Visoka pariška dužnosnica djelomično je okrivila Sjedinjene Američke Države za smrtonosni toplinski val u Francuskoj. Audrey Pulvar, zamjenica gradonačelnice zadužena za međunarodne odnose, oštro je reagirala na Amerikance koji kritiziraju ograničenu upotrebu klimatizacije u Francuskoj, tvrdeći da su za toplinski val krive američke emisije stakleničkih plinova, piše The Telegraph.
Dužnosnica Pariza Amerikancima: "Dosta s prodikama"
"Dragi američki novinari i influenceri na društvenim mrežama, danima me neki od vas kritiziraju i ismijavaju Pariz jer grad nema klimu u svakoj sobi... Koja ironija!", napisala je Pulvar. "Kao drugi najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, snosite znatan dio odgovornosti za globalno zatopljenje i posljedice koje mi u Francuskoj sada proživljavamo.
Stoga vas molim, prestanite s prodikama. Samo počnite raditi svoj dio. Srdačan pozdrav." Usred velikih vrućina ovog tjedna, Parižani zarobljeni u sparnim stanovima bez klima-uređaja spas su potražili spavanjem na otvorenom u javnim parkovima.
Zelene površine poput parka Buttes-Chaumont na sjeveroistoku grada postale su improvizirane spavaonice na otvorenom. Drugi su pak unajmljivali klimatizirane hotelske sobe, ponekad tek nekoliko metara od vlastitih domova, unatoč oštrim riječima zamjenice gradonačelnice.
Francuski otpor klimatizaciji
Francuska već dugo ima rezerviran stav prema klimatizaciji. Francuzi klima-uređaj, ili "la clim", često povezuju s bolešću, vjerujući u takozvani "toplinski šok". Rašireno je uvjerenje da nagla i drastična razlika između vrućeg vanjskog zraka i hladnog zraka u zatvorenom prostoru šokira tijelo, uzrokujući prehlade, grlobolju, pa čak i gubitak svijesti.
Iako se zemlja zbog vrućina sve više okreće klimatizaciji, ugradnja u povijesne zgrade je teška, a pitanje je i politički sporno. Tek četvrtina francuskih kućanstava posjeduje klima-uređaj, dok je u Španjolskoj i Italiji taj udio 50 posto, a u SAD-u i Japanu 90 posto.
Ovog tjedna je desničarska političarka Marine Le Pen pozvala na masovno subvencioniranje ugradnje klima-uređaja, a čak su i tradicionalno neskloni Zeleni priznali da je neka vrsta klimatizacije sada možda neizbježna.
Bolnice pod pritiskom
Francuski zavod za javno zdravstvo objavio je u nedjelju preliminarne podatke koji pokazuju 1000 više smrtnih slučajeva nego u prethodnim mjesecima od srijede, kada su temperature dosegle vrhunac. Mnoga područja Francuske tog su dana zabilježila temperature više od 40°C. U istom razdoblju, broj smrtnih slučajeva kod kuće porastao je za 40 posto.
Ministrica zdravstva Stephanie Rist upozorila je da se zdravstvene tegobe povezane s vrućinom često pojavljuju i nakon što temperature padnu. "Ekstremne vrućine proteklih dana imaju odgođeni učinak, osobito na ranjive osobe, ali i na neke mlađe ljude koji se ponekad javljaju hitnoj službi pet do deset dana nakon toplinskog vala", rekla je za La Tribune u nedjelju.
"Kod osoba s kroničnim bolestima taj učinak može potrajati i nekoliko tjedana", dodala je, upozorivši da će bolnice ostati pod pritiskom čak i nakon poboljšanja vremenskih uvjeta. Pariške hitne službe obradile su 3400 poziva u 24 sata do petka, što je četiri puta više od uobičajenog. U tom razdoblju zabilježeno je 30 srčanih udara.
Posljedice toplinskog vala
U petak je dvanaestogodišnja djevojčica u Yvelinesu, zapadno od Pariza, preminula od toplinskog udara. Liječnici su uspjeli spasiti njenog 15-godišnjeg brata. Diljem Francuske, 74 osobe su se utopile tražeći osvježenje od ekstremnih temperatura.
Jedna od žrtava je muškarac koji je ušao u pariški kanal Saint-Martin izvan označenog područja za kupanje. "Još uvijek nije kasno pokucati na vrata susjedu ako je izoliran", poručila je ministrica Rist u nedjelju. "Svatko mora preuzeti odgovornost."
Dužnosnica Pariza Amerikancima: "Dosta s prodikama"
"Dragi američki novinari i influenceri na društvenim mrežama, danima me neki od vas kritiziraju i ismijavaju Pariz jer grad nema klimu u svakoj sobi... Koja ironija!", napisala je Pulvar. "Kao drugi najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, snosite znatan dio odgovornosti za globalno zatopljenje i posljedice koje mi u Francuskoj sada proživljavamo.
Stoga vas molim, prestanite s prodikama. Samo počnite raditi svoj dio. Srdačan pozdrav." Usred velikih vrućina ovog tjedna, Parižani zarobljeni u sparnim stanovima bez klima-uređaja spas su potražili spavanjem na otvorenom u javnim parkovima.
Zelene površine poput parka Buttes-Chaumont na sjeveroistoku grada postale su improvizirane spavaonice na otvorenom. Drugi su pak unajmljivali klimatizirane hotelske sobe, ponekad tek nekoliko metara od vlastitih domova, unatoč oštrim riječima zamjenice gradonačelnice.
Francuski otpor klimatizaciji
Francuska već dugo ima rezerviran stav prema klimatizaciji. Francuzi klima-uređaj, ili "la clim", često povezuju s bolešću, vjerujući u takozvani "toplinski šok". Rašireno je uvjerenje da nagla i drastična razlika između vrućeg vanjskog zraka i hladnog zraka u zatvorenom prostoru šokira tijelo, uzrokujući prehlade, grlobolju, pa čak i gubitak svijesti.
Iako se zemlja zbog vrućina sve više okreće klimatizaciji, ugradnja u povijesne zgrade je teška, a pitanje je i politički sporno. Tek četvrtina francuskih kućanstava posjeduje klima-uređaj, dok je u Španjolskoj i Italiji taj udio 50 posto, a u SAD-u i Japanu 90 posto.
Ovog tjedna je desničarska političarka Marine Le Pen pozvala na masovno subvencioniranje ugradnje klima-uređaja, a čak su i tradicionalno neskloni Zeleni priznali da je neka vrsta klimatizacije sada možda neizbježna.
Bolnice pod pritiskom
Francuski zavod za javno zdravstvo objavio je u nedjelju preliminarne podatke koji pokazuju 1000 više smrtnih slučajeva nego u prethodnim mjesecima od srijede, kada su temperature dosegle vrhunac. Mnoga područja Francuske tog su dana zabilježila temperature više od 40°C. U istom razdoblju, broj smrtnih slučajeva kod kuće porastao je za 40 posto.
Ministrica zdravstva Stephanie Rist upozorila je da se zdravstvene tegobe povezane s vrućinom često pojavljuju i nakon što temperature padnu. "Ekstremne vrućine proteklih dana imaju odgođeni učinak, osobito na ranjive osobe, ali i na neke mlađe ljude koji se ponekad javljaju hitnoj službi pet do deset dana nakon toplinskog vala", rekla je za La Tribune u nedjelju.
"Kod osoba s kroničnim bolestima taj učinak može potrajati i nekoliko tjedana", dodala je, upozorivši da će bolnice ostati pod pritiskom čak i nakon poboljšanja vremenskih uvjeta. Pariške hitne službe obradile su 3400 poziva u 24 sata do petka, što je četiri puta više od uobičajenog. U tom razdoblju zabilježeno je 30 srčanih udara.
Posljedice toplinskog vala
U petak je dvanaestogodišnja djevojčica u Yvelinesu, zapadno od Pariza, preminula od toplinskog udara. Liječnici su uspjeli spasiti njenog 15-godišnjeg brata. Diljem Francuske, 74 osobe su se utopile tražeći osvježenje od ekstremnih temperatura.
Jedna od žrtava je muškarac koji je ušao u pariški kanal Saint-Martin izvan označenog područja za kupanje. "Još uvijek nije kasno pokucati na vrata susjedu ako je izoliran", poručila je ministrica Rist u nedjelju. "Svatko mora preuzeti odgovornost."
