Imovina koja se smatra sigurnim utočištem snažno je započela 2026. godinu, pri čemu su zbog raširene neizvjesnosti cijene zlata i srebra dosegnule nove rekorde, a švicarski franak trguje na najvišim razinama u posljednjem desetljeću.
Međutim, u Švicarskoj kreatori politike situaciju prate sa zebnjom. Franak je ove godine već ojačao 3.5% u odnosu na američki dolar, potaknut nepredvidivom američkom trgovinskom politikom, pitanjima o neovisnosti Federalnih rezervi te prijetnjom američke vojne intervencije na Grenlandu, u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku, piše CNBC.
Do jačanja je došlo nakon što je franak prema dolaru u 2025. godini ojačao za 12.7%. Jučer je dosegnuo najvišu razinu u 11 godina, a blizu tih vrijednosti zadržao se i danas ujutro, unatoč blagom povlačenju.
"Franak je sigurno utočište kad god je u svijetu neizvjesno"
"Daljnja geopolitička eskalacija znači više neizvjesnosti", izjavio je prošli tjedan predsjednik Švicarske narodne banke (SNB) Martin Schlegel za CNBC na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
"To nije dobro ni za švicarski franak ni za Švicarsku, jer je franak sigurno utočište. Kad god u svijetu vlada nesigurnost, franak jača, a to Švicarskoj narodnoj banci komplicira vođenje monetarne politike."
Za razliku od regionalnih sila, Švicarska se bori sa slabim rastom cijena, a jačanje franka moglo bi stvoriti dodatni dezinflacijski pritisak na gospodarstvo zemlje koje je usmjereno na izvoz.
"Švicarski franak ostaje jak djelomično zato što je potražnja za mnogim švicarskim izvoznim proizvodima relativno neosjetljiva na cijenu", rekao je za CNBC Giuliano Bianchi, suosnivač Instituta Quantitas pri EHL Hospitality Business School.
Napomenuo je da u ključnim sektorima poput farmaceutske industrije, precizne proizvodnje i usluga visoke vrijednosti jačanje valute ne utječe značajno na smanjenje inozemne potražnje, što slabi mehanizam koji bi inače stabilizirao tečaj.
"To komplicira zadatak SNB-a jer snažan franak smanjuje uvezenu inflaciju i pritišće marže izvoznika, što se odražava na plaće i ulaganja u vrijeme kada je inflacija ionako niska", dodao je.
S obzirom na to da stopa inflacije u zemlji iznosi samo 0.1%, a ključna kamatna stopa Švicarske narodne banke je 0%, Švicarska se nalazi na rubu dezinflacije i teritorija negativnih kamatnih stopa. SNB je 2022. godine okončala sedmogodišnje razdoblje negativnih kamatnih stopa, koje su nepopularne među štedišama i zajmodavcima jer ukidaju povrat na štedne uloge te smanjuju marže i profitabilnost banaka.
"Prag za uvođenje negativnih stopa viši je nego inače, no ako bude potrebno, ići ćemo u minus", poručio je Schlegel za CNBC.
Ograničenja monetarnih alata
Drugi alat koji je SNB ranije koristio za obuzdavanje rasta franka jest intervencija na deviznom tržištu prodajom franka i kupnjom stranih valuta. Međutim, takav potez sada nosi rizike, samo nekoliko mjeseci nakon što je Švicarska postigla trgovinski sporazum o smanjenju carina s 39% na 15%, koje su bile među najvišima u režimu nameta Trumpove administracije.
Trumpova administracija uvela je visoke carine prošle godine u sklopu takozvanih recipročnih carina, koje su, prema navodima Bijele kuće, djelomično bile odgovor na "manipulaciju valutama i trgovinske barijere" drugih zemalja. U lipnju je Bijela kuća dodala Švicarsku na "Popis za praćenje" devet trgovinskih partnera čije "valutne prakse i makroekonomske politike zaslužuju pomnu pozornost".
Koliko je nepredvidiv spreman biti, Trump je pokazao prošli tjedan u svom govoru u Davosu, kada je rekao da su carine protiv Švicarske podignute s 31% na 39% jer mu tadašnja švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter "jednostavno nije sjela". Zbog toga će zemlja i dalje biti oprezna kako ne bi navukla bijes Bijele kuće.
"Franak će ostati jak"
Lloyd Harris, voditelj odjela za fiksni prihod u tvrtki Premier Miton Investors, smatra da će privlačnost franka kao stabilne imovine vjerojatno podržati njegovu uzlaznu putanju, neovisno o odlukama SNB-a.
"Dugoročno gledano, švicarski franak je najjača valuta na svijetu i vjerojatno će i ove godine ostati relativno otporan", rekao je za CNBC.
"Faktori koji ga podupiru su cijena zlata, status Švicarske kao sigurnog utočišta usred geopolitičkih previranja i njezin postojani suficit tekućeg računa. SNB bi mogao intervenirati u slučaju pretjeranog jačanja, ali srednjoročno ne očekujemo promjenu trenda u kojem franak nadmašuje američki dolar."
Claudio Sfreddo, doktor ekonomije i docent na švicarskoj EHL Hospitality Business School, izjavio je kako je nedavna povijest pokazala da priljev kapitala u sigurna utočišta može ojačati franak čak i ako SNB poduzme korake, poput smanjenja kamatnih stopa, koji bi inače ublažili rast valute.
"Istovremeno, veća politička osjetljivost oko deviznih intervencija dodatno sužava manevarski prostor SNB-a, zaoštravajući kompromis između stabilnosti cijena i gospodarskog rasta", rekao je.
Unatoč svemu, Schlegel je u Davosu ustrajao na tome da će SNB učiniti sve što je potrebno kako bi ispunio svoj mandat, čak i ako time riskira ponovno izazivanje gnjeva Washingtona.
"Spremni smo intervenirati na deviznom tržištu ako bude potrebno", zaključio je.
Međutim, u Švicarskoj kreatori politike situaciju prate sa zebnjom. Franak je ove godine već ojačao 3.5% u odnosu na američki dolar, potaknut nepredvidivom američkom trgovinskom politikom, pitanjima o neovisnosti Federalnih rezervi te prijetnjom američke vojne intervencije na Grenlandu, u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku, piše CNBC.
Do jačanja je došlo nakon što je franak prema dolaru u 2025. godini ojačao za 12.7%. Jučer je dosegnuo najvišu razinu u 11 godina, a blizu tih vrijednosti zadržao se i danas ujutro, unatoč blagom povlačenju.
"Franak je sigurno utočište kad god je u svijetu neizvjesno"
"Daljnja geopolitička eskalacija znači više neizvjesnosti", izjavio je prošli tjedan predsjednik Švicarske narodne banke (SNB) Martin Schlegel za CNBC na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu.
"To nije dobro ni za švicarski franak ni za Švicarsku, jer je franak sigurno utočište. Kad god u svijetu vlada nesigurnost, franak jača, a to Švicarskoj narodnoj banci komplicira vođenje monetarne politike."
Za razliku od regionalnih sila, Švicarska se bori sa slabim rastom cijena, a jačanje franka moglo bi stvoriti dodatni dezinflacijski pritisak na gospodarstvo zemlje koje je usmjereno na izvoz.
"Švicarski franak ostaje jak djelomično zato što je potražnja za mnogim švicarskim izvoznim proizvodima relativno neosjetljiva na cijenu", rekao je za CNBC Giuliano Bianchi, suosnivač Instituta Quantitas pri EHL Hospitality Business School.
Napomenuo je da u ključnim sektorima poput farmaceutske industrije, precizne proizvodnje i usluga visoke vrijednosti jačanje valute ne utječe značajno na smanjenje inozemne potražnje, što slabi mehanizam koji bi inače stabilizirao tečaj.
"To komplicira zadatak SNB-a jer snažan franak smanjuje uvezenu inflaciju i pritišće marže izvoznika, što se odražava na plaće i ulaganja u vrijeme kada je inflacija ionako niska", dodao je.
S obzirom na to da stopa inflacije u zemlji iznosi samo 0.1%, a ključna kamatna stopa Švicarske narodne banke je 0%, Švicarska se nalazi na rubu dezinflacije i teritorija negativnih kamatnih stopa. SNB je 2022. godine okončala sedmogodišnje razdoblje negativnih kamatnih stopa, koje su nepopularne među štedišama i zajmodavcima jer ukidaju povrat na štedne uloge te smanjuju marže i profitabilnost banaka.
"Prag za uvođenje negativnih stopa viši je nego inače, no ako bude potrebno, ići ćemo u minus", poručio je Schlegel za CNBC.
Ograničenja monetarnih alata
Drugi alat koji je SNB ranije koristio za obuzdavanje rasta franka jest intervencija na deviznom tržištu prodajom franka i kupnjom stranih valuta. Međutim, takav potez sada nosi rizike, samo nekoliko mjeseci nakon što je Švicarska postigla trgovinski sporazum o smanjenju carina s 39% na 15%, koje su bile među najvišima u režimu nameta Trumpove administracije.
Trumpova administracija uvela je visoke carine prošle godine u sklopu takozvanih recipročnih carina, koje su, prema navodima Bijele kuće, djelomično bile odgovor na "manipulaciju valutama i trgovinske barijere" drugih zemalja. U lipnju je Bijela kuća dodala Švicarsku na "Popis za praćenje" devet trgovinskih partnera čije "valutne prakse i makroekonomske politike zaslužuju pomnu pozornost".
Koliko je nepredvidiv spreman biti, Trump je pokazao prošli tjedan u svom govoru u Davosu, kada je rekao da su carine protiv Švicarske podignute s 31% na 39% jer mu tadašnja švicarska predsjednica Karin Keller-Sutter "jednostavno nije sjela". Zbog toga će zemlja i dalje biti oprezna kako ne bi navukla bijes Bijele kuće.
"Franak će ostati jak"
Lloyd Harris, voditelj odjela za fiksni prihod u tvrtki Premier Miton Investors, smatra da će privlačnost franka kao stabilne imovine vjerojatno podržati njegovu uzlaznu putanju, neovisno o odlukama SNB-a.
"Dugoročno gledano, švicarski franak je najjača valuta na svijetu i vjerojatno će i ove godine ostati relativno otporan", rekao je za CNBC.
"Faktori koji ga podupiru su cijena zlata, status Švicarske kao sigurnog utočišta usred geopolitičkih previranja i njezin postojani suficit tekućeg računa. SNB bi mogao intervenirati u slučaju pretjeranog jačanja, ali srednjoročno ne očekujemo promjenu trenda u kojem franak nadmašuje američki dolar."
Claudio Sfreddo, doktor ekonomije i docent na švicarskoj EHL Hospitality Business School, izjavio je kako je nedavna povijest pokazala da priljev kapitala u sigurna utočišta može ojačati franak čak i ako SNB poduzme korake, poput smanjenja kamatnih stopa, koji bi inače ublažili rast valute.
"Istovremeno, veća politička osjetljivost oko deviznih intervencija dodatno sužava manevarski prostor SNB-a, zaoštravajući kompromis između stabilnosti cijena i gospodarskog rasta", rekao je.
Unatoč svemu, Schlegel je u Davosu ustrajao na tome da će SNB učiniti sve što je potrebno kako bi ispunio svoj mandat, čak i ako time riskira ponovno izazivanje gnjeva Washingtona.
"Spremni smo intervenirati na deviznom tržištu ako bude potrebno", zaključio je.
