Francuska se protivi inicijativi unutar Europske unije kojom bi se Ukrajini olakšala kupnja britanskih krstarećih projektila Storm Shadow, piše The Telegraph. Spor se vodi oko načina korištenja velikog europskog zajma namijenjenog jačanju ukrajinskih obrambenih kapaciteta.
Koalicija od 11 država članica EU-a predložila je ublažavanje pravila kako bi Ukrajina mogla koristiti dio zajma vrijednog 90 milijardi eura za kupnju britanskog naoružanja. No Francuska inzistira da se sredstva troše unutar Europske unije, prvenstveno radi jačanja domaće obrambene industrije.
Prema trenutačnom planu, dvije trećine zajma namijenjene su nabavi oružja za ukrajinske oružane snage, uz jasno postavljen prioritet: prvo europska i ukrajinska obrambena industrija, a tek potom kupnja izvan Unije.
"Ukrajinske potrebe nadilaze europske kapacitete"
Ukrajinski obrambeni dužnosnici procijenili su da će im tijekom ove godine trebati oko 24 milijarde eura vojne opreme izvan EU-a. Većina tog iznosa odnosi se na američke sustave protuzračne obrane Patriot i presretače PAC-3, no kao ozbiljan nedostatak istaknuti su i projektili dugog dometa, koje europske zemlje trenutačno ne mogu osigurati u dovoljnim količinama.
Upravo zbog toga su europski dužnosnici iz spomenute koalicije identificirali britanski projektil Storm Shadow kao jedno od mogućih rješenja za popunjavanje tog jaza. Riječ je o krstarećem projektilu dugog dometa, dizajniranom za uništavanje utvrđenih i podzemnih ciljeva, koji se već nalazi u operativnoj uporabi ukrajinskih snaga.
Francuska je, prema diplomatskim izvorima, „očit protivnik“ tog prijedloga. Pariz predvodi nastojanja da Europska unija postane strateški autonomna i manje ovisna o saveznicima, ponajprije Sjedinjenim Američkim Državama. Takav pristup dodatno je ojačan političkim napetostima s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, osobito nakon njegovih izjava o Grenlandu.
Francuske vlasti smatraju da bi sredstva namijenjena Ukrajini trebala prvenstveno služiti razvoju i jačanju europske obrambene industrije, čak i ako to znači sporije ili ograničenije ispunjavanje neposrednih obrambenih potreba Kijeva. Takav stav izazvao je nezadovoljstvo unutar EU-a, jer pojedine članice upozoravaju da bi insistiranje na industrijskoj politici moglo ozbiljno ugroziti sposobnost Ukrajine da se obrani od intenzivnih ruskih zračnih napada.
Sustav „četiri razine“ nabave oružja
Prema predloženom modelu, Ukrajina bi podnosila planove nabave, koji bi se potom procjenjivali kroz sustav od četiri razine. Prvo bi se provjeravalo može li ukrajinska obrambena industrija ispuniti narudžbe, zatim bi se tražila rješenja unutar EU-a. Treća razina uključivala bi Ujedinjeno Kraljevstvo, dok bi SAD bio tek četvrta i posljednja opcija.
Koalicija država koje podržavaju ublažavanje pravila nastoji olakšati pristup trećoj razini sustava, čime bi se Ujedinjenom Kraljevstvu omogućila značajnija uloga. U tu bi skupinu mogle ući i Kanada te druge zemlje koje imaju obrambene sporazume s Bruxellesom.
Inicijativu predvode baltičke i skandinavske zemlje, uz Poljsku, Rumunjsku, Češku i Nizozemsku. Još osam država, među njima i Njemačka, izrazilo je potporu povoljnijem pristupu prema Ujedinjenom Kraljevstvu, iako se zasad nisu formalno pridružile koaliciji.
Jedan od razloga zbog kojih se Britanija smatra posebno poželjnim partnerom jest njezina vodeća uloga u tzv. „koaliciji voljnih“, koja planira raspoređivanje snaga u Ukrajini u sklopu eventualnog mirovnog sporazuma. S obzirom na to da se očekuje prisutnost britanskih i europskih vojnika, ali ne i američkih, dio članica EU-a smatra da bi ulaganje europskih sredstava u britansku obrambenu industriju dugoročno moglo povećati sigurnost cijele misije.
Britanski diplomati već vode razgovore s predstavnicima ove skupine država, no potiče ih se da intenziviraju kontakte s Europskom komisijom i Europskim parlamentom, gdje Francuska ima snažan utjecaj u odborima zaduženima za sigurnost i obranu.
Koalicija od 11 država članica EU-a predložila je ublažavanje pravila kako bi Ukrajina mogla koristiti dio zajma vrijednog 90 milijardi eura za kupnju britanskog naoružanja. No Francuska inzistira da se sredstva troše unutar Europske unije, prvenstveno radi jačanja domaće obrambene industrije.
Prema trenutačnom planu, dvije trećine zajma namijenjene su nabavi oružja za ukrajinske oružane snage, uz jasno postavljen prioritet: prvo europska i ukrajinska obrambena industrija, a tek potom kupnja izvan Unije.
"Ukrajinske potrebe nadilaze europske kapacitete"
Ukrajinski obrambeni dužnosnici procijenili su da će im tijekom ove godine trebati oko 24 milijarde eura vojne opreme izvan EU-a. Većina tog iznosa odnosi se na američke sustave protuzračne obrane Patriot i presretače PAC-3, no kao ozbiljan nedostatak istaknuti su i projektili dugog dometa, koje europske zemlje trenutačno ne mogu osigurati u dovoljnim količinama.
Upravo zbog toga su europski dužnosnici iz spomenute koalicije identificirali britanski projektil Storm Shadow kao jedno od mogućih rješenja za popunjavanje tog jaza. Riječ je o krstarećem projektilu dugog dometa, dizajniranom za uništavanje utvrđenih i podzemnih ciljeva, koji se već nalazi u operativnoj uporabi ukrajinskih snaga.
Francuska je, prema diplomatskim izvorima, „očit protivnik“ tog prijedloga. Pariz predvodi nastojanja da Europska unija postane strateški autonomna i manje ovisna o saveznicima, ponajprije Sjedinjenim Američkim Državama. Takav pristup dodatno je ojačan političkim napetostima s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, osobito nakon njegovih izjava o Grenlandu.
Francuske vlasti smatraju da bi sredstva namijenjena Ukrajini trebala prvenstveno služiti razvoju i jačanju europske obrambene industrije, čak i ako to znači sporije ili ograničenije ispunjavanje neposrednih obrambenih potreba Kijeva. Takav stav izazvao je nezadovoljstvo unutar EU-a, jer pojedine članice upozoravaju da bi insistiranje na industrijskoj politici moglo ozbiljno ugroziti sposobnost Ukrajine da se obrani od intenzivnih ruskih zračnih napada.
Sustav „četiri razine“ nabave oružja
Prema predloženom modelu, Ukrajina bi podnosila planove nabave, koji bi se potom procjenjivali kroz sustav od četiri razine. Prvo bi se provjeravalo može li ukrajinska obrambena industrija ispuniti narudžbe, zatim bi se tražila rješenja unutar EU-a. Treća razina uključivala bi Ujedinjeno Kraljevstvo, dok bi SAD bio tek četvrta i posljednja opcija.
Koalicija država koje podržavaju ublažavanje pravila nastoji olakšati pristup trećoj razini sustava, čime bi se Ujedinjenom Kraljevstvu omogućila značajnija uloga. U tu bi skupinu mogle ući i Kanada te druge zemlje koje imaju obrambene sporazume s Bruxellesom.
Inicijativu predvode baltičke i skandinavske zemlje, uz Poljsku, Rumunjsku, Češku i Nizozemsku. Još osam država, među njima i Njemačka, izrazilo je potporu povoljnijem pristupu prema Ujedinjenom Kraljevstvu, iako se zasad nisu formalno pridružile koaliciji.
Jedan od razloga zbog kojih se Britanija smatra posebno poželjnim partnerom jest njezina vodeća uloga u tzv. „koaliciji voljnih“, koja planira raspoređivanje snaga u Ukrajini u sklopu eventualnog mirovnog sporazuma. S obzirom na to da se očekuje prisutnost britanskih i europskih vojnika, ali ne i američkih, dio članica EU-a smatra da bi ulaganje europskih sredstava u britansku obrambenu industriju dugoročno moglo povećati sigurnost cijele misije.
Britanski diplomati već vode razgovore s predstavnicima ove skupine država, no potiče ih se da intenziviraju kontakte s Europskom komisijom i Europskim parlamentom, gdje Francuska ima snažan utjecaj u odborima zaduženima za sigurnost i obranu.
