Na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH u okviru točke ''izbori i imenovanja'' Marin Vukoja je izabran na poziciju suca Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
To je odlučeno na osnovu 51 glasa za, 38 protiv i bez sudržanih. Izborom Vukoje Ustavni sud BiH nije popunjen, ali neće više funkcionirati na rubu kvoruma.
Tijekom rasprave o izboru suca Ustavnog suda BiH najviše je raspravljala opozicija jer je smatrala da se ovakav proces izbora nije trebao izvršiti budući da je zastupnicima ponuđeno samo jedno ime sa Rang liste, najviše pozicionirani, a to je bio Marin Vukoja.
Opozicija protiv
Zastupnici opozicije istaknuli su da procedura nije izvršena na dobar način te da se čitav postupak trebao ponoviti i sačekati, između ostalog, mišljenje Venecijanske komisije.
Zbog negodovanja da se Vukoja imenuje na funkciju suca Ustavnog suda BiH opozicija je najavila su da će uložiti apelaciju i žalbu Ustavnom sudu.
Uoči rasprave predsjednik Radne grupe za provođenje postupka izbora suca Ustavnog suda BiH, i ujedno potpredsjedavajući Zastupničkog doma, Mladen Bošković, izvijestio je poslanike o radu Radne grupe koja je provela postupak izbora jednog sudije Ustavnog suda BiH.
Ova pozicija ostala je upražnjena nakon što je bivši predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić 14. veljače 2022. godine pokrenuo postupak izbora suca Ustavnog suda BiH, zbog odlaska u starosnu mirovinu.
Radna grupa obavila posao
Radna grupa je, između ostalog, kako je podsjetio Bošković, obavila razgovor sa svim kandidatima, koje je i bodovala. Zatim je sačinjena Rang lista, prema kojoj je prvorangirani Marin Vukoja. Njega je na kraju Komisija za izbor i imenovanje predložila kao jedini prijedlog za izbor suca Ustavnog suda BiH.
Radna grupa je formirana 6. lipnja 2023. godine u sastavu Mladen Bošković, lsmet Osmanović i Samer Rešidat, članovi Komisije za izbor i imenovanje Zastupničkog doma, te predstavnicj Udruženja sudaca Federacije BiH: Hakija Zajmović i Božana Banduka.
Na javni natječaj prijavilo se 14 kandidata, jedna prijava je bila nepotpuna te je odbačena. Intervjui su obavljeni sa 10 kandidata jer troje nije željelo pristupiti tim razgovorima, a to su bili Bariša Čolak, Mirko Milićević i Ivan Milićević.
Rang lista je sačinjena po sposobnostima kandidata, prema kojoj se na prvom mjestu nalazi Marin Vukoja sa 46,50 bodova, zatim ga slijedi Sanela Gorušanović-Butigan sa 45 bodova, a trećerangirani je Ivo Rozić sa 43,50 bodova. Svi kandidati koji su sudjelovali u intervjuu, istaknuli su da su hrvatske nacionalnosti.
Nakon što je utvrđena Rang lista zasjedala je Komisija za izbor i imenovanje, koja je Marina Vukoju na kraju predložila da se izabere za suca Ustavnog suda BiH.
Marin Vukoja je rođen 28. rujna 1973. godine u Širokom Brijegu. Studirao je na Pravnom fakultetu u Mostaru do ožujka 1998. godine.
Stručni upravni ispit je položio 2000. godine, pravosudni ispit 2007. i odvjetnički ispit je položio 2010. godine. Do travnja 1998. godine radio je kao stručni suradnik u Stručnoj službi Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona (ZHŽ).
Nakon toga je bio voditelj Odjela za pravne poslove Stručne službe Skupštine ZHŽ do veljače 2003. godine.
Kasnije je postao tajnik Vlade ZHŽ gdje se zadržao do rujna 2007. godine, da bi od te godine do 2015. godine radio kao tajnik Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Do sada je bio na poziciji Tajnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
To je odlučeno na osnovu 51 glasa za, 38 protiv i bez sudržanih. Izborom Vukoje Ustavni sud BiH nije popunjen, ali neće više funkcionirati na rubu kvoruma.
Tijekom rasprave o izboru suca Ustavnog suda BiH najviše je raspravljala opozicija jer je smatrala da se ovakav proces izbora nije trebao izvršiti budući da je zastupnicima ponuđeno samo jedno ime sa Rang liste, najviše pozicionirani, a to je bio Marin Vukoja.
Opozicija protiv
Zastupnici opozicije istaknuli su da procedura nije izvršena na dobar način te da se čitav postupak trebao ponoviti i sačekati, između ostalog, mišljenje Venecijanske komisije.
Zbog negodovanja da se Vukoja imenuje na funkciju suca Ustavnog suda BiH opozicija je najavila su da će uložiti apelaciju i žalbu Ustavnom sudu.
Uoči rasprave predsjednik Radne grupe za provođenje postupka izbora suca Ustavnog suda BiH, i ujedno potpredsjedavajući Zastupničkog doma, Mladen Bošković, izvijestio je poslanike o radu Radne grupe koja je provela postupak izbora jednog sudije Ustavnog suda BiH.
Ova pozicija ostala je upražnjena nakon što je bivši predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić 14. veljače 2022. godine pokrenuo postupak izbora suca Ustavnog suda BiH, zbog odlaska u starosnu mirovinu.
Radna grupa obavila posao
Radna grupa je, između ostalog, kako je podsjetio Bošković, obavila razgovor sa svim kandidatima, koje je i bodovala. Zatim je sačinjena Rang lista, prema kojoj je prvorangirani Marin Vukoja. Njega je na kraju Komisija za izbor i imenovanje predložila kao jedini prijedlog za izbor suca Ustavnog suda BiH.
Radna grupa je formirana 6. lipnja 2023. godine u sastavu Mladen Bošković, lsmet Osmanović i Samer Rešidat, članovi Komisije za izbor i imenovanje Zastupničkog doma, te predstavnicj Udruženja sudaca Federacije BiH: Hakija Zajmović i Božana Banduka.
Na javni natječaj prijavilo se 14 kandidata, jedna prijava je bila nepotpuna te je odbačena. Intervjui su obavljeni sa 10 kandidata jer troje nije željelo pristupiti tim razgovorima, a to su bili Bariša Čolak, Mirko Milićević i Ivan Milićević.
Rang lista je sačinjena po sposobnostima kandidata, prema kojoj se na prvom mjestu nalazi Marin Vukoja sa 46,50 bodova, zatim ga slijedi Sanela Gorušanović-Butigan sa 45 bodova, a trećerangirani je Ivo Rozić sa 43,50 bodova. Svi kandidati koji su sudjelovali u intervjuu, istaknuli su da su hrvatske nacionalnosti.
Nakon što je utvrđena Rang lista zasjedala je Komisija za izbor i imenovanje, koja je Marina Vukoju na kraju predložila da se izabere za suca Ustavnog suda BiH.
Marin Vukoja je rođen 28. rujna 1973. godine u Širokom Brijegu. Studirao je na Pravnom fakultetu u Mostaru do ožujka 1998. godine.
Stručni upravni ispit je položio 2000. godine, pravosudni ispit 2007. i odvjetnički ispit je položio 2010. godine. Do travnja 1998. godine radio je kao stručni suradnik u Stručnoj službi Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona (ZHŽ).
Nakon toga je bio voditelj Odjela za pravne poslove Stručne službe Skupštine ZHŽ do veljače 2003. godine.
Kasnije je postao tajnik Vlade ZHŽ gdje se zadržao do rujna 2007. godine, da bi od te godine do 2015. godine radio kao tajnik Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Do sada je bio na poziciji Tajnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
