako bi tlak bio u sigurnom rasponu. To pomaže smanjiti dugoročne posljedice udara i spriječiti oštećenje drugih organa.
Sekundarni moždani udar i prevencija
Sekundarni moždani udar može se dogoditi mjesecima ili godinama nakon prvog udara. Iako mnogi pacijenti ne dožive ponovni udar, prevencija je ključna, piše Kreni zdravo.
Rizik povećavaju:
• pušenje
• hipertenzija
• bolesti srca
• bolesti karotidnih arterija
• dijabetes
• visoke razine kolesterola i triglicerida
• pretilost i sjedilački način života
• stres i anksioznost.
Kontroliranjem ovih faktora rizika značajno se smanjuje vjerojatnost ponovnog moždanog udara.
Osim toga, moždani udar sam po sebi može utjecati na krvni tlak u prvih nekoliko dana, stoga je njegovo praćenje ključno.
U nastavku saznajte kada je tlak opasan, kako kronična hipertenzija povećava rizik i što učiniti nakon moždanog udara.
Kada visok tlak postaje opasan?
Iznenadno vrlo visok krvni tlak, posebno ako iznosi 180/120 mmHg ili više, naziva se hipertenzivnom krizom. Takvo stanje može izazvati:
• ishemijski moždani udar – zbog smanjenog protoka krvi u dijelu mozga
• hemoragijski moždani udar – zbog krvarenja iz krvne žile u mozgu
• rupturu aneurizme mozga – kada ispupčena krvna žila pukne.
Najčešći uzroci hipertenzivne krize su neliječena hipertenzija, zlouporaba droga i teške bolesti.
Ako imate tlak 180/120 mmHg ili viši i pritom osjećate neke od ovih simptoma, odmah pozovite hitnu pomoć:
• bol u prsima ili leđima
• teškoće s disanjem
• utrnulost ili slabost
• promjene vida
• probleme s govorom.
Ako tlak iznosi 180/120 mmHg, ali nemate simptome, javite se svojem liječniku što prije; hospitalizacija možda neće biti potrebna.
Kronična hipertenzija povećava rizik od moždanog udara
Normalan krvni tlak je oko 120/80 mmHg. Dugotrajno povišen tlak ozbiljno oštećuje krvne žile:
• može uzrokovati aterosklerozu, stanje u kojem krvne žile postaju krute
• unutarnji zidovi krvnih žila mogu postati nepravilni
• dolazi do suženja krvnih žila.
Sve ove promjene smanjuju i otežavaju protok krvi, povećavajući rizik od stvaranja krvnih ugrušaka. Nedostatak ili prekid protoka krvi smanjuje opskrbu kisikom i nutrijentima u mozgu, srcu, bubrezima i crijevima, što može dovesti do oštećenja.
Neliječena hipertenzija povećava rizik od bolesti srca, bolesti karotidnih arterija i cerebrovaskularnih bolesti, a sve to povećava vjerojatnost moždanog udara. Pravovremeno liječenje hipertenzije može značajno smanjiti ovaj rizik.
Kako moždani udar utječe na tlak?
Moždani udar može uzrokovati velike fluktuacije krvnog tlaka. U satima i danima prije, tijekom i nakon udara tlak može biti previsok ili prenizak, što je vrlo opasno.
• tlak ispod 90/60 mmHg smatra se opasno niskim
• nestabilan tlak najčešće je posljedica ishemije (nedostatka krvi) ili krvarenja u mozgu
• otekline mozga (edem) dodatno uzrokuju promjene u krvnom tlaku.
Liječnici pažljivo prate krvni tlak u prvim danima nakon moždanog udara i mogu propisati lijekove ili tekućine kako bi tlak bio u sigurnom rasponu. To pomaže smanjiti dugoročne posljedice udara i spriječiti oštećenje drugih organa.
Sekundarni moždani udar i prevencija
Sekundarni moždani udar može se dogoditi mjesecima ili godinama nakon prvog udara. Iako mnogi pacijenti ne dožive ponovni udar, prevencija je ključna, piše Kreni zdravo.
Rizik povećavaju:
• pušenje
• hipertenzija
• bolesti srca
• bolesti karotidnih arterija
• dijabetes
• visoke razine kolesterola i triglicerida
• pretilost i sjedilački način života
• stres i anksioznost.
Kontroliranjem ovih faktora rizika značajno se smanjuje vjerojatnost ponovnog moždanog udara.
