Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je presudu kojom je uvažen zahtjev za vanredno preispitivanje presude u predmetu tužiteljice Ive Miličević, koja je osporavala izdavanje urbanističke suglasnosti za izgradnju vjetroelektrane "Poklečani" na planini Štitar, u općini Posušje.
Kako je priopćilo udruženja Resource Aarhus Center in BiH, Sud je utvrdio da su prilikom izdavanja urbanističke suglasnosti od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja učinjeni proceduralni i pravni propusti, što je dovelo do poništavanja rješenja i vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje.
Pozitivno mišljenje uz uvjet
''Iako je Ministarstvo prostornog uređenja Zapadnohercegovačke županije izdalo pozitivno mišljenje uz uvjet da se pribave svi potrebni akti i suglasnosti za zaštitu okoliša, tužiteljica je osporavala gradnju zbog negativnih utjecaja na okoliš, kulturno-historijsko naslijeđe, te ljudska prava'', navodi se.
Vrhovni sud je, dodaje se u priopćenju, utvrdio da je prvostepeno rješenje, kojim je investitoru JP Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar izdana urbanistička suglasnost za izgradnju kompleksa vjetroparka, sadržavalo brojne uvjete koji se odnose na zaštitu okoliša, sigurnost infrastrukture, te druge tehničke i administrativne odredbe. Međutim, sud je zaključio da je postupak izdavanja suglasnosti u određenim segmentima bio nezakonit i neregularan, što je opravdalo njegovo poništavanje.
Mještani Poklečana su s Aarhus centrom u BiH od početka iskazivali protivljenje ovom projektu zbog zabrinutosti za okoliš, zdravlje i kvalitetu života lokalne zajednice. Planirana izgradnja vjetroelektrane na Štitaru, uz neposrednu blizinu zaštićenog područja, izazvala je strah od negativnih utjecaja na biodiverzitet i lokalnu ekonomiju.
Postoje vrijednosti
"Presuda Vrhovnog suda daje nam nadu da i u BiH još uvijek postoje institucije koje štite zakon i interes građana. Smatramo da je ovo važan korak u pravdi i zaštiti okoliša, jer mi, mještani Poklečana, ne tražimo ništa drugo nego poštivanje zakona i pravilnika koji štite našu prirodu i resurse. Naravno, zelena energija je važna i nužna, ali ona ne smije doći po cijenu uništavanja prirodnih resursa, šuma, zaštićenih krajolika, a naročito pitke vode. Postoje vrijednosti koje, kada se jednom izgube, više se nikada ne mogu vratiti. Ova presuda je pobjeda za nas i za sve one koji vjeruju da je moguće balansirati između potrebe za energijom i očuvanja prirode," izjavila je Iva Miličević, predstavnica neformalne grupe građana iz Poklečana.
Aarhus centar navodi kako presuda ''predstavlja značajan korak u borbi za zaštitu okoliša, kulturno-historijskog naslijeđa i prava lokalnih zajednica''.
Neodgovorna izgradnja Sud je, navode, naložio da predmet bude vraćen na ponovno odlučivanje, čime se pruža prilika za daljnju pravnu provjeru svih aspekata ovog projekta, s ciljem očuvanja okoliša ali i poštivanja zakona.
''Ovo je još jedna presuda unutar koje možemo vidjeti da sud ukazuje i na nužnosti adekvatnog poštivanja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Za sada državnu imovinu brane aktivisti i pravosudne institucije. Druge institucije nešto čekaju, pitamo se šta čekaju'', ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Dodaje se kako ''ovaj slučaj podvlači važnost transparentnosti i poštivanja zakonskih procedura u svim projektima koji mogu imati dugoročne ekološke i društvene posljedice''.
''Aktivisti i građani koji se protive neodgovornoj izgradnji i nepoštivanju ekoloških standarda pozdravljaju ovaj ishod kao pobjedu u zaštiti prava lokalnih zajednica i okoliša'', navedeno je.
Kako je priopćilo udruženja Resource Aarhus Center in BiH, Sud je utvrdio da su prilikom izdavanja urbanističke suglasnosti od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja učinjeni proceduralni i pravni propusti, što je dovelo do poništavanja rješenja i vraćanja predmeta na ponovno odlučivanje.
Pozitivno mišljenje uz uvjet
''Iako je Ministarstvo prostornog uređenja Zapadnohercegovačke županije izdalo pozitivno mišljenje uz uvjet da se pribave svi potrebni akti i suglasnosti za zaštitu okoliša, tužiteljica je osporavala gradnju zbog negativnih utjecaja na okoliš, kulturno-historijsko naslijeđe, te ljudska prava'', navodi se.
Vrhovni sud je, dodaje se u priopćenju, utvrdio da je prvostepeno rješenje, kojim je investitoru JP Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar izdana urbanistička suglasnost za izgradnju kompleksa vjetroparka, sadržavalo brojne uvjete koji se odnose na zaštitu okoliša, sigurnost infrastrukture, te druge tehničke i administrativne odredbe. Međutim, sud je zaključio da je postupak izdavanja suglasnosti u određenim segmentima bio nezakonit i neregularan, što je opravdalo njegovo poništavanje.
Mještani Poklečana su s Aarhus centrom u BiH od početka iskazivali protivljenje ovom projektu zbog zabrinutosti za okoliš, zdravlje i kvalitetu života lokalne zajednice. Planirana izgradnja vjetroelektrane na Štitaru, uz neposrednu blizinu zaštićenog područja, izazvala je strah od negativnih utjecaja na biodiverzitet i lokalnu ekonomiju.
Postoje vrijednosti
"Presuda Vrhovnog suda daje nam nadu da i u BiH još uvijek postoje institucije koje štite zakon i interes građana. Smatramo da je ovo važan korak u pravdi i zaštiti okoliša, jer mi, mještani Poklečana, ne tražimo ništa drugo nego poštivanje zakona i pravilnika koji štite našu prirodu i resurse. Naravno, zelena energija je važna i nužna, ali ona ne smije doći po cijenu uništavanja prirodnih resursa, šuma, zaštićenih krajolika, a naročito pitke vode. Postoje vrijednosti koje, kada se jednom izgube, više se nikada ne mogu vratiti. Ova presuda je pobjeda za nas i za sve one koji vjeruju da je moguće balansirati između potrebe za energijom i očuvanja prirode," izjavila je Iva Miličević, predstavnica neformalne grupe građana iz Poklečana.
Aarhus centar navodi kako presuda ''predstavlja značajan korak u borbi za zaštitu okoliša, kulturno-historijskog naslijeđa i prava lokalnih zajednica''.
Neodgovorna izgradnja Sud je, navode, naložio da predmet bude vraćen na ponovno odlučivanje, čime se pruža prilika za daljnju pravnu provjeru svih aspekata ovog projekta, s ciljem očuvanja okoliša ali i poštivanja zakona.
''Ovo je još jedna presuda unutar koje možemo vidjeti da sud ukazuje i na nužnosti adekvatnog poštivanja Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Za sada državnu imovinu brane aktivisti i pravosudne institucije. Druge institucije nešto čekaju, pitamo se šta čekaju'', ističe Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH.
Dodaje se kako ''ovaj slučaj podvlači važnost transparentnosti i poštivanja zakonskih procedura u svim projektima koji mogu imati dugoročne ekološke i društvene posljedice''.
''Aktivisti i građani koji se protive neodgovornoj izgradnji i nepoštivanju ekoloških standarda pozdravljaju ovaj ishod kao pobjedu u zaštiti prava lokalnih zajednica i okoliša'', navedeno je.
