Među plemenskim skupinama koje su nastanile istočnu obalu rijeke Nil u sjevernom Sudanu prije oko 13.400 godina nije uvijek vladao mir, što otkrivaju izranjavana tijela pokopana na groblju u jednom od najstarijih svjetskih nalazišta.
Znanstvenici su rekli u četvrtak da je nova analiza ostataka groblja Jebel Sahabe, iskopanog šezdesetih godina prošlog stoljeća, pružila novi uvid u ovo prapovijesno krvoproliće, uključujući dokaze da je bilo više nasilnih sukoba, a ne jedan smrtonosni obračun, kako se ranije vjerovalo.
Skeletni ostaci 61 muškarca, žena i djece otkrivaju da su na 41 tijelu tragovi barem jedne rane, većinom od koplja ili strijele. Kod nekih su otkrivene zacijeljene rane, što ukazuje na to da je osoba preživjela borbu.
Njih 16 imalo je i zacijeljene i nezacijeljene rane, pa se vjeruje da su jednu borbu preživjeli, a u drugoj su ubijeni. Mikroskopski pregled kostiju otkrio je ostatke kamenog oružja.
Izvorna analiza
Izvorna analiza iz 1960-ih identificirala je samo 20 osoba s ranama, a nijedna nije imala rane koje su zacijelile.
Rašireno nasilje jednako je pogađalo muškarce i žene, a bilo je i ranjenih četverogodišnjaka, rekla je paleoantropologinja Isabelle Crevecoeur iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja na Sveučilištu Bordeaux, glavna autorica studije objavljene u časopisu Scientific Reports.
"Čini se da je jedan od glavnih načina usmrćivanja bio porezati i izazvati gubitak krvi", rekla je Crevecoeur.
Iako se koplja i strijele mogu ispaljivati iz daljine, ima dokaza i o bliskoj borbi s brojnim slučajevima prijeloma, udaraca u podlakticu i slomljenih kostiju ruke.
Lovci sakupljači živjeli su u to vrijeme u dolini Nila, prije razvoja poljoprivrede. Lovili su sisavce poput antilopa, ribu i skupljali biljke i korijenje. Njihove su skupine bile male, vjerojatno do najviše stotinu ljudi.
Iako se ne zna zašto su se borili, borbe su se odvile u vrijeme klimatskih promjena i prelaska iz sušnog u vlažnije razdoblje, s nizom velikih poplava, što je možda izazvalo konkurenciju među suparničkim klanovima za resurse i teritorij.
Znanstvenici su rekli u četvrtak da je nova analiza ostataka groblja Jebel Sahabe, iskopanog šezdesetih godina prošlog stoljeća, pružila novi uvid u ovo prapovijesno krvoproliće, uključujući dokaze da je bilo više nasilnih sukoba, a ne jedan smrtonosni obračun, kako se ranije vjerovalo.
Skeletni ostaci 61 muškarca, žena i djece otkrivaju da su na 41 tijelu tragovi barem jedne rane, većinom od koplja ili strijele. Kod nekih su otkrivene zacijeljene rane, što ukazuje na to da je osoba preživjela borbu.
Njih 16 imalo je i zacijeljene i nezacijeljene rane, pa se vjeruje da su jednu borbu preživjeli, a u drugoj su ubijeni. Mikroskopski pregled kostiju otkrio je ostatke kamenog oružja.
Izvorna analiza
Izvorna analiza iz 1960-ih identificirala je samo 20 osoba s ranama, a nijedna nije imala rane koje su zacijelile.
Rašireno nasilje jednako je pogađalo muškarce i žene, a bilo je i ranjenih četverogodišnjaka, rekla je paleoantropologinja Isabelle Crevecoeur iz Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja na Sveučilištu Bordeaux, glavna autorica studije objavljene u časopisu Scientific Reports.
"Čini se da je jedan od glavnih načina usmrćivanja bio porezati i izazvati gubitak krvi", rekla je Crevecoeur.
Iako se koplja i strijele mogu ispaljivati iz daljine, ima dokaza i o bliskoj borbi s brojnim slučajevima prijeloma, udaraca u podlakticu i slomljenih kostiju ruke.
Lovci sakupljači živjeli su u to vrijeme u dolini Nila, prije razvoja poljoprivrede. Lovili su sisavce poput antilopa, ribu i skupljali biljke i korijenje. Njihove su skupine bile male, vjerojatno do najviše stotinu ljudi.
Iako se ne zna zašto su se borili, borbe su se odvile u vrijeme klimatskih promjena i prelaska iz sušnog u vlažnije razdoblje, s nizom velikih poplava, što je možda izazvalo konkurenciju među suparničkim klanovima za resurse i teritorij.
