Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu JAMA, predtinejdžeri koji sve više koriste društvene mreže imaju slabije rezultate na testovima čitanja, vokabulara i pamćenja u usporedbi s vršnjacima koji ih koriste malo ili nimalo.
"Ovo je zaista zanimljivo istraživanje", kaže psiholog Mitch Prinstein sa Sveučilišta Sjeverne Karoline.
"Potvrđuje ono što mnoge škole već primjećuju, djeca se sve teže koncentriraju i uče, dijelom zbog načina na koji društvene mreže mijenjaju njihovu sposobnost obrade informacija."
Kako društvene mreže utječu na učenje
Većina dosadašnjih studija bavila se utjecajem društvenih mreža na mentalno zdravlje djece, ali ovo istraživanje otišlo je korak dalje, fokusiralo se na to kako korištenje društvenih mreža tijekom školskih sati utječe na učenje.
Pedijatar i autor studije dr. Jason Nagata sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu analizirao je podatke iz velikog istraživanja razvoja mozga adolescenata (ABCD Study), koje prati tisuće djece kroz pubertet.
U ovom su radu proučavali više od 6.000 djece u dobi od 9 do 10 godina i pratili ih kako odrastaju.
Djeca su bila podijeljena u tri skupine:
• 58 % ih je koristilo malo ili nimalo društvenih mreža,
• 37 % ih je do 13. godine provodilo oko sat vremena dnevno na mrežama,
• dok je 6 % provodilo tri ili više sati dnevno.
Rezultati nisu ohrabrujući
Ispostavilo se da i umjereno korištenje društvenih mreža može imati negativan učinak.
Djeca koja su do 13. godine provodila oko sat vremena dnevno na mrežama imala su u prosjeku 1 do 2 boda niže rezultate na testovima čitanja i pamćenja u usporedbi s onima koji ih nisu koristili.
A ona koja su bila najviše "online" imala su i do 5 bodova slabije rezultate.
"Čak i male razlike mogu značiti puno na duge staze", objašnjava Prinstein. "Ako dijete već u ranim godinama krene u smjeru slabijih kognitivnih sposobnosti, za nekoliko godina te će se razlike znatno povećati."
Mozak u razvoju i ovisnost o mrežama
Adolescencija je razdoblje kada se mozak najintenzivnije razvija i reorganizira, kaže Prinstein.
Njegova su ranija istraživanja pokazala da tinejdžeri koji često koriste društvene mreže imaju mozak "naviknut" na brze povratne informacije, lajkove, komentare i reakcije.
"To znači da im mozak postaje posebno osjetljiv na digitalne nagrade, što može smanjiti sposobnost koncentracije na druge, zahtjevnije zadatke poput učenja", objašnjava on.
Rani početak i ovisnički obrasci
Prethodna istraživanja Nagatina tima otkrila su da dvije trećine djece počinje koristiti društvene mreže prije 13. godine, a prosječno dijete ima čak tri različita računa.
Više od polovice njih priznaje da izgubi pojam o vremenu dok su na mobitelu, a svako četvrto dijete koristi društvene mreže kako bi zaboravilo na svoje probleme.
Vrijeme za promjene
Psihologinja Sheri Madigan sa Sveučilišta u Calgaryju ističe da studija jasno pokazuje "dozni učinak" što više društvenih mreža, to slabiji kognitivni rezultati. Zato smatra da je krajnje vrijeme za uvođenje pravila o dobi korisnika, piše NPR.org.
Neke zemlje već reagiraju. Danska je najavila zabranu korištenja društvenih mreža mlađima od 15 godina, a Australija planira od prosinca 2025. spriječiti mlađe od 16 da otvaraju ili zadržavaju profile na društvenim mrežama.
"Nadam se da će i druge zemlje slijediti njihov primjer", kaže Madigan. "Takve će odluke dugoročno biti od velike koristi za djecu."
"Ovo je zaista zanimljivo istraživanje", kaže psiholog Mitch Prinstein sa Sveučilišta Sjeverne Karoline.
"Potvrđuje ono što mnoge škole već primjećuju, djeca se sve teže koncentriraju i uče, dijelom zbog načina na koji društvene mreže mijenjaju njihovu sposobnost obrade informacija."
Kako društvene mreže utječu na učenje
Većina dosadašnjih studija bavila se utjecajem društvenih mreža na mentalno zdravlje djece, ali ovo istraživanje otišlo je korak dalje, fokusiralo se na to kako korištenje društvenih mreža tijekom školskih sati utječe na učenje.
Pedijatar i autor studije dr. Jason Nagata sa Sveučilišta u Kaliforniji u San Franciscu analizirao je podatke iz velikog istraživanja razvoja mozga adolescenata (ABCD Study), koje prati tisuće djece kroz pubertet.
U ovom su radu proučavali više od 6.000 djece u dobi od 9 do 10 godina i pratili ih kako odrastaju.
Djeca su bila podijeljena u tri skupine:
• 58 % ih je koristilo malo ili nimalo društvenih mreža,
• 37 % ih je do 13. godine provodilo oko sat vremena dnevno na mrežama,
• dok je 6 % provodilo tri ili više sati dnevno.
Rezultati nisu ohrabrujući
Ispostavilo se da i umjereno korištenje društvenih mreža može imati negativan učinak.
Djeca koja su do 13. godine provodila oko sat vremena dnevno na mrežama imala su u prosjeku 1 do 2 boda niže rezultate na testovima čitanja i pamćenja u usporedbi s onima koji ih nisu koristili.
A ona koja su bila najviše "online" imala su i do 5 bodova slabije rezultate.
"Čak i male razlike mogu značiti puno na duge staze", objašnjava Prinstein. "Ako dijete već u ranim godinama krene u smjeru slabijih kognitivnih sposobnosti, za nekoliko godina te će se razlike znatno povećati."
Mozak u razvoju i ovisnost o mrežama
Adolescencija je razdoblje kada se mozak najintenzivnije razvija i reorganizira, kaže Prinstein.
Njegova su ranija istraživanja pokazala da tinejdžeri koji često koriste društvene mreže imaju mozak "naviknut" na brze povratne informacije, lajkove, komentare i reakcije.
"To znači da im mozak postaje posebno osjetljiv na digitalne nagrade, što može smanjiti sposobnost koncentracije na druge, zahtjevnije zadatke poput učenja", objašnjava on.
Rani početak i ovisnički obrasci
Prethodna istraživanja Nagatina tima otkrila su da dvije trećine djece počinje koristiti društvene mreže prije 13. godine, a prosječno dijete ima čak tri različita računa.
Više od polovice njih priznaje da izgubi pojam o vremenu dok su na mobitelu, a svako četvrto dijete koristi društvene mreže kako bi zaboravilo na svoje probleme.
Vrijeme za promjene
Psihologinja Sheri Madigan sa Sveučilišta u Calgaryju ističe da studija jasno pokazuje "dozni učinak" što više društvenih mreža, to slabiji kognitivni rezultati. Zato smatra da je krajnje vrijeme za uvođenje pravila o dobi korisnika, piše NPR.org.
Neke zemlje već reagiraju. Danska je najavila zabranu korištenja društvenih mreža mlađima od 15 godina, a Australija planira od prosinca 2025. spriječiti mlađe od 16 da otvaraju ili zadržavaju profile na društvenim mrežama.
"Nadam se da će i druge zemlje slijediti njihov primjer", kaže Madigan. "Takve će odluke dugoročno biti od velike koristi za djecu."
