Slovenska vlada odlučila je da će od subote uvesti nadzor na granicama s Hrvatskom, objavila je agencija STA. Suspenzija Schengena na granicama s Hrvatskom i Mađarskom trajat će najmanje deset dana, odlučeno je na sjednici vlade.
Slovenski mediji objavili su neslužbene informacije o tome kako bi novi sustav trebao funkcionirati. Prema neslužbenim informacijama koje donosi 24ur, državljani EU moći će normalno prolaziti sve granične prijelaze, dok će državljani trećih zemalja moći prelaziti samo 14 cestovnih (12 s Hrvatskom i 2 s Mađarskom) i osam željezničkih prijelaza, na kojima će biti selektivne provjere policijskih službenika.
Među tim graničnim prijelazima navode se cestovni Dolga vas, Pince, Obrežje, Metlika, Gruškovje, Dragonja te željeznički Hodoš, Lendava i Dobova. U slučaju da državljani trećih zemalja uđu preko drugih graničnih prijelaza, to će se tretirati kao prekršaj, neslužbeno doznaje 24ur.
Kako je jučer pojasnio ministar unutarnjih poslova Slovenije Boštjan Poklukar, riječ je o prijedlogu privremene mjere zbog povećane razine procjene terorističke opasnosti u zemljama Europske unije. Detalji odluke bit će objavljeni kasnije danas, a oko 15 sati očekuje se izjava ministra Poklukara.
"Uvođenje nadzora na unutarnjoj schengenskoj granici nije novost, ali mora ostati iznimka koja se uvodi samo kao krajnja mjera koja mora podlijegati strogim uvjetima, posebice u pogledu provedbe i trajanja", komentirao je premijer Andrej Plenković ranije danas.
Italija je obavijestila Sloveniju da će uvesti granične kontrole najprije na deset dana s mogućnošću produljenja. Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi izvijestio je svog slovenskog kolegu Boštjana Poklukara da je bit uvođenja ove privremene mjere prevencija terorizma i organiziranog kriminala. Dvojica ministara su se složila da zapadnobalkanska ruta, koju pomno prate i slovenske i talijanske sigurnosne službe, može biti atraktivan koridor za potencijalnu radikalizaciju.
Slovenski ministar kritizirao Hrvatsku
Sljedeći tjedan u Trstu će se sastati ministri unutarnjih poslova Slovenije, Italije i Hrvatske, a jedan od problema koji visi u zraku, kako se navodi, inzistiranje je Hrvatske da ne želi prisutnost jedinica Frontexa na schengenskoj granici. Slovenija na to već nekoliko mjeseci poziva Hrvatsku, ali bez uspjeha.
Slovenija i Italija više su puta upozorile Hrvatsku, koja je u Schengen ušla prije manje od godinu dana, da mora bolje zaštititi schengensku granicu, posebice granicu s BiH, Srbijom i Crnom Gorom, zbog ilegalnih migracija. Pomoć je više puta nuđena i Hrvatskoj, pa i u obliku mješovitih patrola, ali je Zagreb uporno odbijao bilo kakvu pomoć.
Na pitanje kako ocjenjuje hrvatsku zaštitu vanjske schengenske granice, ministar Poklukar je u emisiji N1 Studio odgovorio: “40 tisuća i više ilegalnih prelazaka preko slovenske granice govori sve. Ulaskom Hrvatske u Schengen stranci ne prelaze granice kroz šume, rijeke i druga opasna područja, već putuju cestama, željeznicom, pa čak i taksijem.” Dodao je da se kod zaštite vanjske granice radi o “obvezi i povjerenju europskih država da se vanjska schengenska granica štiti u skladu sa sigurnosnim standardima”, što je, smatra, Slovenija odlično obavila.
Hrvatskoj je, kako je istaknuo, pomoć slovenskih policajaca ponuđena i bilateralno i u okviru agencije Frontex. Ostvarena je suradnja dviju policija u mješovitim ophodnjama i suradnja stručnjaka iz područja kriminalističke policije na sprječavanju krijumčarenja, rekao je.
Slovenija i Italija upozoravale Plenkovića, on odbio pomoć
Kako je jučer primijetio slovenski portal Siol, i Rim i Ljubljana prije otprilike četiri mjeseca upozorili su Hrvatsku da mora napraviti više kako bi se suzbile ilegalne migracije. Zagrebu je nuđena pomoć u kontroli vanjskih granica, posebno na granici s BiH, ali i na granicama sa Srbijom i Crnom Gorom.
Prijedlozi su išli u smjeru pomoći europske agencije za nadzor vanjskih granica Frontexa, a Slovenija i Italija ponudile su Hrvatskoj i mješovite policijske patrole. No hrvatski premijer Andrej Plenković odbio je takve prijedloge jer hrvatska policija "dobro kontrolira vanjsku granicu". Bilo je to krajem lipnja.
Diljem Europe se uvode kontrole
Zbog velikog migrantskog pritiska i stanja na Bliskom istoku sve više država uvodi ili produžava granične kontrole na unutarnjim granicama šengenskog prostora.
Austrija je uvela kontrole na granici sa Slovenijom i Mađarskom još 2015., a u ponedjeljak je obavijestila Komisiju da će s tim nastaviti do svibnja sljedeće godine. U srijedu je uvela kontrole i na granici s Češkom, nakon što je Njemačka odlučila uvesti nadzor na granicama s Poljskom i Švicarskom te produžiti kontrole na granici s Austrijom. Kontrole na unutarnjim granicama šengenskog prostora provode još i Danska, Francuska, Norveška i Švedska.
U okviru rasprave o šengenskom prostoru posebna pozornost bit će posvećena krijumčarenju migranata i o tome kako se učinkovito boriti toga.
Za vrijeme radnog ručka ministri će razgovarati o implikacijama stanja na Bliskom istoku na unutarnju sigurnost u državama članicama. U Bruxellesu su prije dva dana u terorističkom napadu ubijene dvije osobe, u Francuskoj je u petak mladi radikalizirani islamist ubio profesora na sjeveru zemlje. U srijedu je nekoliko regionalnih zračnih luka bilo evakuirano nakon "dojava o bombi" poslanih elektroničkom poštom. Zbog povećane opasnosti novog napada, sigurnosna uzbuna u zemlji podignuta je na najvišu razinu.
Španjolsko predsjedništvo izvijestit će ministre o tome kako napreduju pregovori između Vijeća i Parlamenta o usuglašavanju zakonodavnih tekstova o migracijama i azilu. Ministri će potom razgovarati o vanjskoj dimenziji migracija, to jest o suradnji sa zemljama iz kojih migranti dolaze i zemljama tranzita. Ministri će također raspravljati o prijedlogu uredbe o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece. Predloženom uredbom internetskim poduzećima nametnut će se obveza obavješćivanja nadležnih tijela o slučajevima seksualnog zlostavljanja djece na internetu na njihovim platformama.
Slovenski mediji objavili su neslužbene informacije o tome kako bi novi sustav trebao funkcionirati. Prema neslužbenim informacijama koje donosi 24ur, državljani EU moći će normalno prolaziti sve granične prijelaze, dok će državljani trećih zemalja moći prelaziti samo 14 cestovnih (12 s Hrvatskom i 2 s Mađarskom) i osam željezničkih prijelaza, na kojima će biti selektivne provjere policijskih službenika.
Među tim graničnim prijelazima navode se cestovni Dolga vas, Pince, Obrežje, Metlika, Gruškovje, Dragonja te željeznički Hodoš, Lendava i Dobova. U slučaju da državljani trećih zemalja uđu preko drugih graničnih prijelaza, to će se tretirati kao prekršaj, neslužbeno doznaje 24ur.
Kako je jučer pojasnio ministar unutarnjih poslova Slovenije Boštjan Poklukar, riječ je o prijedlogu privremene mjere zbog povećane razine procjene terorističke opasnosti u zemljama Europske unije. Detalji odluke bit će objavljeni kasnije danas, a oko 15 sati očekuje se izjava ministra Poklukara.
"Uvođenje nadzora na unutarnjoj schengenskoj granici nije novost, ali mora ostati iznimka koja se uvodi samo kao krajnja mjera koja mora podlijegati strogim uvjetima, posebice u pogledu provedbe i trajanja", komentirao je premijer Andrej Plenković ranije danas.
Italija je obavijestila Sloveniju da će uvesti granične kontrole najprije na deset dana s mogućnošću produljenja. Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi izvijestio je svog slovenskog kolegu Boštjana Poklukara da je bit uvođenja ove privremene mjere prevencija terorizma i organiziranog kriminala. Dvojica ministara su se složila da zapadnobalkanska ruta, koju pomno prate i slovenske i talijanske sigurnosne službe, može biti atraktivan koridor za potencijalnu radikalizaciju.
Slovenski ministar kritizirao Hrvatsku
Sljedeći tjedan u Trstu će se sastati ministri unutarnjih poslova Slovenije, Italije i Hrvatske, a jedan od problema koji visi u zraku, kako se navodi, inzistiranje je Hrvatske da ne želi prisutnost jedinica Frontexa na schengenskoj granici. Slovenija na to već nekoliko mjeseci poziva Hrvatsku, ali bez uspjeha.
Slovenija i Italija više su puta upozorile Hrvatsku, koja je u Schengen ušla prije manje od godinu dana, da mora bolje zaštititi schengensku granicu, posebice granicu s BiH, Srbijom i Crnom Gorom, zbog ilegalnih migracija. Pomoć je više puta nuđena i Hrvatskoj, pa i u obliku mješovitih patrola, ali je Zagreb uporno odbijao bilo kakvu pomoć.
Na pitanje kako ocjenjuje hrvatsku zaštitu vanjske schengenske granice, ministar Poklukar je u emisiji N1 Studio odgovorio: “40 tisuća i više ilegalnih prelazaka preko slovenske granice govori sve. Ulaskom Hrvatske u Schengen stranci ne prelaze granice kroz šume, rijeke i druga opasna područja, već putuju cestama, željeznicom, pa čak i taksijem.” Dodao je da se kod zaštite vanjske granice radi o “obvezi i povjerenju europskih država da se vanjska schengenska granica štiti u skladu sa sigurnosnim standardima”, što je, smatra, Slovenija odlično obavila.
Hrvatskoj je, kako je istaknuo, pomoć slovenskih policajaca ponuđena i bilateralno i u okviru agencije Frontex. Ostvarena je suradnja dviju policija u mješovitim ophodnjama i suradnja stručnjaka iz područja kriminalističke policije na sprječavanju krijumčarenja, rekao je.
Slovenija i Italija upozoravale Plenkovića, on odbio pomoć
Kako je jučer primijetio slovenski portal Siol, i Rim i Ljubljana prije otprilike četiri mjeseca upozorili su Hrvatsku da mora napraviti više kako bi se suzbile ilegalne migracije. Zagrebu je nuđena pomoć u kontroli vanjskih granica, posebno na granici s BiH, ali i na granicama sa Srbijom i Crnom Gorom.
Prijedlozi su išli u smjeru pomoći europske agencije za nadzor vanjskih granica Frontexa, a Slovenija i Italija ponudile su Hrvatskoj i mješovite policijske patrole. No hrvatski premijer Andrej Plenković odbio je takve prijedloge jer hrvatska policija "dobro kontrolira vanjsku granicu". Bilo je to krajem lipnja.
Diljem Europe se uvode kontrole
Zbog velikog migrantskog pritiska i stanja na Bliskom istoku sve više država uvodi ili produžava granične kontrole na unutarnjim granicama šengenskog prostora.
Austrija je uvela kontrole na granici sa Slovenijom i Mađarskom još 2015., a u ponedjeljak je obavijestila Komisiju da će s tim nastaviti do svibnja sljedeće godine. U srijedu je uvela kontrole i na granici s Češkom, nakon što je Njemačka odlučila uvesti nadzor na granicama s Poljskom i Švicarskom te produžiti kontrole na granici s Austrijom. Kontrole na unutarnjim granicama šengenskog prostora provode još i Danska, Francuska, Norveška i Švedska.
U okviru rasprave o šengenskom prostoru posebna pozornost bit će posvećena krijumčarenju migranata i o tome kako se učinkovito boriti toga.
Za vrijeme radnog ručka ministri će razgovarati o implikacijama stanja na Bliskom istoku na unutarnju sigurnost u državama članicama. U Bruxellesu su prije dva dana u terorističkom napadu ubijene dvije osobe, u Francuskoj je u petak mladi radikalizirani islamist ubio profesora na sjeveru zemlje. U srijedu je nekoliko regionalnih zračnih luka bilo evakuirano nakon "dojava o bombi" poslanih elektroničkom poštom. Zbog povećane opasnosti novog napada, sigurnosna uzbuna u zemlji podignuta je na najvišu razinu.
Španjolsko predsjedništvo izvijestit će ministre o tome kako napreduju pregovori između Vijeća i Parlamenta o usuglašavanju zakonodavnih tekstova o migracijama i azilu. Ministri će potom razgovarati o vanjskoj dimenziji migracija, to jest o suradnji sa zemljama iz kojih migranti dolaze i zemljama tranzita. Ministri će također raspravljati o prijedlogu uredbe o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece. Predloženom uredbom internetskim poduzećima nametnut će se obveza obavješćivanja nadležnih tijela o slučajevima seksualnog zlostavljanja djece na internetu na njihovim platformama.
