Sporazumom o sukcesiji, države bivše Jugoslavije dogovorile su se o podjeli nasljedstva raspoređenom u sedam skupina. No, raspodjela nije išla lako jer je svaka od zainteresiranih strana nastojala iz priče izaći što manje oštećena. 

Dugovanja koja se spominju u informaciji Ministarstva financija BiH, a koja još nisu dogovorena i raspoređena su, između ostalog, dugovanja Libiji iz razdoblja 1975. i 1981. godine, a koja se odnose na kreditna zaduženja za Jugoslovenski naftovod i uvoz nafte. Tu je i dug bivše Jugoslavije po osnovi klirinškog računa s bivšom Čehoslovačkom. Kada je riječ o BiH – jedini za sada konkretan dug je prema odvjetničkom uredu u Rimu. 

Zahtjev ureda zasniva se prema navodnom ugovoru sklopljenim s Veleposlanstvom BiH u Rimu, a u vezi sa zastupanjem pred talijanskim sudovima s ciljem zaštite imovine bivše SFRJ. Po ovom zahtjevu 2004. od Ministarstva vanjskih poslova BiH i Veleposlanstva u Rimu zatražen je ugovor i tko ga je potpisao. 

Nema institucionalnog okvira za rješavanje sukcesije 

Skoro pola duga Bosne i Hercegovine odnosi se na razvoj energetike, ugljena i željeza, izgradnju prometnica i željezničkih pruga. No, najupućeniji u ovu problematiku poručuju da BiH od 2002. godine nema institucionalni okvir na razini Vijeća ministara, tako da je pitanje izvršenja i prava i obveza iz te sukcesije dislocirano od entiteta do županije, što znatno usporava ostvarivanje sukcesivnih prava BiH. 

Prema procjenama, očekuje se da će BiH svoje dugove iz SFRJ otplaćivati do 2038. godine.

Kada je riječ o ostalim republikama bivše Jugoslavije, Srbija će iz proračuna samo u ovom mjesecu isplatiti više od 85 milijuna eura starih kredita. Prvo na naplatu dospijeva 75,3 milijuna eura kredita i to prema Pariskom klubu vjerovnika, od čega je oko 13 milijuna eura kamata. 

Potom, 15. rujna dospijeva i kredit od 11 milijuna koji je Srbija uzela od Svjetske banke, a koji je isplaćen jutros. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina Srbija se zadužila za ukupno 8,8 milijardi eura.

Danas najviše Srbija duguje Pariskom klubu – oko milijardu eura kod koga se kao republika prije četiri desetljeća zadužila za ukupno četiri milijarde eura.

Na drugom mjestu je Svjetska banka (700 milijuna eura) odnosno njen ogranak EBRD, koji je u istom razdoblju odobrio 1,8 milijardi, a kredite Srbija otplaćuje i Kini i Kuvajtu. Srbija, inače, obaveze prema kreditorima iz razdoblja SFRJ nije otplaćivala od svibnja 1992. do travnja 2002.

Sporazume o njihovom reguliranju s Pariškim i Londonskim klubom i sa Svjetskom bankom zaključila je od 2001. do 2005. S druge strane, Hrvatska i Slovenija otplatile su kredite koje su uzimale za vrijeme Tita.

Za razliku od BiH Srbija, Hrvatska i Slovenija su svoje obaveze davno riješila.

Posljednji dolar Hrvati su Pariškom i Londonskom klubu isplatili prije 11 godina. Hrvatska je Pariškom klubu otplatila posljednju ratu od 192 milijuna dolara 2008. godine, a Londonskom klubu ratu od 78 milijuna godinu dana kasnije.

Susjedi su u cjelosti otplatili i stari dug koji je Hrvatska imala prema Svjetskoj i Europskoj investicijskoj banci.

Još odgovorniji u otplati državnih zajmova bili su Slovenci. Posljednju ratu od ukupno 525 milijuna dolara oni su isplatili 1995. godine, piše Dnevni avaz