Najveći svjetski ledenjak, poznat kao A23a, počeo se brzo raspadati na nekoliko ogromnih dijelova, potvrdili su znanstvenici iz Britanskog antarktičkog instituta (BAS).
Ovaj ledenački div, koji je nekoć imao gotovo bilijun metričkih tona i prostirao se na 3.672 kvadratna kilometra, što je malo veće od američke savezne države Rhode Island, prati se još od 1986., kada se odlomio od Filchner-Ronne ledene ploče na Antarktici.
Tijekom godina A23a je više puta nosio titulu "najvećeg ledenjaka na svijetu" iako su ga povremeno prestizali još veći, ali kratkotrajniji ledenjaci, poput A68 iz 2017. ili A76 iz 2021.
Topljenje i pucanje
Andrew Meijers, oceanograf iz BAS-a, otkrio je da se A23a doslovno raspada pred očima:
"Ledena ploča se brzo lomi i iz nje se odvajaju golemi komadi, dovoljno veliki da i sami budu klasificirani kao zasebni ledenjaci."
Danas je A23a smanjen na oko 1.700 kvadratnih kilometara, što je veličina otprilike kao London. A s dolaskom južnog proljeća i toplijim oceanima, proces će se ubrzati i ledenjak će se vjerojatno uskoro raspasti na manje komade.
Putovanje divovskog "megaberga"
Ono što A23a čini zanimljivim jest njegova dugovječnost. Više od 30 godina bio je zaglavljen na dnu Weddellova mora, dok se nije dovoljno smanjio da bi se oslobodio.
Od 2020. godine ocean ga nosi poput pluta, čas se pomiče, čas zaglavi. U prosincu 2023. ponovno je bio u pokretu, a u ožujku 2024. se nasukao na kontinentalnu policu. U svibnju je opet zaplovio i od tada ga struje guraju prema sjeveroistoku, poznatim "autocestama ledenjaka" oko Južne Georgije.
Prema Meijersu, A23a prolazi sudbinu sličnu drugim megabergovima, pop
Novi "kralj ledenjaka"
Kako se A23a raspada, titulu najvećeg preuzeo je D15a, ledenjak od oko 3.000 kvadratnih kilometara. On zasad mirno stoji uz antarktičku obalu, u blizini australske baze Davis.
No A23a još uvijek drži drugo mjesto na listi najvećih, iako znanstvenici upozoravaju da će ga u sljedećim tjednima komadići i toplina smanjiti do te mjere da postane "nevidljiv" za praćenje.
Prirodno, ali i zabrinjavajuće
Stručnjaci naglašavaju da je odlamanje ledenjaka prirodan proces, no zbog klimatskih promjena i zagrijavanja oceana u zadnjim desetljećima ledene ploče gube bilijune tona leda. To pak povećava rizik od katastrofalnog porasta razine mora.
Osim toga, dok je A23a bio zaglavljen uz obalu Južne Georgije, otpuštao je ogromne količine hladne slatke vode, što je sigurno utjecalo na životinjski svijet na morskom dnu i u okolnim vodama, piše CNN.
Znanstvenici sada proučavaju uzorke kako bi otkrili koliko je taj utjecaj bio snažan.
Ovaj ledenački div, koji je nekoć imao gotovo bilijun metričkih tona i prostirao se na 3.672 kvadratna kilometra, što je malo veće od američke savezne države Rhode Island, prati se još od 1986., kada se odlomio od Filchner-Ronne ledene ploče na Antarktici.
Tijekom godina A23a je više puta nosio titulu "najvećeg ledenjaka na svijetu" iako su ga povremeno prestizali još veći, ali kratkotrajniji ledenjaci, poput A68 iz 2017. ili A76 iz 2021.
Topljenje i pucanje
Andrew Meijers, oceanograf iz BAS-a, otkrio je da se A23a doslovno raspada pred očima:
"Ledena ploča se brzo lomi i iz nje se odvajaju golemi komadi, dovoljno veliki da i sami budu klasificirani kao zasebni ledenjaci."
Danas je A23a smanjen na oko 1.700 kvadratnih kilometara, što je veličina otprilike kao London. A s dolaskom južnog proljeća i toplijim oceanima, proces će se ubrzati i ledenjak će se vjerojatno uskoro raspasti na manje komade.
Putovanje divovskog "megaberga"
Ono što A23a čini zanimljivim jest njegova dugovječnost. Više od 30 godina bio je zaglavljen na dnu Weddellova mora, dok se nije dovoljno smanjio da bi se oslobodio.
Od 2020. godine ocean ga nosi poput pluta, čas se pomiče, čas zaglavi. U prosincu 2023. ponovno je bio u pokretu, a u ožujku 2024. se nasukao na kontinentalnu policu. U svibnju je opet zaplovio i od tada ga struje guraju prema sjeveroistoku, poznatim "autocestama ledenjaka" oko Južne Georgije.
Prema Meijersu, A23a prolazi sudbinu sličnu drugim megabergovima, pop
Novi "kralj ledenjaka"
Kako se A23a raspada, titulu najvećeg preuzeo je D15a, ledenjak od oko 3.000 kvadratnih kilometara. On zasad mirno stoji uz antarktičku obalu, u blizini australske baze Davis.
No A23a još uvijek drži drugo mjesto na listi najvećih, iako znanstvenici upozoravaju da će ga u sljedećim tjednima komadići i toplina smanjiti do te mjere da postane "nevidljiv" za praćenje.
Prirodno, ali i zabrinjavajuće
Stručnjaci naglašavaju da je odlamanje ledenjaka prirodan proces, no zbog klimatskih promjena i zagrijavanja oceana u zadnjim desetljećima ledene ploče gube bilijune tona leda. To pak povećava rizik od katastrofalnog porasta razine mora.
Osim toga, dok je A23a bio zaglavljen uz obalu Južne Georgije, otpuštao je ogromne količine hladne slatke vode, što je sigurno utjecalo na životinjski svijet na morskom dnu i u okolnim vodama, piše CNN.
Znanstvenici sada proučavaju uzorke kako bi otkrili koliko je taj utjecaj bio snažan.
