Tijekom posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata, koji Rusija obilježava 9. svibnja kao Dan pobjede, on i Vladimir Putin poručili su da "određene zemlje pokušavaju iskriviti rezultate pobjede u Drugom svjetskom ratu".
Ovo je Xijev jedanaesti posjet Rusiji otkako je 2013. preuzeo dužnost. U četvrtak su on i Putin razgovarali gotovo četiri sata, nazvavši jedan drugoga bliskim prijateljem. Putin je najavio i svoj dolazak u Kinu na jesen, gdje će se obilježiti poraz Japana u Drugom svjetskom ratu.
Zajednička izjava otišla je dalje nego prijašnje, izravno optužujući Sjedinjene Američke Države. "SAD i njegovi saveznici pokušavaju proširiti NATO prema azijsko-pacifičkoj regiji, stvaraju zatvorene saveze i pokušavaju pridobiti zemlje u toj regiji za svoju 'indo-pacifičku strategiju', čime potkopavaju mir, stabilnost i prosperitet u regiji", navodi se.
Kina već godinama dijeli rusko mišljenje da širenje NATO-a ugrožava sigurnost. Također su poručili da "jednostrane prisilne mjere, uključujući ekonomske sankcije koje zaobilaze Vijeće sigurnosti UN-a, krše Povelju Ujedinjenih naroda i međunarodno pravo te narušavaju globalnu sigurnost".
Na paradi će sudjelovati i kineska počasna garda
Kina se već godinama nalazi u trgovinskom ratu sa SAD-om, započetim dolaskom Donalda Trumpa na vlast, a taj sukob potresa svjetska tržišta. Kina i SAD ovog bi vikenda trebali održati početne pregovore o smirivanju tenzija. Istodobno, SAD pritišće Rusiju da pristane na mirovne pregovore u Ukrajini. Sastanak kineskog i ruskog čelnika još jednom potvrđuje koliko su njihovi odnosi bliski i koliko se vide kao protuuteg američkoj dominaciji.
Ovog tjedna Xi je izjavio i kako je Drugi svjetski rat predstavljao "oslobođenje Tajvana" i njegov "povratak Kini". Iako kineska Komunistička partija smatra Tajvan dijelom svog teritorija, nikada nije vladala tim otokom – vlasti Republike Kine tamo su se povukle 1949. nakon poraza u građanskom ratu. Kina i dalje tvrdi da će, ako zatreba, silom pripojiti Tajvan, a Xi rješavanje tog pitanja vidi kao dio svoje političke ostavštine.
U izjavi se također navodi da Rusija "čvrsto podupire kineske mjere za zaštitu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti te postizanje nacionalnog ujedinjenja".
Iako Kina i Rusija nemaju službeni vojni savez, sve više zabrinjava njihova intenzivna vojna suradnja. Prema podacima projekta ChinaPower, samo prošle godine održali su čak 14 zajedničkih vojnih vježbi. Na vojnoj paradi u Moskvi, koja se održava danas, sudjelovat će i kineska počasna garda – prvi put od 2015. godine.
Ovo je Xijev jedanaesti posjet Rusiji otkako je 2013. preuzeo dužnost. U četvrtak su on i Putin razgovarali gotovo četiri sata, nazvavši jedan drugoga bliskim prijateljem. Putin je najavio i svoj dolazak u Kinu na jesen, gdje će se obilježiti poraz Japana u Drugom svjetskom ratu.
Zajednička izjava otišla je dalje nego prijašnje, izravno optužujući Sjedinjene Američke Države. "SAD i njegovi saveznici pokušavaju proširiti NATO prema azijsko-pacifičkoj regiji, stvaraju zatvorene saveze i pokušavaju pridobiti zemlje u toj regiji za svoju 'indo-pacifičku strategiju', čime potkopavaju mir, stabilnost i prosperitet u regiji", navodi se.
Kina već godinama dijeli rusko mišljenje da širenje NATO-a ugrožava sigurnost. Također su poručili da "jednostrane prisilne mjere, uključujući ekonomske sankcije koje zaobilaze Vijeće sigurnosti UN-a, krše Povelju Ujedinjenih naroda i međunarodno pravo te narušavaju globalnu sigurnost".
Na paradi će sudjelovati i kineska počasna garda
Kina se već godinama nalazi u trgovinskom ratu sa SAD-om, započetim dolaskom Donalda Trumpa na vlast, a taj sukob potresa svjetska tržišta. Kina i SAD ovog bi vikenda trebali održati početne pregovore o smirivanju tenzija. Istodobno, SAD pritišće Rusiju da pristane na mirovne pregovore u Ukrajini. Sastanak kineskog i ruskog čelnika još jednom potvrđuje koliko su njihovi odnosi bliski i koliko se vide kao protuuteg američkoj dominaciji.
Ovog tjedna Xi je izjavio i kako je Drugi svjetski rat predstavljao "oslobođenje Tajvana" i njegov "povratak Kini". Iako kineska Komunistička partija smatra Tajvan dijelom svog teritorija, nikada nije vladala tim otokom – vlasti Republike Kine tamo su se povukle 1949. nakon poraza u građanskom ratu. Kina i dalje tvrdi da će, ako zatreba, silom pripojiti Tajvan, a Xi rješavanje tog pitanja vidi kao dio svoje političke ostavštine.
U izjavi se također navodi da Rusija "čvrsto podupire kineske mjere za zaštitu suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti te postizanje nacionalnog ujedinjenja".
Iako Kina i Rusija nemaju službeni vojni savez, sve više zabrinjava njihova intenzivna vojna suradnja. Prema podacima projekta ChinaPower, samo prošle godine održali su čak 14 zajedničkih vojnih vježbi. Na vojnoj paradi u Moskvi, koja se održava danas, sudjelovat će i kineska počasna garda – prvi put od 2015. godine.
