Nekoliko tisuća stanovnika BiH koji su u ovoj godini ispunili uvijete za prijevremenu mirovinu do daljnjeg ne može ostvariti ovo pravo. Naime, zbog činjenice da novi Zakon o MIO još uvijek nije usvojen, već deset mjeseci zaposleni s područja Federacije Bosne i Hercegovine nemaju mogućnost prijevremenog umirovljenja. Vlada Federacije BiH je krajem prošle godine završila i u daljnju proceduru uputila novi Zakon o MIO, međutim, on još uvijek nije stavljen na snagu. Budući da je odredba starog Zakona o MIO koja se tiče prijevremenog umirovljenja vrijedila do 31. prosinca 2015., nastao je vakuum zbog kojeg se dio budućih umirovljenika našao u problemima.
Onima koji imaju radno mjesto čekanje i nije problem, međutim, ima i onih koji su ispunili uvjete za prijevremenu mirovinu, a nemaju posao, te se njihova agonija, nepostojanjem zakona, dodatno produbljuje. Inače, novi Zakon o MIO ne poznaje prijevremeno umirovljenje, odnosno odredbe su definirane kako bi s vremenom ova vrsta umirovljenja iščezla. Tako će se svake godine povećavati starosni prag za odlazak u ovu vrstu mirovine, piše Večernji list BiH.
Primjerice, prema novom zakonu, ako on bude usvojen do kraja ove godine, žene koje imaju 30 godina staža i 55 godina i šest mjeseci života, ove godine mogu otići u mirovinu jer se ona, po novom zakonu, vodi kao starosna. U 2017. za ostvarivanje starosne mirovine trebat će 56 godina života i 30 godina i šest mjeseci staža, a u 2018. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godina staža osiguranja, objasnio je za medije Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza umirovljenika FBiH.
Kada je riječ o muškarcima, u 2017. godini je za odlazak u mirovinu uvjet 61 godina života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Budući da novi zakon ne poznaje prijevremene mirovine, već starosne i invalidske, starosna je i ako osoba navrši 65 godina starosti i 40 godina staža. Ili, 65 godina starosti i 15 godina mirovinskog staža. Ili, 65 godina života i 20 godina staža u okviru kojeg se, primjera radi, za branitelje nalazi nekoliko godina staža koji im je uračunat za vrijeme boravka u vojsci, a isti nije plaćen. Također, novi Zakon o MIO uvodi i drugačiju vrstu obračuna mirovina, odnosno bodovni sustav obračuna koji će se temeljiti na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima.
Tako, prema novom obračunu, za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom osiguranik stječe bodove proporcionalno uplaćenom, i to bod ako je plaća bila ista kao i prosječna plaća u FBiH, dva boda ako je bila dvostruko veća od prosječne, pola boda ako je bila pola prosječne itd. U trenutku odlaska u mirovinu osiguraniku se iznos mirovine utvrđuje na način da se ukupan broj bodova ostvarenih u radnom vijeku množi s vrijednošću općeg boda, stoji u novom zakonu. Podsjetimo, zbog najava usvajanja novog Zakona o MIO, u prosincu prošle godine je u Federalni zavod MIO pristiglo gotovo 9.000 zahtjeva za prijevremeno umirovljenje.
Onima koji imaju radno mjesto čekanje i nije problem, međutim, ima i onih koji su ispunili uvjete za prijevremenu mirovinu, a nemaju posao, te se njihova agonija, nepostojanjem zakona, dodatno produbljuje. Inače, novi Zakon o MIO ne poznaje prijevremeno umirovljenje, odnosno odredbe su definirane kako bi s vremenom ova vrsta umirovljenja iščezla. Tako će se svake godine povećavati starosni prag za odlazak u ovu vrstu mirovine, piše Večernji list BiH.
Primjerice, prema novom zakonu, ako on bude usvojen do kraja ove godine, žene koje imaju 30 godina staža i 55 godina i šest mjeseci života, ove godine mogu otići u mirovinu jer se ona, po novom zakonu, vodi kao starosna. U 2017. za ostvarivanje starosne mirovine trebat će 56 godina života i 30 godina i šest mjeseci staža, a u 2018. godini 56 godina i šest mjeseci života i 31 godina staža osiguranja, objasnio je za medije Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza umirovljenika FBiH.
Kada je riječ o muškarcima, u 2017. godini je za odlazak u mirovinu uvjet 61 godina života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Budući da novi zakon ne poznaje prijevremene mirovine, već starosne i invalidske, starosna je i ako osoba navrši 65 godina starosti i 40 godina staža. Ili, 65 godina starosti i 15 godina mirovinskog staža. Ili, 65 godina života i 20 godina staža u okviru kojeg se, primjera radi, za branitelje nalazi nekoliko godina staža koji im je uračunat za vrijeme boravka u vojsci, a isti nije plaćen. Također, novi Zakon o MIO uvodi i drugačiju vrstu obračuna mirovina, odnosno bodovni sustav obračuna koji će se temeljiti na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima.
Tako, prema novom obračunu, za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom osiguranik stječe bodove proporcionalno uplaćenom, i to bod ako je plaća bila ista kao i prosječna plaća u FBiH, dva boda ako je bila dvostruko veća od prosječne, pola boda ako je bila pola prosječne itd. U trenutku odlaska u mirovinu osiguraniku se iznos mirovine utvrđuje na način da se ukupan broj bodova ostvarenih u radnom vijeku množi s vrijednošću općeg boda, stoji u novom zakonu. Podsjetimo, zbog najava usvajanja novog Zakona o MIO, u prosincu prošle godine je u Federalni zavod MIO pristiglo gotovo 9.000 zahtjeva za prijevremeno umirovljenje.
