Imamo vode na pretek a godišnje plaćamo 120 milijuna maraka da bi je uvezli iz drugih zemalja. Pošto je ima, trebalo bi da se i izvozi. To se radi ali samo u vrijednosti 27 milijuna maraka na godišnjoj razini. Police u trgovinama prepune su uvozne vode, najviše iz Srbije i Hrvatske.
“Na neki način se može malo nazvati apsurdom da BiH uvozi velike količine vode, iako smo zemlja koja obiluje velikim brojem izvora dobre i kvalitetne vode i smatramo da premalo ovo jedno prirodno bogatstvo koristimo u smislu izvoza”, kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO.
Postoji u ovoj priči i nešto što se zove konkurentnost na tržištu. BiH nema proizvođače pitke vode koji mogu da pariraju onima u inozemstvu a na sve to ne može da izveze oniliko pitke vode koliko je potrebno trgovačkim lancima. Pokretanje takvog biznisa je skup posao kažu ekonomisti. Za uspjeh stranaca na našim prostorima, smatraju, najzaslužniji je marketing.
”Proizvođači vode iz okruženja ulažu ogromna sredstva u marketing. Jer vi ako imate vodu imate jedan proizvod koji imaju svi, bez boje, ukosu, mirisa, stvar je samo ambalaže i prepoznatljivosti tog proizvoda. Tako da je ključ cijele te priče u marketingu gdje se ta voda vezuje za određene osobe, aktivnosti, brend, tradiciju itd”, kaže Rade Šegrt, urednik portal SNjOT.
Dobar marketing prodaje bilo koju robu. Čini se da su marketinški stručnjaci odradili odličan posao sa pitkom vodom iz inozemstva jer se odlično prodaje. S druge strane, ima i onih koji prednost daju domaćim proizvođačima vode i dobroj staroj čemosvači.
“A mi toliko vode imamo, stvarno. Mislim, šteta da se uvozi, tko zna kakve je to kvalitete, sumnjive kvalitete sigurno. Ja mislim da je naša voda iz česme prava voda”, kažu građani.
Po količini pitke vode po glavi stanovnika BiH je sedma u Europi, a prva u regiji, prenosi Glas Srpske.
“Na neki način se može malo nazvati apsurdom da BiH uvozi velike količine vode, iako smo zemlja koja obiluje velikim brojem izvora dobre i kvalitetne vode i smatramo da premalo ovo jedno prirodno bogatstvo koristimo u smislu izvoza”, kaže Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO.
Postoji u ovoj priči i nešto što se zove konkurentnost na tržištu. BiH nema proizvođače pitke vode koji mogu da pariraju onima u inozemstvu a na sve to ne može da izveze oniliko pitke vode koliko je potrebno trgovačkim lancima. Pokretanje takvog biznisa je skup posao kažu ekonomisti. Za uspjeh stranaca na našim prostorima, smatraju, najzaslužniji je marketing.
”Proizvođači vode iz okruženja ulažu ogromna sredstva u marketing. Jer vi ako imate vodu imate jedan proizvod koji imaju svi, bez boje, ukosu, mirisa, stvar je samo ambalaže i prepoznatljivosti tog proizvoda. Tako da je ključ cijele te priče u marketingu gdje se ta voda vezuje za određene osobe, aktivnosti, brend, tradiciju itd”, kaže Rade Šegrt, urednik portal SNjOT.
Dobar marketing prodaje bilo koju robu. Čini se da su marketinški stručnjaci odradili odličan posao sa pitkom vodom iz inozemstva jer se odlično prodaje. S druge strane, ima i onih koji prednost daju domaćim proizvođačima vode i dobroj staroj čemosvači.
“A mi toliko vode imamo, stvarno. Mislim, šteta da se uvozi, tko zna kakve je to kvalitete, sumnjive kvalitete sigurno. Ja mislim da je naša voda iz česme prava voda”, kažu građani.
Po količini pitke vode po glavi stanovnika BiH je sedma u Europi, a prva u regiji, prenosi Glas Srpske.
