''Teško je sa sigurnošću govoriti o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, jer je broj analiziranih uzoraka vode za piće dosta manji od normativa određenih zakonom, pa ne možemo ocjenu ukupnog vodoopskrbe'', kazala je Lejla Hodžić sanitarna i ekološka inženjerka pri Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).

Na području ove županije, istaknula je Hodžić, ima dosta izvorišta s kvalitetnom vodom za piće. Gradska područja, a u posljednje vrijeme i velik broj seoskih naselja, vodom za piće se opskrbljuju iz središnjih vodovodnih sustava.

Podaci, koje je Zavod za javno zdravstvo dobio od komunalnih poduzeća pojedinih općina u Županiji, pokazuju, da se postotak obuhvaćenosti stanovništva opskrbom higijenski ispravnom vodom za piće iz središnjih vodovodnih ustava, koji su pod patronatom javnih komunalnih poduzeća kreće oko 80 % (od 68% - Grad Mostar do 100% - Čitluk).

''Od analiziranih uzoraka vode iz centralnog opskrbljavanja u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ u tijeku 2014. godine, 9,7% nije zadovoljilo fizičko – kemijske parametre ispravnosti, a 10,7% uzoraka nije zadovoljilo propise Pravilnika o mikrobiološkoj ispravnosti vode'', rekla je Hodžić.

Kontrola vode u školskim objektima na području HNŽ

''Kontrola vode u školskim objektima je na nezavidnoj razini, naročito kada je riječ o školama koje se vodom za piće snadbijevaju iz lokalnih vodoopskrbnih objekata'', rekla je Hodžić objašnjavajući kako većina nalaza urađenih u ovim objektima pokazuje mikrobiološku neispravnost, što predstavlja veliku epidemiološku opasnost po zdravlje učenika i radnika u školskom objektu.

Kako je istaknula u tijeku 2014. godine urađena je mikrobiološka analiza 29 uzoraka vode (24 centralno i 5 lokalno vodoopskrba iz osnovnih škola s područja HNŽ. Svih pet (uzorka, iz lokalnog vodoopskrbnog objekata u općini Prozor-Rama, nisu zadovoljili propisane norme.

''U njima su izolorane Escherichia coli, Klebsiella pneumoniae, Klebsiella oxytoca, Enterococcus faecalis i Enterobacter species. Analizirani uzorci vode iz škola koje se vodom za piće opskrbljuju iz centralnih voopskrbnih objekata su zadovoljili propisane norme ispravnosti'', kazala je.

Nema kontrole nad životnim namirnicama

''Prema pokazateljima s terena, koje svakodnevno prate stručni timovi Zavoda, na području HNŽ-a ne vrši se redovna bakteriološka kontrola namirnica u većini objekata, kojima bi takva kontrola trebala biti imperativ'', rekla je Hodižić istučući kako na području HNŽ-a, kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini, veliki problem predstavlja kontinuirana kontrola životnih namirnica i predmeta opće upotrebe na zdravstvenu ispravnost, te kontrola kvaliteta proizvoda.

''Zabrinjavajući je veoma mali broj uzoraka namirnica s javnih tržnica gdje se uglavnom prometuju životne namirnice nesigurnog kvaliteta i zdravstvene ispravnosti. Propisane norme ipravnosti pri kontroli održavanja higijene (bris radnih površina, odjeće, pribora, aparata, ruku  itd.), nije zadovoljio 2% uzoraka, što pokazuje nepromijneno stanje u odnosu na 2013.godinu.  Najveći postotak neispravnih nalaza analiziranih briseva pri kontroli održavanja higijene u objektima koji posluju s hranom, bio je u mjesecu svibnju (9%)'', dodala je.

Inače, ovi podaci su izneseni na predstavljanju publikacije o zdravstvenom stanju stanovnika u HNŽ-u, koje je izradio Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije.