Općinski sud u Sarajevu odbacio je tužbu za klevetu koju je bivši načelnik Glavnog stožera tzv. Armije BiH Sefer Halilović podnio protiv predsjednika Udruge hrvatskih stradalnika Grabovica ‘93. Josipa Drežnjaka, kojem su, podsjećamo, tog dana u selu Grabovica pripadnici MOS-a ubili oca, majku i strica.
Naime, Halilović je još 7. prosinca 2012. godine sudu podnio tužbu protiv Drežnjaka zbog naknade nematerijalne štete nanesene klevetom preko medija, a u obrazloženju je naveo kako je tuženi nanio tužitelju štetu iznoseći u medijima razne neistine.
Glavna rasprava zaključena je početkom prosinca prošle godine u prisutnosti opunomoćenika parničnih stranaka, tužitelja i tuženog osobno, te je nakon toga Općinski sud pod predsjedanjem sutkinje Radmile Đajić donio presudu u kojoj se odbija tužbeni zahtjev Sefera Halilovića te se on obvezuje tuženom Drežnjaku nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2550 maraka.
Tužbeni zahtjev
Halilovića je u ovom postupku zastupao odvjetnik Sead Gajević, dok su Drežnjaka branili mostarski odvjetnici Darislav Paponja i Davor Bunoza, a u samoj je tužbi Seferov tim bio naveo kako je Drežnjak dužan bivšem načelniku Glavnog stožera isplatiti 15 tisuća maraka na ime naknade nematerijalne štete.
Međutim, Sud je na osnovi iskaza iznesenih tijekom rasprave ipak zaključio kako se tužbeni zahtjev odbija, na što je moguća žalba. Sam Drežnjak, vidno zadovoljan zbog ovakvog raspleta, u razgovoru za naš list pozdravio je odluku Općinskog suda u Sarajevu.
Vjeruje da će pravne institucije ove zemlje nastaviti raditi u interesu pravde i istine, poručio je Drežnjak, koji najavljuje kako će se i dalje boriti za otkrivanje sudbine 17 civila za kojima se toliko godine još uvijek traga.
Naime, tijekom zločina u Grabovici koji se dogodio u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine ubijena su ukupno 33 stanovnika ovog malog hercegovačkog sela; mnogi od njih na najokrutnije načine. U ovom trenutku, ističe Drežnjak, jednostavno postoji blokada kada je u pitanju otkrivanje istine o sudbini tijela, no to ga neće pokolebati u vjeri kako će institucije konačno rasvijetlili cjelokupan zločin u Grabovici.
Dosadašnji procesi
Ono što posebno zabrinjava jest dosadašnja tromost u otkrivanju sudbine nestalih, tim više što se radi o zločinu čije su žrtve mahom bile žene i starci. Međutim, i na posljednjoj obljetnici, baš kao i godinama prije toga, politički vrh Hrvata u BiH ponovno je odaslao poruke kako se institucije moraju aktivnije uključiti u istragu s ciljem pronalaska tijela kako bi barem djelomično utješili preživjele potomke ubijenih Grabovčana.
No, do sada takvi apeli nisu izazvali zanimanje, iako je posljednjih godina primjetno kako tužiteljstva i sudovi daju nešto veću pažnju stratištima Hrvata na području sjeverne Hercegovine, poput Trusine. Do sada su za pojedinačne zločine u selu Grabovica osuđena petorica bivših pripadnika Armije BiH.
Enesa Šakraka je Županijski sud u Sarajevu osudio na 10 godina zbog ubojstva Ljubice i Mladenke Zadro, a Mustafu Hotu na 9 godina zbog ubojstva Pere i Dragice Marić. Posljednju presudu izrekao je Županijski sud u Mostaru osudivši na po 13 godina Nihada Vlahovljaka, Harisa Rajkića i Seada Karagića zbog ubojstva troje članova obitelji Zadro.
Posjet Josipovića
Afirmaciji Grabovice, odnosno činjenice da mnogi od stradalih još nisu pronađeni, mogao bi pomoći i nedavni posjet hrvatskog predsjednika Ive Josipovića koji je položivši cvijeće i zapalivši svijeće na spomen-obilježje hrvatskim civilima kazao kako su zemlje regije daleko od toga da u cijelosti rasvijetle sudbinu svih nestalih.
Dnevni list
Naime, Halilović je još 7. prosinca 2012. godine sudu podnio tužbu protiv Drežnjaka zbog naknade nematerijalne štete nanesene klevetom preko medija, a u obrazloženju je naveo kako je tuženi nanio tužitelju štetu iznoseći u medijima razne neistine.
Glavna rasprava zaključena je početkom prosinca prošle godine u prisutnosti opunomoćenika parničnih stranaka, tužitelja i tuženog osobno, te je nakon toga Općinski sud pod predsjedanjem sutkinje Radmile Đajić donio presudu u kojoj se odbija tužbeni zahtjev Sefera Halilovića te se on obvezuje tuženom Drežnjaku nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2550 maraka.
Tužbeni zahtjev
Halilovića je u ovom postupku zastupao odvjetnik Sead Gajević, dok su Drežnjaka branili mostarski odvjetnici Darislav Paponja i Davor Bunoza, a u samoj je tužbi Seferov tim bio naveo kako je Drežnjak dužan bivšem načelniku Glavnog stožera isplatiti 15 tisuća maraka na ime naknade nematerijalne štete.
Međutim, Sud je na osnovi iskaza iznesenih tijekom rasprave ipak zaključio kako se tužbeni zahtjev odbija, na što je moguća žalba. Sam Drežnjak, vidno zadovoljan zbog ovakvog raspleta, u razgovoru za naš list pozdravio je odluku Općinskog suda u Sarajevu.
Vjeruje da će pravne institucije ove zemlje nastaviti raditi u interesu pravde i istine, poručio je Drežnjak, koji najavljuje kako će se i dalje boriti za otkrivanje sudbine 17 civila za kojima se toliko godine još uvijek traga.
Naime, tijekom zločina u Grabovici koji se dogodio u noći s 8. na 9. rujna 1993. godine ubijena su ukupno 33 stanovnika ovog malog hercegovačkog sela; mnogi od njih na najokrutnije načine. U ovom trenutku, ističe Drežnjak, jednostavno postoji blokada kada je u pitanju otkrivanje istine o sudbini tijela, no to ga neće pokolebati u vjeri kako će institucije konačno rasvijetlili cjelokupan zločin u Grabovici.
Dosadašnji procesi
Ono što posebno zabrinjava jest dosadašnja tromost u otkrivanju sudbine nestalih, tim više što se radi o zločinu čije su žrtve mahom bile žene i starci. Međutim, i na posljednjoj obljetnici, baš kao i godinama prije toga, politički vrh Hrvata u BiH ponovno je odaslao poruke kako se institucije moraju aktivnije uključiti u istragu s ciljem pronalaska tijela kako bi barem djelomično utješili preživjele potomke ubijenih Grabovčana.
No, do sada takvi apeli nisu izazvali zanimanje, iako je posljednjih godina primjetno kako tužiteljstva i sudovi daju nešto veću pažnju stratištima Hrvata na području sjeverne Hercegovine, poput Trusine. Do sada su za pojedinačne zločine u selu Grabovica osuđena petorica bivših pripadnika Armije BiH.
Enesa Šakraka je Županijski sud u Sarajevu osudio na 10 godina zbog ubojstva Ljubice i Mladenke Zadro, a Mustafu Hotu na 9 godina zbog ubojstva Pere i Dragice Marić. Posljednju presudu izrekao je Županijski sud u Mostaru osudivši na po 13 godina Nihada Vlahovljaka, Harisa Rajkića i Seada Karagića zbog ubojstva troje članova obitelji Zadro.
Posjet Josipovića
Afirmaciji Grabovice, odnosno činjenice da mnogi od stradalih još nisu pronađeni, mogao bi pomoći i nedavni posjet hrvatskog predsjednika Ive Josipovića koji je položivši cvijeće i zapalivši svijeće na spomen-obilježje hrvatskim civilima kazao kako su zemlje regije daleko od toga da u cijelosti rasvijetle sudbinu svih nestalih.
Dnevni list
