Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman podsjetio je, u završnom obraćanju na panelu povodom 30. obljetnice potpisivanja Splitske deklaracije u Dubrovniku, na ključnu i često zanemarenu ulogu koju je Hrvatska imala 1992. godine u pružanju konzularne pomoći Bošnjacima, odnosno tada još uvijek Muslimanima, u vrijeme rata u BiH.
''Bio sam otpravnik poslova u veleposlanstvu u Bernu 1992. godine i samo da znate, nije postojao samo jedan sporazum, bilo ih je više, a svi su se odnosili na logističku i institucionalnu pomoć koju je Hrvatska pružala,“ istaknuo je Grlić Radman, dodajući kako je u ljeto te godine svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske upućen naputak temeljem sporazuma između predsjednika Franje Tuđmana i predsjednika Alije Izetbegovića. Tim naputkom hrvatska su predstavništva preuzela izdavanje konzularne pomoći Bošnjacima.
''Zemlja je bila u ratu, bila je u rasulu, Bošnjaci, Muslimani u to vrijeme trebali su konzularnu zaštitu. Hrvatska je tu priskočila i otvorila svoja vrata. Mi smo zapravo radili u interesu i bošnjačke strane. To se zaboravlja, kakva je bila hrvatska uloga u to sudbonosno vrijeme,“ naglasio je.
Grlić Radman istaknuo je važnost svjedočenja sudionika i svjedoka vremena, među kojima su bili i Miomir Žužul, general Krešimir Ćosić, Kasim Trnka, Edward P. Joseph i Mehmet Ali Bayar, te ponovio da Splitska deklaracija predstavlja legalan dokument koji je omogućio zakonitu vojnu suradnju.
''Pokazali smo snagu i volju da se zlu othrvamo i spriječimo humanitarnu katastrofu u Bihaću,“ zaključio je ministar.
''Bio sam otpravnik poslova u veleposlanstvu u Bernu 1992. godine i samo da znate, nije postojao samo jedan sporazum, bilo ih je više, a svi su se odnosili na logističku i institucionalnu pomoć koju je Hrvatska pružala,“ istaknuo je Grlić Radman, dodajući kako je u ljeto te godine svim diplomatsko-konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske upućen naputak temeljem sporazuma između predsjednika Franje Tuđmana i predsjednika Alije Izetbegovića. Tim naputkom hrvatska su predstavništva preuzela izdavanje konzularne pomoći Bošnjacima.
''Zemlja je bila u ratu, bila je u rasulu, Bošnjaci, Muslimani u to vrijeme trebali su konzularnu zaštitu. Hrvatska je tu priskočila i otvorila svoja vrata. Mi smo zapravo radili u interesu i bošnjačke strane. To se zaboravlja, kakva je bila hrvatska uloga u to sudbonosno vrijeme,“ naglasio je.
Grlić Radman istaknuo je važnost svjedočenja sudionika i svjedoka vremena, među kojima su bili i Miomir Žužul, general Krešimir Ćosić, Kasim Trnka, Edward P. Joseph i Mehmet Ali Bayar, te ponovio da Splitska deklaracija predstavlja legalan dokument koji je omogućio zakonitu vojnu suradnju.
''Pokazali smo snagu i volju da se zlu othrvamo i spriječimo humanitarnu katastrofu u Bihaću,“ zaključio je ministar.
