Jedan od najvećih ledenjaka na svijetu odlomio se od ledene ploče na Antarktici, javlja Guardian.
Ledenjak je donedavno pričvršćen za ledenu ploču Larsen C držao samo još 5 km dugi odjeljak ploče. No procijep dug 177 km ovih se dana proširio do ruba ledene ploče, pa se ledenjak veličine Like odvalio i otplovio u Wendellovo more. Ledenjak je, inače, veći od Like i tek nešto manji od Portorika (dvije trećine te zemlje).
Sad bi se mogla odvaliti i cijela ploča Larsen C
Nakon što se ovaj ledenjak odvojio, čitavi Larsen C postat će nestabilniji i mogao bi se vremenom u potpunosti odvaliti i završiti u moru, kao i njegov "susjed" Larsen B koji se odvalio 2002. na sličan način. U tom slučaju, glečeri s Antarktika nastavit će se otapati još brže, uzrokujući porast razine mora. Larsen C je površine 50.000 četvornih kilometara, što je otprilike veličina Hrvatske.
Kako izvještava BBC, znanstvenicima je od velike pomoći Cryosat, satelit Europske svemirske agencije (ESA), čij specijalni radarski visinometar može utvrditi kolika je prava veličina ledenjaka, uključujući njegov najveći dio koji se nalazi pod vodom. Naime, Cryosat iz orbite mjeri visinu ledenjaka iznad površine mora i iz toga prema uobičajenom omjeru računa njegovu podvodnu dubinu. Prosječna dubina ledenjaka dobivena ovim izračunom je 190 m, ali na nekim mjestima doseže i 210 m. Iznad površine je visok oko 30 m.
Ledenjak bi mogao završiti u Južnom Atlantiku
Ovi su podaci znanstvenicima korisni jer na temelju njih mogu predvidjeti kuda će se odlomljeni ledenjak kretati, što je od kritične važnosti jer bi se mogao naći na putu trgovačkim brodovima u južnom Atlantiku.
Na kurs ledenjaka utječu morske struje i vjetrovi, ali, vjerovali ili ne, i gravitacija - naime, dubina mora je viša oko Antarktika jer njegova golema masa privlači morsku vodu. Ledenjak Larsen vjerojatno će se spustiti niz ovu morsku padinu kako se bude udaljavao od Antarktike, osim ako se na putu ne nasuka na pličinu.
U tom slučaju, ledenjak bi mogao zaglaviti, ali i zarotirati se i promijeniti smjer. "Ledenjaci se često nasuču i zaokreću oko točke na kojoj su se nasukali, što rezultira stajanjem i nastavljanjem ili promjenom smjera. Dakle, ledenjaku s Larsena C moglo bi trebati neko vrijeme prije nego pobjegne iz plitkih voda zapadnog Wendellova mora", objasnio je dr. Mark Drinkwater iz ESA-e.
Ledenjak će vjerojatno na kraju završiti na jednom od ustaljenih "autoputova" i zaploviti prema Atlantiku, ali to bi moglo trajati i nekoliko godina.
Ledenjak je donedavno pričvršćen za ledenu ploču Larsen C držao samo još 5 km dugi odjeljak ploče. No procijep dug 177 km ovih se dana proširio do ruba ledene ploče, pa se ledenjak veličine Like odvalio i otplovio u Wendellovo more. Ledenjak je, inače, veći od Like i tek nešto manji od Portorika (dvije trećine te zemlje).
Sad bi se mogla odvaliti i cijela ploča Larsen C
Nakon što se ovaj ledenjak odvojio, čitavi Larsen C postat će nestabilniji i mogao bi se vremenom u potpunosti odvaliti i završiti u moru, kao i njegov "susjed" Larsen B koji se odvalio 2002. na sličan način. U tom slučaju, glečeri s Antarktika nastavit će se otapati još brže, uzrokujući porast razine mora. Larsen C je površine 50.000 četvornih kilometara, što je otprilike veličina Hrvatske.
Kako izvještava BBC, znanstvenicima je od velike pomoći Cryosat, satelit Europske svemirske agencije (ESA), čij specijalni radarski visinometar može utvrditi kolika je prava veličina ledenjaka, uključujući njegov najveći dio koji se nalazi pod vodom. Naime, Cryosat iz orbite mjeri visinu ledenjaka iznad površine mora i iz toga prema uobičajenom omjeru računa njegovu podvodnu dubinu. Prosječna dubina ledenjaka dobivena ovim izračunom je 190 m, ali na nekim mjestima doseže i 210 m. Iznad površine je visok oko 30 m.
Ledenjak bi mogao završiti u Južnom Atlantiku
Ovi su podaci znanstvenicima korisni jer na temelju njih mogu predvidjeti kuda će se odlomljeni ledenjak kretati, što je od kritične važnosti jer bi se mogao naći na putu trgovačkim brodovima u južnom Atlantiku.
Na kurs ledenjaka utječu morske struje i vjetrovi, ali, vjerovali ili ne, i gravitacija - naime, dubina mora je viša oko Antarktika jer njegova golema masa privlači morsku vodu. Ledenjak Larsen vjerojatno će se spustiti niz ovu morsku padinu kako se bude udaljavao od Antarktike, osim ako se na putu ne nasuka na pličinu.
U tom slučaju, ledenjak bi mogao zaglaviti, ali i zarotirati se i promijeniti smjer. "Ledenjaci se često nasuču i zaokreću oko točke na kojoj su se nasukali, što rezultira stajanjem i nastavljanjem ili promjenom smjera. Dakle, ledenjaku s Larsena C moglo bi trebati neko vrijeme prije nego pobjegne iz plitkih voda zapadnog Wendellova mora", objasnio je dr. Mark Drinkwater iz ESA-e.
Ledenjak će vjerojatno na kraju završiti na jednom od ustaljenih "autoputova" i zaploviti prema Atlantiku, ali to bi moglo trajati i nekoliko godina.
