Cimet, omiljeni začin koji obogaćuje brojna jela i napitke, sve više privlači pažnju znanstvenika zbog svojih potencijalnih ljekovitih svojstava. Smatra se da ima protuupalno i antimikrobno djelovanje, što ga čini mogućim saveznikom u prevenciji i liječenju određenih bolesti.
Iako su postojeća istraživanja, većinom provedena na životinjama ili u laboratorijima, još uvijek ograničena, prvi rezultati upućuju na to da bi cimet mogao povoljno utjecati na zdravlje srca, ublažavanje bolova, oralno zdravlje i još mnogo toga, piše Health.com.
Visoki kolesterol
Analiza iz 2017. godine pokazala je da dodaci prehrani s cimetom mogu pomoći u smanjenju ukupne razine kolesterola te koncentracije triglicerida, vrste masnoće u krvi. Druga studija otkrila je da se ove koristi mogu postići s dozom od samo 1.5 grama dnevno, što je otprilike tri četvrtine čajne žličice.
Ipak, važno je napomenuti da cimet nije pokazao značajan učinak na podizanje razine HDL-a, takozvanog "dobrog" kolesterola, niti na smanjenje LDL-a, odnosno "lošeg" kolesterola. Unatoč tome, snižavanje ukupnog kolesterola i triglicerida povezuje se s manjim rizikom od srčanih bolesti.
Dijabetes tipa 2
Jedno od najistraženijih područja djelovanja cimeta je dijabetes tipa 2. Vjeruje se da bi ovaj začin mogao pomoći u smanjenju inzulinske rezistencije, stanja koje dovodi do povišene razine šećera u krvi. Studija iz 2020. godine na osobama s predijabetesom pokazala je da je uzimanje 1.5 grama cimeta dnevno tijekom 12 tjedana rezultiralo nižom razinom glukoze u krvi natašte.
Sudionici su također pokazali bolju toleranciju na glukozu, odnosno sposobnost tijela da učinkovitije uklanja šećer iz krvotoka. Ipak, veza između cimeta i dijabetesa još uvijek se smatra nejasnom i zahtijeva dodatna istraživanja.
Reumatoidni artritis
Zahvaljujući svojim protuupalnim svojstvima i sposobnosti ublažavanja bolova, cimet se istražuje kao potencijalni prirodni lijek za simptome artritisa, osobito reumatoidnog.
Iako je istraživanja malo, jedna manja studija provedena na 36 žena pokazala je smanjenu osjetljivost i oticanje zglobova nakon osam tjedana uzimanja 2000 miligrama cimeta dnevno. Krvne pretrage su također potvrdile smanjenje upalnih markera, što sugerira da bi cimet mogao pomoći u kontroli kroničnih upalnih stanja.
Zdravlje zubi i desni
Antimikrobna svojstva cimetovog ulja, koja mu omogućuju uništavanje bakterija, virusa i gljivica, čine ga korisnim za oralno zdravlje. Pregled studija iz 2020. godine ukazuje da cimet može pomoći u prevenciji karijesa smanjenjem bakterije Streptococcus mutans, smanjiti rizik od infekcija nakon liječenja korijenskog kanala te ublažiti upalu desni (gingivitis).
Također može zaštititi od oralne kandidijaze, gljivične infekcije u ustima. U većini ovih istraživanja korišteni su stomatološki proizvodi poput pasti za zube i vodica za ispiranje usta s dodatkom cimetovog ulja.
Alzheimerova bolest
Dodavanje cimeta prehrani moglo bi pomoći u zaštiti kognitivnih funkcija i potencijalno spriječiti neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove.
Nekoliko studija na glodavcima i u laboratorijskim uvjetima povezalo je suplementaciju cimetom s boljim pamćenjem i učenjem, što se pripisuje njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo ima li cimet iste učinke na ljude i koja bi doza bila optimalna.
Visoki krvni tlak
Snižavanje krvnog tlaka ključno je za zdravlje srca, a čini se da i tu cimet može odigrati ulogu. Jedna studija pokazala je da su odrasle osobe s rizikom od hipertenzije imale niži sistolički ("gornji") tlak nakon 90 dana uzimanja 1.5 grama cimeta.
Drugi pregled istraživanja utvrdio je da uzimanje najmanje 2 grama cimeta dnevno tijekom osam tjedana dovodi do sniženja i sistoličkog i dijastoličkog ("donjeg") tlaka. Niži krvni tlak smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara, kao i od bolesti bubrega i gubitka vida.
Menstrualni grčevi i krvarenje
Za žene koje pate od izrazito bolnih menstruacija ili prekomjernog krvarenja, cimet bi mogao ponuditi olakšanje. Studije su pokazale da je cimet bio učinkovitiji od placeba u ublažavanju bolnih grčeva. Jedno istraživanje iz 2015. godine također je povezalo uzimanje cimeta sa smanjenim intenzitetom krvarenja tijekom prva tri dana menstruacije.
Kako dodati cimet u prehranu i koju vrstu odabrati
Na tržištu se najčešće nalaze dvije vrste cimeta. Kineski cimet (Cassia) je najdostupniji, ali sadrži spoj kumarin koji u velikim količinama može oštetiti jetru.
S druge strane, cejlonski cimet (Ceylon) često se koristi u znanstvenim studijama i smatra se sigurnijim za konzumaciju u većim količinama jer sadrži samo tragove kumarina, no teže ga je pronaći i obično je skuplji. Cimet možete sigurno dodavati u zobenu kašu, kavu, čaj, smoothieje, juhe ili slastice.
Važna napomena
Iako su rezultati obećavajući, važno je naglasiti da se cimet trenutno ne smatra službenim lijekom ni za jedno zdravstveno stanje. Dostupni su i dodaci prehrani s cimetom, ali prije početka njihova uzimanja obavezno se posavjetujte s liječnikom, jer veće količine mogu izazvati probavne smetnje i druge nuspojave.
Iako su postojeća istraživanja, većinom provedena na životinjama ili u laboratorijima, još uvijek ograničena, prvi rezultati upućuju na to da bi cimet mogao povoljno utjecati na zdravlje srca, ublažavanje bolova, oralno zdravlje i još mnogo toga, piše Health.com.
Visoki kolesterol
Analiza iz 2017. godine pokazala je da dodaci prehrani s cimetom mogu pomoći u smanjenju ukupne razine kolesterola te koncentracije triglicerida, vrste masnoće u krvi. Druga studija otkrila je da se ove koristi mogu postići s dozom od samo 1.5 grama dnevno, što je otprilike tri četvrtine čajne žličice.
Ipak, važno je napomenuti da cimet nije pokazao značajan učinak na podizanje razine HDL-a, takozvanog "dobrog" kolesterola, niti na smanjenje LDL-a, odnosno "lošeg" kolesterola. Unatoč tome, snižavanje ukupnog kolesterola i triglicerida povezuje se s manjim rizikom od srčanih bolesti.
Dijabetes tipa 2
Jedno od najistraženijih područja djelovanja cimeta je dijabetes tipa 2. Vjeruje se da bi ovaj začin mogao pomoći u smanjenju inzulinske rezistencije, stanja koje dovodi do povišene razine šećera u krvi. Studija iz 2020. godine na osobama s predijabetesom pokazala je da je uzimanje 1.5 grama cimeta dnevno tijekom 12 tjedana rezultiralo nižom razinom glukoze u krvi natašte.
Sudionici su također pokazali bolju toleranciju na glukozu, odnosno sposobnost tijela da učinkovitije uklanja šećer iz krvotoka. Ipak, veza između cimeta i dijabetesa još uvijek se smatra nejasnom i zahtijeva dodatna istraživanja.
Reumatoidni artritis
Zahvaljujući svojim protuupalnim svojstvima i sposobnosti ublažavanja bolova, cimet se istražuje kao potencijalni prirodni lijek za simptome artritisa, osobito reumatoidnog.
Iako je istraživanja malo, jedna manja studija provedena na 36 žena pokazala je smanjenu osjetljivost i oticanje zglobova nakon osam tjedana uzimanja 2000 miligrama cimeta dnevno. Krvne pretrage su također potvrdile smanjenje upalnih markera, što sugerira da bi cimet mogao pomoći u kontroli kroničnih upalnih stanja.
Zdravlje zubi i desni
Antimikrobna svojstva cimetovog ulja, koja mu omogućuju uništavanje bakterija, virusa i gljivica, čine ga korisnim za oralno zdravlje. Pregled studija iz 2020. godine ukazuje da cimet može pomoći u prevenciji karijesa smanjenjem bakterije Streptococcus mutans, smanjiti rizik od infekcija nakon liječenja korijenskog kanala te ublažiti upalu desni (gingivitis).
Također može zaštititi od oralne kandidijaze, gljivične infekcije u ustima. U većini ovih istraživanja korišteni su stomatološki proizvodi poput pasti za zube i vodica za ispiranje usta s dodatkom cimetovog ulja.
Alzheimerova bolest
Dodavanje cimeta prehrani moglo bi pomoći u zaštiti kognitivnih funkcija i potencijalno spriječiti neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove.
Nekoliko studija na glodavcima i u laboratorijskim uvjetima povezalo je suplementaciju cimetom s boljim pamćenjem i učenjem, što se pripisuje njegovim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo ima li cimet iste učinke na ljude i koja bi doza bila optimalna.
Visoki krvni tlak
Snižavanje krvnog tlaka ključno je za zdravlje srca, a čini se da i tu cimet može odigrati ulogu. Jedna studija pokazala je da su odrasle osobe s rizikom od hipertenzije imale niži sistolički ("gornji") tlak nakon 90 dana uzimanja 1.5 grama cimeta.
Drugi pregled istraživanja utvrdio je da uzimanje najmanje 2 grama cimeta dnevno tijekom osam tjedana dovodi do sniženja i sistoličkog i dijastoličkog ("donjeg") tlaka. Niži krvni tlak smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara, kao i od bolesti bubrega i gubitka vida.
Menstrualni grčevi i krvarenje
Za žene koje pate od izrazito bolnih menstruacija ili prekomjernog krvarenja, cimet bi mogao ponuditi olakšanje. Studije su pokazale da je cimet bio učinkovitiji od placeba u ublažavanju bolnih grčeva. Jedno istraživanje iz 2015. godine također je povezalo uzimanje cimeta sa smanjenim intenzitetom krvarenja tijekom prva tri dana menstruacije.
Kako dodati cimet u prehranu i koju vrstu odabrati
Na tržištu se najčešće nalaze dvije vrste cimeta. Kineski cimet (Cassia) je najdostupniji, ali sadrži spoj kumarin koji u velikim količinama može oštetiti jetru.
S druge strane, cejlonski cimet (Ceylon) često se koristi u znanstvenim studijama i smatra se sigurnijim za konzumaciju u većim količinama jer sadrži samo tragove kumarina, no teže ga je pronaći i obično je skuplji. Cimet možete sigurno dodavati u zobenu kašu, kavu, čaj, smoothieje, juhe ili slastice.
Važna napomena
Iako su rezultati obećavajući, važno je naglasiti da se cimet trenutno ne smatra službenim lijekom ni za jedno zdravstveno stanje. Dostupni su i dodaci prehrani s cimetom, ali prije početka njihova uzimanja obavezno se posavjetujte s liječnikom, jer veće količine mogu izazvati probavne smetnje i druge nuspojave.
