Duga bijela rotkva, poznatija pod japanskim nazivom daikon (dai - veliki; kon - korijen) drevno je mediteransko korjenasto povrće koje se odavno udomaćilo u Aziji, prije svega u Japanu gdje se danas najviše uzgaja.

Daikon je cijenjen širom svijeta zbog ljekovitih svojstava. U našim krajevima najpoznatiji su srodnici daikona crna rotkva te bijela okrugla rotkva.

Daikon se smatra idealnom namirnicom za čišćenje organizma jer je bogat vlaknima i enzimima koji potiču probavu, razgradnju masti i uklanjanje toksina.

Uz to je niskokaloričan (100 grama daikona ima 18 kalorija), a sadrži i tvari koje djeluju antibakterijski. Obiluje vitaminom C, a dobar je izvor i kalija, kalcija i željeza.

Daikon je prirodna pomoć protiv suvišnih kilograma i celulita, za poticanje rada bubrega i žuči te za uravnoteženje šećera u krvi.
Što još treba znati o ovoj biljci?

- Malo svježe naribanog daikona s nekoliko kapi limuna odličan je prilog uz pržena jela jer se tako lakše probavljaju masnoće. Svježe naribani daikon fino se slaže i sa sojinim umakom.

- Još jedan odličan način da jedete ovu rotkvicu je da ju nasjeckate na kockice i pečete par minuta u češnjaku, ulju i đumbiru. Dodajte rižu, soja sos i ulje sezama.

- Daikon se dodaje juhama, a u salatama se odlično kombinira s drugim vrstama povrća; odličan je dodatak ribi, mesu i cjelovitim žitaricama.

- Korijen daikona možete skuhati zasebno ili na japanski način, dodajući malo riže kako bi daikon zadržao karakterističnu bijelu boju.

- Korijen daikona u pripremi jela koristi se i osušen (suši se nariban na rezance ili narezan na kolutiće), a može se i kiseliti poput repe i kuhati s grahom.

- Daikon se lako skladišti - na suhome mjestu izdržat će nekoliko mjeseci, a da se ne pokvari.

- U jela, prije svega salate, može se dodati i lišće daikona, koje se najčešće upotrebljava za ljekovite pripravke. Od suhog lišća daikona pripremaju se kupke koje pomažu kod bolne mjesečnice, upale mokraćnog mjehura, bolesti jajnika i maternice.

- Od svježe naribanog korijena daikona pripravljaju se oblozi za modrice.

Kako ga uzgojiti u vlastitom vrtu?

Kao i ostale rotkvice, najbolje ih je zasaditi dok su u obliku sjemena. Rotkvica se može početi sijati čim to vremenske prilike omoguće, a ovisno i o stanju tla i temperaturi, često u veljači u mediteranskom području i u ožujku u kontinentalnom području. Pobrinite se da napravite za sjemenku njeno mjesto, u razmaku od 15-20 cm, otprilike će to biti oko 300 sjemenki na m2. Potrebno je iskopati udubinu u zemlji oko 1 – 2 cm.

Prije sadnje svakako je dobro pripremiti tlo, a ako se kod vas radi o tvrdoj zemlji, prethodno ju razmrvite kako bi se krojenje moglo opustiti i normalno rasti. Mjesto sadnje neka bude ono gdje ima hlada. Zemlja mora biti natopljena vodom kada posadite sjeme. Biljka će odrasti za 40 – 70 dana. Voda se treba osigurati svakih par dana ako ne pada kiša – tlo mora biti vlažno ali ne natopljeno vodom.