Ivici Todoriću, vlasniku najveće privatne kompanije u Hrvatskoj, poslovni refleksi očito bolje funkcioniraju u ratnim, nego u mirnodopskim uvjetima. Vlasnikom ključnih prehrambenih kompanija postao je u najgore ratno vrijeme, a sada bi u miru mogao ostati bez njih.
Međunarodni kreditori imaju sve manje povjerenja u sposobnost Agrokora da ispunjava svoje financijske obveze. Iako opstanak kompanija koje danas posluju u sustavu Agrokora nije upitan - uglavnom imaju dobro razvijene brendove i tržište - Todorić će, ako se nešto dramatično ne promijeni, dobrim dijelom izletjeti iz njihova vlasništva.
Vladajući "plešu" oko Todorića a tijekom krize su zgazili tisuće tvrtki
Todorić je propustio priliku da nakon preuzimanja slovenskog Mercatora napravi javnu ponudu dionica, i tako dođe do novca. Pojavljivale su se špekulacije da bi mogao prodati neku od svojih kompanija a najizgledniji kandidati bili su Jamnica, Ledo i Tisak, no ništa od toga nije se realiziralo.
Početkom mjeseca održan se tajni sastanak s predstavnicima Vlade na kojem se razgovaralo o budućnosti Agrokora, no iako su neki zagovornici državne pomoći privatnoj kompaniji takav potez opravdavali potrebom spašavanja radnih mjesta, zapravo bi se radilo o spašavanju Ivice Todorića. Takvi prijedlozi posebno su degutantni u zemlji u kojoj je država tijekom krize zgazila stotine tisuća radnih mjesta i izbrisala na tisuće malih anonimnih tvrtki.
Točno je da Agrokor u Hrvatskoj zapošljava 40 tisuća ljudi te da ima velike prihode i utjecaj na ekonomske tokove u zemlji. No odlazak Todorića ne znači 40 tisuća otkaza. Naime, vjerovnicima, eventualnim budućim vlasnicima, itekako je u interesu sačuvati te kompanije kako bi mogli doći do svog novca.
Jsu li i oni kojima Todorić nije gazda - ljudi?
Temelj svake ekonomije, pa i hrvatske, su male i srednje tvrtke. Njih je u Hrvatskoj, prema prošle godine objavljenim podacima Bisnodea, više od 111 tisuća, zapošljavaju 587 tisuća ljudi i imaju prihode od 337 milijardi kuna.
Vlasnici tih tvrtki nemaju privilegij kao Todorić da se nalaze na tajnim sastancima u Banskim dvorima s članovima vlade, Porezna uprava ih vješa na liste srama, Fina blokira, a ministarstva smišljaju zakone kako im što više otežati rad.
Politika, koja će danas "učiniti sve" da spasi ljude koji rade u Agrokoru, nije učinila ništa tijekom šestogodišnje krize da olakša rad privatnom sektoru, zbog čega je izgubljeno oko 200 tisuća poslova. Dapače, povećali su poreze i postrožili regulativu.
Svake godine deseci tisuća ljudi - otprilike onoliko koliko ih radi u Agrokoru - bježe u inozemstvo. No za njih sve se nije moglo učiniti ništa - jer oni kojima Todorić nije gazda, za vladajuće političare valjda nisu ljudi.
Međunarodni kreditori imaju sve manje povjerenja u sposobnost Agrokora da ispunjava svoje financijske obveze. Iako opstanak kompanija koje danas posluju u sustavu Agrokora nije upitan - uglavnom imaju dobro razvijene brendove i tržište - Todorić će, ako se nešto dramatično ne promijeni, dobrim dijelom izletjeti iz njihova vlasništva.
Vladajući "plešu" oko Todorića a tijekom krize su zgazili tisuće tvrtki
Todorić je propustio priliku da nakon preuzimanja slovenskog Mercatora napravi javnu ponudu dionica, i tako dođe do novca. Pojavljivale su se špekulacije da bi mogao prodati neku od svojih kompanija a najizgledniji kandidati bili su Jamnica, Ledo i Tisak, no ništa od toga nije se realiziralo.
Početkom mjeseca održan se tajni sastanak s predstavnicima Vlade na kojem se razgovaralo o budućnosti Agrokora, no iako su neki zagovornici državne pomoći privatnoj kompaniji takav potez opravdavali potrebom spašavanja radnih mjesta, zapravo bi se radilo o spašavanju Ivice Todorića. Takvi prijedlozi posebno su degutantni u zemlji u kojoj je država tijekom krize zgazila stotine tisuća radnih mjesta i izbrisala na tisuće malih anonimnih tvrtki.
Točno je da Agrokor u Hrvatskoj zapošljava 40 tisuća ljudi te da ima velike prihode i utjecaj na ekonomske tokove u zemlji. No odlazak Todorića ne znači 40 tisuća otkaza. Naime, vjerovnicima, eventualnim budućim vlasnicima, itekako je u interesu sačuvati te kompanije kako bi mogli doći do svog novca.
Jsu li i oni kojima Todorić nije gazda - ljudi?
Temelj svake ekonomije, pa i hrvatske, su male i srednje tvrtke. Njih je u Hrvatskoj, prema prošle godine objavljenim podacima Bisnodea, više od 111 tisuća, zapošljavaju 587 tisuća ljudi i imaju prihode od 337 milijardi kuna.
Vlasnici tih tvrtki nemaju privilegij kao Todorić da se nalaze na tajnim sastancima u Banskim dvorima s članovima vlade, Porezna uprava ih vješa na liste srama, Fina blokira, a ministarstva smišljaju zakone kako im što više otežati rad.
Politika, koja će danas "učiniti sve" da spasi ljude koji rade u Agrokoru, nije učinila ništa tijekom šestogodišnje krize da olakša rad privatnom sektoru, zbog čega je izgubljeno oko 200 tisuća poslova. Dapače, povećali su poreze i postrožili regulativu.
Svake godine deseci tisuća ljudi - otprilike onoliko koliko ih radi u Agrokoru - bježe u inozemstvo. No za njih sve se nije moglo učiniti ništa - jer oni kojima Todorić nije gazda, za vladajuće političare valjda nisu ljudi.
