Usporedno sa švercom cigareta na bh. ulicama i tržnicama, u BiH raste ilegalna prodaja ovih proizvoda i u virtualnom svijetu, pa se one mogu kupiti odnosno naručiti čak i na društvenim mrežama, zbog čega je potrebna stroža kontrola i u ovoj oblasti.
Kupci, tako, ove proizvode naručuju putem zatvorenih Facebook grupa, osobnih profila ili portala za online trgovinu te ih dobivaju u malim paketima, koji lakše prolaze ispod radara kontrolnih organa.
Anonimnost švercerima
Iako su kontrole ilegalne prodaje na ulicama, tijekom prošle godine, donijele znatno bolje rezultate u odnosu na raniji period, borba sa švercerima očito mora obuhvatiti i online sferu, navode "Nezavisne".
Prodaja ilegalnih cigareta na internetu, tzv. crni e-commerce, u BiH se pokazala kao unosan biznis u vrijeme pandemije, kada su postojala veća ograničenja kretanja i zadržavanja na tržnicama, a sada je procvjetao.
Online platforme su privlačne za švercere jer omogućavaju anonimnost, a prema riječima stručnjaka, nisu ni zakonski tretirane na pravi način.
Ekonomista Faruk Hadžić podsjeća da se prodaja ilegalnih duhanskih proizvoda dosad uglavnom obavljala i nastavit će se obavljati na fizičkim lokacijama, ali rizik od inspekcijskih organa postaje sve značajniji.
"Kao i u drugim djelatnostima, kako bi se opstalo na tržištu, traže se alternativni načini za plasman i prodaju proizvoda, za što online način prodaje pruža ogromne mogućnosti", rekao je Hadžić za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, mogućnost otkrivanja takvih aktivnosti je dosta teža putem interneta, pogotovo ako postoji sustav uvezane distribucije, gdje se nekada kriju podaci o osobi koja šalje određene proizvode, što predstavlja veliki problem i za inspekcijske organe da provode aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Razlika cijena
"Oblast online trgovine poprilično je neuređena u BiH, ne samo s aspekta prodaje ilegalnih duhanskih proizvoda, već i drugih djelatnosti, gdje se pružaju velike mogućnosti korištenja društvenih mreža i online šopova", naveo je Hadžić.
On smatra da rješenja treba tražiti u mjerama koje će dovesti do smanjenja poreznog opterećenja na legalnu prodaju duhana, kako bi se razlika između cijene legalnog i ilegalnog duhana smanjila, što će, kako kaže, prirodno smanjiti potražnju za ilegalnim duhanom, ali i dovesti do bolje naplate prihoda države.
"Potrebno je i veće angažiranje inspekcijskih organa zbog boljeg praćenja ilegalne prodaje putem interneta", istaknuo je ovaj ekonomist.
I ekonomist Admir Čavalić smatra da je potrebno smanjiti stupanj akciznog opterećenja. U suprotnom, kako on ističe, negativne tendencije se nastavljaju - od razvoja neformalnog tržišta pa sve do upotrebe novih tehnologija pri ilegalnim radnjama.
"Riječ je o sasvim očekivanoj posljedici izuzetnog fiskalnog opterećenja duhana i duhanskih proizvoda u BiH. Sudionici neformalnog tržišta koriste dostupnu tehnologiju kako bi lakše plasirali i distribuirali ove proizvode. Inspekcijski nadzor nije toliko efektivan kada je riječ o korištenju interneta - posljedično, jedino pravo rješenje je drugačiji model akcizne politike u vezi s duhanom i duhanskim proizvodima", naglasio je Čavalić u izjavi za "Nezavisne novine".
Na veliko i malo
Iz Asocijacije za internet trgovinu "eComm" u BiH ističu da BiH još nema zakon koji tretira isključivo internet trgovinu, ali je ona regulirana Zakonom o unutarnjoj trgovini, Zakonom o elektronskom pravnom i poslovnom prometu i Zakonom o zaštiti potrošača u BiH.
"Zakon jasno naglašava da internet trgovinu može da organizira samo trgovac koji se registrirao za tu vrstu trgovine i koji mora da posjeduje odgovarajući poslovni prostor za obavljanje administrativnih poslova i odgovarajuća sredstva i opremu, zavisno od oblika trgovine koju obavlja", ističu iz ove asocijacije.
Kako dodaju, e-trgovina mora imati fizičko skladište, ako se radi o obavljanju djelatnosti e-trgovine tako da se trguje robom na veliko ili malo. Također, kako ističu, Zakon o fiskalnim sustavima precizira da su e-trgovci obveznici fiskalizacije.
Inače, Asocijacija za internet trgovinu "eComm” u BiH okuplja kroz članstvo i interesne grupe, kompanije i pojedince koji aktivno rade na tome da se postojeći zakonski okviri i poslovne prakse unaprijede u pozitivnom smislu.
"Tu prije svega možemo pratiti trendove zapadnih tržišta i raditi na usklađivanju spram već dokazano kvalitetnih rješenja s njihovih razvijenih tržišta. Ovo se pitanje prije svega odnosi na postojeće zakonske okvire, ali i kontrolu i sankcije za kršenje zakona. U tom smislu državne institucije treba svakako da se i dalje fokusiraju na ulogu regulacije i kontrole, kroz inspekcije i druge slične mehanizme. Svaka ilegalna trgovina, pa tako i internet trgovina, se svakako može i mora spriječiti jačim inspekcijskim nadzorom nadležnih institucija", ističu iz Asocijacije za internet trgovinu "eComm" u BiH.
Potrošački rizik
Iz Inspektorata Srpske ističu da obavljanje djelatnosti prodaje na daljinu može da organizira samo trgovac koji se registrirao za tu vrstu trgovine i koji mora da posjeduje odgovarajući poslovni prostor za obavljanje administrativnih poslova i odgovarajuća sredstva i opremu, zavisno od oblika daljinske trgovine koju obavlja.
"Za obavljanje ovog oblika trgovine trgovac je dužan da osigura odgovarajuće skladište robe koju prodaje i robom rukuje na način kojim se osigurava očuvanje njenog kvaliteta", ističu iz Inspektorata RS.
Međutim, kako dodaju, mora se napraviti razlika između registriranih subjekata koji pored prodaje u poslovnom prostoru nude potrošačima i mogućnost kupovine putem njihovih internet stranica, i fizičkih lica koja putem društvenih mreža u vlastitim domovima nelegalno nude različite proizvode i usluge, čija kupovina i korištenje za same potrošače predstavlja veliki potrošački rizik.
"U pravilu, na profilima lica koja nelegalno prometuju proizvode na društvenim mrežama ne mogu se pronaći nikakvi podaci o njima, adresa poslovnice, broj JIB-a, jer nisu ni registrirani, ime i prezime osobe koja stoji iza tog profila i drugi podaci. Identificiranje ovih lica bilo bi moguće jedino uz pomoć istražnih organa", ističu iz Inspektorata RS.
Nema prijava
Međutim, iz Federalne uprave policije tvrde da nisu zaprimali prijave koje se odnose na ilegalnu prodaju cigareta putem društvenih mreža, odnosno interneta.
IZ MUP-a Srpske rekli su nam da njihovo Odjeljenje za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije nije dosad imalo slučajeva ove vrste, jer je, kako napominju, ovo prije svega u nadležnosti inspekcijskih organa i Uprave za neizravno oporezivanje.
Inače, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2021. godini ukupno je zaplijenjeno duhana i duhanskih proizvoda vrijednosti 5,3 milijuna KM, dok je godinu ranije zapljena iznosila 2,4 milijuna KM.
Međutim, bez obzira na povećane zapljene, ilegalne cigarete i dalje su dostupne na nelegalnim prodajnim mjestima i pijacama širom BiH, što šteti u velikoj mjeri i građanima i državi. Dodatnu štetu u posljednje vrijeme predstavlja i ilegalna prodaja u online sferi, te je sve više virtualnih trgovaca švercanim cigaretama.
Pritom, ne treba zanemariti činjenicu da 56 posto lažnih proizvoda zaplijenjenih na europskim granicama potiče od kupovine putem interneta.
Kupci, tako, ove proizvode naručuju putem zatvorenih Facebook grupa, osobnih profila ili portala za online trgovinu te ih dobivaju u malim paketima, koji lakše prolaze ispod radara kontrolnih organa.
Anonimnost švercerima
Iako su kontrole ilegalne prodaje na ulicama, tijekom prošle godine, donijele znatno bolje rezultate u odnosu na raniji period, borba sa švercerima očito mora obuhvatiti i online sferu, navode "Nezavisne".
Prodaja ilegalnih cigareta na internetu, tzv. crni e-commerce, u BiH se pokazala kao unosan biznis u vrijeme pandemije, kada su postojala veća ograničenja kretanja i zadržavanja na tržnicama, a sada je procvjetao.
Online platforme su privlačne za švercere jer omogućavaju anonimnost, a prema riječima stručnjaka, nisu ni zakonski tretirane na pravi način.
Ekonomista Faruk Hadžić podsjeća da se prodaja ilegalnih duhanskih proizvoda dosad uglavnom obavljala i nastavit će se obavljati na fizičkim lokacijama, ali rizik od inspekcijskih organa postaje sve značajniji.
"Kao i u drugim djelatnostima, kako bi se opstalo na tržištu, traže se alternativni načini za plasman i prodaju proizvoda, za što online način prodaje pruža ogromne mogućnosti", rekao je Hadžić za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, mogućnost otkrivanja takvih aktivnosti je dosta teža putem interneta, pogotovo ako postoji sustav uvezane distribucije, gdje se nekada kriju podaci o osobi koja šalje određene proizvode, što predstavlja veliki problem i za inspekcijske organe da provode aktivnosti iz svoje nadležnosti.
Razlika cijena
"Oblast online trgovine poprilično je neuređena u BiH, ne samo s aspekta prodaje ilegalnih duhanskih proizvoda, već i drugih djelatnosti, gdje se pružaju velike mogućnosti korištenja društvenih mreža i online šopova", naveo je Hadžić.
On smatra da rješenja treba tražiti u mjerama koje će dovesti do smanjenja poreznog opterećenja na legalnu prodaju duhana, kako bi se razlika između cijene legalnog i ilegalnog duhana smanjila, što će, kako kaže, prirodno smanjiti potražnju za ilegalnim duhanom, ali i dovesti do bolje naplate prihoda države.
"Potrebno je i veće angažiranje inspekcijskih organa zbog boljeg praćenja ilegalne prodaje putem interneta", istaknuo je ovaj ekonomist.
I ekonomist Admir Čavalić smatra da je potrebno smanjiti stupanj akciznog opterećenja. U suprotnom, kako on ističe, negativne tendencije se nastavljaju - od razvoja neformalnog tržišta pa sve do upotrebe novih tehnologija pri ilegalnim radnjama.
"Riječ je o sasvim očekivanoj posljedici izuzetnog fiskalnog opterećenja duhana i duhanskih proizvoda u BiH. Sudionici neformalnog tržišta koriste dostupnu tehnologiju kako bi lakše plasirali i distribuirali ove proizvode. Inspekcijski nadzor nije toliko efektivan kada je riječ o korištenju interneta - posljedično, jedino pravo rješenje je drugačiji model akcizne politike u vezi s duhanom i duhanskim proizvodima", naglasio je Čavalić u izjavi za "Nezavisne novine".
Na veliko i malo
Iz Asocijacije za internet trgovinu "eComm" u BiH ističu da BiH još nema zakon koji tretira isključivo internet trgovinu, ali je ona regulirana Zakonom o unutarnjoj trgovini, Zakonom o elektronskom pravnom i poslovnom prometu i Zakonom o zaštiti potrošača u BiH.
"Zakon jasno naglašava da internet trgovinu može da organizira samo trgovac koji se registrirao za tu vrstu trgovine i koji mora da posjeduje odgovarajući poslovni prostor za obavljanje administrativnih poslova i odgovarajuća sredstva i opremu, zavisno od oblika trgovine koju obavlja", ističu iz ove asocijacije.
Kako dodaju, e-trgovina mora imati fizičko skladište, ako se radi o obavljanju djelatnosti e-trgovine tako da se trguje robom na veliko ili malo. Također, kako ističu, Zakon o fiskalnim sustavima precizira da su e-trgovci obveznici fiskalizacije.
Inače, Asocijacija za internet trgovinu "eComm” u BiH okuplja kroz članstvo i interesne grupe, kompanije i pojedince koji aktivno rade na tome da se postojeći zakonski okviri i poslovne prakse unaprijede u pozitivnom smislu.
"Tu prije svega možemo pratiti trendove zapadnih tržišta i raditi na usklađivanju spram već dokazano kvalitetnih rješenja s njihovih razvijenih tržišta. Ovo se pitanje prije svega odnosi na postojeće zakonske okvire, ali i kontrolu i sankcije za kršenje zakona. U tom smislu državne institucije treba svakako da se i dalje fokusiraju na ulogu regulacije i kontrole, kroz inspekcije i druge slične mehanizme. Svaka ilegalna trgovina, pa tako i internet trgovina, se svakako može i mora spriječiti jačim inspekcijskim nadzorom nadležnih institucija", ističu iz Asocijacije za internet trgovinu "eComm" u BiH.
Potrošački rizik
Iz Inspektorata Srpske ističu da obavljanje djelatnosti prodaje na daljinu može da organizira samo trgovac koji se registrirao za tu vrstu trgovine i koji mora da posjeduje odgovarajući poslovni prostor za obavljanje administrativnih poslova i odgovarajuća sredstva i opremu, zavisno od oblika daljinske trgovine koju obavlja.
"Za obavljanje ovog oblika trgovine trgovac je dužan da osigura odgovarajuće skladište robe koju prodaje i robom rukuje na način kojim se osigurava očuvanje njenog kvaliteta", ističu iz Inspektorata RS.
Međutim, kako dodaju, mora se napraviti razlika između registriranih subjekata koji pored prodaje u poslovnom prostoru nude potrošačima i mogućnost kupovine putem njihovih internet stranica, i fizičkih lica koja putem društvenih mreža u vlastitim domovima nelegalno nude različite proizvode i usluge, čija kupovina i korištenje za same potrošače predstavlja veliki potrošački rizik.
"U pravilu, na profilima lica koja nelegalno prometuju proizvode na društvenim mrežama ne mogu se pronaći nikakvi podaci o njima, adresa poslovnice, broj JIB-a, jer nisu ni registrirani, ime i prezime osobe koja stoji iza tog profila i drugi podaci. Identificiranje ovih lica bilo bi moguće jedino uz pomoć istražnih organa", ističu iz Inspektorata RS.
Nema prijava
Međutim, iz Federalne uprave policije tvrde da nisu zaprimali prijave koje se odnose na ilegalnu prodaju cigareta putem društvenih mreža, odnosno interneta.
IZ MUP-a Srpske rekli su nam da njihovo Odjeljenje za visokotehnološki kriminalitet Uprave kriminalističke policije nije dosad imalo slučajeva ove vrste, jer je, kako napominju, ovo prije svega u nadležnosti inspekcijskih organa i Uprave za neizravno oporezivanje.
Inače, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u 2021. godini ukupno je zaplijenjeno duhana i duhanskih proizvoda vrijednosti 5,3 milijuna KM, dok je godinu ranije zapljena iznosila 2,4 milijuna KM.
Međutim, bez obzira na povećane zapljene, ilegalne cigarete i dalje su dostupne na nelegalnim prodajnim mjestima i pijacama širom BiH, što šteti u velikoj mjeri i građanima i državi. Dodatnu štetu u posljednje vrijeme predstavlja i ilegalna prodaja u online sferi, te je sve više virtualnih trgovaca švercanim cigaretama.
Pritom, ne treba zanemariti činjenicu da 56 posto lažnih proizvoda zaplijenjenih na europskim granicama potiče od kupovine putem interneta.
