Skup UN-a o klimi, koji u Madridu traje već dva tjedna, završio je usvajanjem dokumenta u kojem se tek blagim riječima govori o "hitnosti" snažnijeg djelovanja kako bismo sljedeće godine, kada Pariški klimatski sporazum ulazi u fazu implementacije, smanjili emisiju stakleničkih plinova.
Čelnici 196 zemalja trebali su se na konferenciji COP25 dogovoriti o tome kako financirati siromašnije zemlje da ublaže štetu prouzročenu klimatskim promjenama i pravilima na tržištu ugljena, no dio utjecajnih zemalja othrvao se pritisku tih zemalja i zelenih aktivista za većim angažmanom u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Na plenarnoj sjednici u petak postalo je jasno do koje su mjere čelnici nesposobni postići sporazum s obzirom na to da im se zahtjevi znatno razlikuju, što je danas rezultiralo razvodnjenim tekstom dokumenta koji je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao "razočaravajućim".
Otočne zemlje optužile bogate da nemaju razumijevanja
Otočne države, koje bi zbog dizanja razine mora mogle biti izbrisane s lica Zemlje, optužile su bogate zemlje da nemaju osjećaj za razmjere klimatske krize. EU je u subotu pozvao na ambiciozniji plan o klimi, što su podržali tek Nepal, Švicarska, Urugvaj i Maršalovi otoci, dok su kao glavni kočničari navedeni Japan, Brazil, Kina, Australija, Saudijska Arabija i SAD.
"Ovi su razgovori pokazali koliki je jaz između svjetskih čelnika i znanstvenika koji ukazuju na hitnost rješavanja problema klimatskih promjena te njihovih građana koji prosvjeduju na ulicama", izjavila je Helen Mountford, potpredsjednica ustanove "World Resources Institute" za klimu i gospodarstvo.
Kako završni dokument nije usuglašen u petak, zadnjeg dana samita, COP25 je morao biti produljen za dva dana.
U konačnom nacrtu dokumenta se priznaje "značajan jaz" između postojećih obećanja i ciljeva iz 2015. vezanih uz zadržavanje rasta temperature do 1,5 stupnjeva Celzija do kraja stoljeća.
"COP25 je pokazao kolektivni zamor ambicija najvećih svjetskih onečišćivača kada su u pitanju staklenički plinovi", rekao je Li Shuo, savjetnik Greenpeacea za istočnu Aziju.
Ishodom samita razočarana je i Costa Rica, a predstavnik pacifičkog otočja Tuvalu je upozorio da su već sada milijuni ljudi diljem svijeta pogođeni posljedicama klimatskih promjena. Po riječima Iana Fryja: "Negiranje činjenica neki bi mogli protumačiti kao zločin protiv čovječnosti."
S obzirom na goleme političke i gospodarske interese više od 190 država potpisnica Pariškog sporazuma, pregovori i pogađanje u posljednjim trenucima uobičajena su pojava na godišnjim sastancima o klimi. (hina)
Čelnici 196 zemalja trebali su se na konferenciji COP25 dogovoriti o tome kako financirati siromašnije zemlje da ublaže štetu prouzročenu klimatskim promjenama i pravilima na tržištu ugljena, no dio utjecajnih zemalja othrvao se pritisku tih zemalja i zelenih aktivista za većim angažmanom u borbi protiv globalnog zatopljenja.
Na plenarnoj sjednici u petak postalo je jasno do koje su mjere čelnici nesposobni postići sporazum s obzirom na to da im se zahtjevi znatno razlikuju, što je danas rezultiralo razvodnjenim tekstom dokumenta koji je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao "razočaravajućim".
Otočne zemlje optužile bogate da nemaju razumijevanja
Otočne države, koje bi zbog dizanja razine mora mogle biti izbrisane s lica Zemlje, optužile su bogate zemlje da nemaju osjećaj za razmjere klimatske krize. EU je u subotu pozvao na ambiciozniji plan o klimi, što su podržali tek Nepal, Švicarska, Urugvaj i Maršalovi otoci, dok su kao glavni kočničari navedeni Japan, Brazil, Kina, Australija, Saudijska Arabija i SAD.
"Ovi su razgovori pokazali koliki je jaz između svjetskih čelnika i znanstvenika koji ukazuju na hitnost rješavanja problema klimatskih promjena te njihovih građana koji prosvjeduju na ulicama", izjavila je Helen Mountford, potpredsjednica ustanove "World Resources Institute" za klimu i gospodarstvo.
Kako završni dokument nije usuglašen u petak, zadnjeg dana samita, COP25 je morao biti produljen za dva dana.
U konačnom nacrtu dokumenta se priznaje "značajan jaz" između postojećih obećanja i ciljeva iz 2015. vezanih uz zadržavanje rasta temperature do 1,5 stupnjeva Celzija do kraja stoljeća.
"COP25 je pokazao kolektivni zamor ambicija najvećih svjetskih onečišćivača kada su u pitanju staklenički plinovi", rekao je Li Shuo, savjetnik Greenpeacea za istočnu Aziju.
Ishodom samita razočarana je i Costa Rica, a predstavnik pacifičkog otočja Tuvalu je upozorio da su već sada milijuni ljudi diljem svijeta pogođeni posljedicama klimatskih promjena. Po riječima Iana Fryja: "Negiranje činjenica neki bi mogli protumačiti kao zločin protiv čovječnosti."
S obzirom na goleme političke i gospodarske interese više od 190 država potpisnica Pariškog sporazuma, pregovori i pogađanje u posljednjim trenucima uobičajena su pojava na godišnjim sastancima o klimi. (hina)
