Bosanskohercegovački biskupi odbacili su tvrdnje Islamske zajednice da crkveni krugovi stoje iza konferencije konzervativnih aktivista na kojoj se promovirala ideja o hrvatskom entitetu u BiH.
Islamska zajednica BiH priopćila je jučer kako iza ideja iznesenih na skupu, koji je proteklog vikenda u Zagrebu organiziralo udruženje Vigilare i američka zaklada The Heritage, stoje "radikalni desničarski politički i crkveni krugovi".
Biskupska konferencija BiH izrazila je "duboko žaljenje zbog sadržaja i tona priopćenja Islamske zajednice" u kojemu se, kako tvrde, bez ikakvih konkretnih dokaza Katoličku crkvu i neimenovane "crkvene krugove" dovodi u vezu s navodnim projektima podjele Bosne i Hercegovine.
"Sva tri naroda trebala bi biti ravnopravna"
"Odbacujemo takve tvrdnje kao neutemeljene, neodgovorne i štetne za međureligijski dijalog i ukupne odnose u društvu", naveli su biskupi. Dodali su kako bi sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu sva tri naroda u BiH trebala biti ravnopravna, što sada nije slučaj.
"Nedopustivo je da se bilo kojem konstitutivnom narodu, neovisno o njegovoj brojnosti ili teritorijalnoj rasprostranjenosti, niječu, umanjuju ili glasanjem većinskog naroda oduzimaju prava koja mu pripadaju", stoji u priopćenju Biskupske konferencije.
"Velika je nepravda i nemoralno je svako nastojanje da se prava bilo kojeg naroda relativiziraju, ograniče ili praktično onemoguće. Takvo nastojanje predstavlja izravno odstupanje od daytonskog ustavnog okvira i otvara prostor novim nestabilnostima", dodaje se u priopćenju.
Komšić četiri puta izabran glasovima Bošnjaka
Čak četiri puta za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka biran je Željko Komšić, a nerijetko se u hrvatskom klubu gornjeg doma, namijenjenog predstavnicima triju naroda, biraju politički predstavnici koji se lažno izjašnjavaju kao Hrvati.
Vodeći ljudi Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini kažu da su opredjeljeni za mir, dijalog, međusobno poštovanje i ravnopravnost svih naroda i građana.
Pozvali su Islamsku zajednicu i sve njezine predstavnike na odgovornost u javnom govoru, na suzdržanost od neprovjerenih tvrdnji te na iskren dijalog utemeljen na poštivanju ustavnog poretka i dostojanstva svakog naroda i svakog čovjeka.
Islamska zajednica BiH priopćila je jučer kako iza ideja iznesenih na skupu, koji je proteklog vikenda u Zagrebu organiziralo udruženje Vigilare i američka zaklada The Heritage, stoje "radikalni desničarski politički i crkveni krugovi".
Biskupska konferencija BiH izrazila je "duboko žaljenje zbog sadržaja i tona priopćenja Islamske zajednice" u kojemu se, kako tvrde, bez ikakvih konkretnih dokaza Katoličku crkvu i neimenovane "crkvene krugove" dovodi u vezu s navodnim projektima podjele Bosne i Hercegovine.
"Sva tri naroda trebala bi biti ravnopravna"
"Odbacujemo takve tvrdnje kao neutemeljene, neodgovorne i štetne za međureligijski dijalog i ukupne odnose u društvu", naveli su biskupi. Dodali su kako bi sukladno Daytonskom mirovnom sporazumu sva tri naroda u BiH trebala biti ravnopravna, što sada nije slučaj.
"Nedopustivo je da se bilo kojem konstitutivnom narodu, neovisno o njegovoj brojnosti ili teritorijalnoj rasprostranjenosti, niječu, umanjuju ili glasanjem većinskog naroda oduzimaju prava koja mu pripadaju", stoji u priopćenju Biskupske konferencije.
"Velika je nepravda i nemoralno je svako nastojanje da se prava bilo kojeg naroda relativiziraju, ograniče ili praktično onemoguće. Takvo nastojanje predstavlja izravno odstupanje od daytonskog ustavnog okvira i otvara prostor novim nestabilnostima", dodaje se u priopćenju.
Komšić četiri puta izabran glasovima Bošnjaka
Čak četiri puta za hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka biran je Željko Komšić, a nerijetko se u hrvatskom klubu gornjeg doma, namijenjenog predstavnicima triju naroda, biraju politički predstavnici koji se lažno izjašnjavaju kao Hrvati.
Vodeći ljudi Katoličke crkve u Bosni i Hercegovini kažu da su opredjeljeni za mir, dijalog, međusobno poštovanje i ravnopravnost svih naroda i građana.
Pozvali su Islamsku zajednicu i sve njezine predstavnike na odgovornost u javnom govoru, na suzdržanost od neprovjerenih tvrdnji te na iskren dijalog utemeljen na poštivanju ustavnog poretka i dostojanstva svakog naroda i svakog čovjeka.
