Proljeće i ljeto mnogima su najdraži dio godine, no uz toplije dane, duge večeri i dvorišta koja oživljavaju u svim nijansama zelene, stiže i manje ugodan "sezonski dodatak", a to su krpelji. Dobra vijest je da postoje i prirodni načini kako im učiniti dvorište manje privlačnim – među njima su i biljke koje mnogi već imaju ili ih rado sade.
Iako nijedna biljka sama po sebi neće potpuno riješiti problem, neke vrste poznate su po tome da svojim mirisom mogu djelomično odbijati krpelje. Upravo zato sve se češće preporučuju kao dodatna, prirodnija zaštita u vrtu.
Lavanda je jedan od najčešćih izbora. Njezin umirujući miris i nježni ljubičasti cvjetovi omiljeni su među ljudima, ali krpeljima nisu nimalo privlačni. Upravo zbog spoja linalola često se spominje kao biljka koja može pomoći u njihovu odvraćanju – još jedan razlog da se nađe u proljetnoj sadnji.
Sličnu ulogu imaju i kadifice, poznate po živim nijansama žute, narančaste i crvene. Osim što unose boju u vrt, sadrže piretrum – spoj koji se koristi i u mnogim sredstvima protiv insekata – te ispuštaju miris koji krpelji izbjegavaju.
U začinskom vrtu svoje mjesto može imati i origano. Osim što je nezaobilazan u kuhinji, njegova eterična ulja također nisu po volji krpeljima, pa može biti praktičan i dekorativan dodatak dvorištu.
Metvica je još jedna biljka čiji intenzivan miris djeluje odbojno na ove nametnike. Lako se uzgaja, brzo širi i može se saditi u vrtu ili u posudama na terasi, uz dodatni bonus svježeg mirisa u vanjskom prostoru.
Eukaliptus, iako rjeđi u našim vrtovima, također se ističe zbog ulja koja se često koriste u repelentima. Osim što je vizualno atraktivan, može imati i funkcionalnu ulogu u smanjenju prisutnosti krpelja.
Ružmarin je još jedan dvostruko koristan izbor – omiljen u kuhinji, ali i biljka čiji snažan miris krpelji izbjegavaju. Dodatna prednost je što ga ne vole ni neke druge životinje, pa može pomoći i u zaštiti vrta.
Osim lavande, ružmarina i mente, koje se najčešće spominju u ovom kontekstu, postoje i druge biljke koje mogu imati sličan učinak. Primjerice, limunska trava poznata je po sadržaju citronela ulja, čestog sastojka prirodnih repelenata, zbog čega je krpelji također izbjegavaju. Uz to, riječ je o biljci koja se dobro uklapa u začinske vrtove i lako se uzgaja u toplijim uvjetima, piše Martha Stewart.
Zanimljiv dodatak je i pelin, biljka intenzivnog, gorkog mirisa koji krpeljima nije privlačan. Upravo zbog spojeva koje sadrži, često se navodi kao prirodna zaštita od raznih nametnika.
Mačja metvica, bliska rođakinja mente, sadrži nepetalakton, spoj za koji su istraživanja pokazala da može djelovati kao prirodni repelent. Osim što odbija insekte, lijepo se uklapa u vrt zbog svojih nježnih cvjetova.
Timijan je još jedna aromatična biljka koja se lako uzgaja i čija ulja mogu pomoći u odvraćanju krpelja. Često se koristi i u domaćim pripravcima protiv insekata.
Krizanteme, poznate i kao “mame”, osim dekorativne vrijednosti sadrže piretrine – prirodne spojeve koji se koriste u zaštiti od insekata. Upravo zato često se preporučuju kao dio “obrambene” sadnje u dvorištu.
Na kraju, tu je i češnjak – nezaobilazan u kuhinji, ali i biljka snažnog mirisa koji krpelji ne podnose. Lako se uzgaja i može biti praktičan dodatak svakom vrtu, piše Southern Living.
Ipak, važno je naglasiti da biljke nisu čarobno rješenje. Njihov učinak je ograničen i najbolje funkcionira kao dopuna osnovnim mjerama poput redovitog održavanja travnjaka i uklanjanja guste vegetacije. U kombinaciji s tim koracima, mirisne biljke mogu pomoći da dvorište postane manje privlačno krpeljima, a time i ugodnije za boravak.
Iako nijedna biljka sama po sebi neće potpuno riješiti problem, neke vrste poznate su po tome da svojim mirisom mogu djelomično odbijati krpelje. Upravo zato sve se češće preporučuju kao dodatna, prirodnija zaštita u vrtu.
Lavanda je jedan od najčešćih izbora. Njezin umirujući miris i nježni ljubičasti cvjetovi omiljeni su među ljudima, ali krpeljima nisu nimalo privlačni. Upravo zbog spoja linalola često se spominje kao biljka koja može pomoći u njihovu odvraćanju – još jedan razlog da se nađe u proljetnoj sadnji.
Sličnu ulogu imaju i kadifice, poznate po živim nijansama žute, narančaste i crvene. Osim što unose boju u vrt, sadrže piretrum – spoj koji se koristi i u mnogim sredstvima protiv insekata – te ispuštaju miris koji krpelji izbjegavaju.
U začinskom vrtu svoje mjesto može imati i origano. Osim što je nezaobilazan u kuhinji, njegova eterična ulja također nisu po volji krpeljima, pa može biti praktičan i dekorativan dodatak dvorištu.
Metvica je još jedna biljka čiji intenzivan miris djeluje odbojno na ove nametnike. Lako se uzgaja, brzo širi i može se saditi u vrtu ili u posudama na terasi, uz dodatni bonus svježeg mirisa u vanjskom prostoru.
Eukaliptus, iako rjeđi u našim vrtovima, također se ističe zbog ulja koja se često koriste u repelentima. Osim što je vizualno atraktivan, može imati i funkcionalnu ulogu u smanjenju prisutnosti krpelja.
Ružmarin je još jedan dvostruko koristan izbor – omiljen u kuhinji, ali i biljka čiji snažan miris krpelji izbjegavaju. Dodatna prednost je što ga ne vole ni neke druge životinje, pa može pomoći i u zaštiti vrta.
Osim lavande, ružmarina i mente, koje se najčešće spominju u ovom kontekstu, postoje i druge biljke koje mogu imati sličan učinak. Primjerice, limunska trava poznata je po sadržaju citronela ulja, čestog sastojka prirodnih repelenata, zbog čega je krpelji također izbjegavaju. Uz to, riječ je o biljci koja se dobro uklapa u začinske vrtove i lako se uzgaja u toplijim uvjetima, piše Martha Stewart.
Zanimljiv dodatak je i pelin, biljka intenzivnog, gorkog mirisa koji krpeljima nije privlačan. Upravo zbog spojeva koje sadrži, često se navodi kao prirodna zaštita od raznih nametnika.
Mačja metvica, bliska rođakinja mente, sadrži nepetalakton, spoj za koji su istraživanja pokazala da može djelovati kao prirodni repelent. Osim što odbija insekte, lijepo se uklapa u vrt zbog svojih nježnih cvjetova.
Timijan je još jedna aromatična biljka koja se lako uzgaja i čija ulja mogu pomoći u odvraćanju krpelja. Često se koristi i u domaćim pripravcima protiv insekata.
Krizanteme, poznate i kao “mame”, osim dekorativne vrijednosti sadrže piretrine – prirodne spojeve koji se koriste u zaštiti od insekata. Upravo zato često se preporučuju kao dio “obrambene” sadnje u dvorištu.
Na kraju, tu je i češnjak – nezaobilazan u kuhinji, ali i biljka snažnog mirisa koji krpelji ne podnose. Lako se uzgaja i može biti praktičan dodatak svakom vrtu, piše Southern Living.
Ipak, važno je naglasiti da biljke nisu čarobno rješenje. Njihov učinak je ograničen i najbolje funkcionira kao dopuna osnovnim mjerama poput redovitog održavanja travnjaka i uklanjanja guste vegetacije. U kombinaciji s tim koracima, mirisne biljke mogu pomoći da dvorište postane manje privlačno krpeljima, a time i ugodnije za boravak.
