''Domaći političari su obećali još 12. lipnja 2020. godine, tijekom sastanka s predsjednikom europskog vijeća Charlesom Michaelom, da će građanima omogućiti fer i pravedne izbore. Nažalost do danas to nisu učinili. Puno su razgovarali o tome, ali rezultata nije bilo, tako da sam krajem prosinca prošle godine najavio da ću upotrijebiti bonske ovlasti ako se ne dogovore. Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi'', rekao je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u intervjuu za 'Dnevni avaz', komentirajući mogućnost nametanja Izbornog zakona.
Novinar Danijal Hadžović, koji je razgovarao sa Schmidtom, navodi ''da bi se to moglo desiti već danas, a najkasnije krajem tjedna''.
Poruka Dodiku
Schmidt je prokomentirao i izjavu Milorada Dodika kako neće prihvatiti nikakvo nametanje u vezi s pitanjem Izbornog zakona.
''Mislim da ljudi koji žive u Banja Luci imaju iste želje kao i ljudi koji žive u Mostaru. Oni žele da se njihov glas prizna. To što Dodik govori kako on neće prihvatiti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, je li to znači da on hoće da pokrade izbore? Dodiku bih preporučio da se malo opusti, da sjedne s predstavnicima drugih političkih stranaka i da dogovore zakon koji su obećali Europskoj uniji prije skoro dvije godine'', rekao je Schmidt.
Naveo je kako ''Dodik treba biti svjestan da on kao visoki predstavnik garantira postojanje i Federacije, i Republike Srpske, i Distrikta Brčko''.
''Neka bude siguran da poštujem Dayton, ja sam tu da branim Dayton, koji je pravna osnova za entitete. Neka se ne brine da će bilo kakve nereguliranosti proći između entiteta, zato na Izbornom zakonu radimo zajedno'', kazao je.
HDZ i jaja
Također je komentirao i zahtjeve HDZ-a da se u izmjene Izbornog zakona uključi pitanje izbora članova Predsjedništva.
''Ja sam zahtijevao tehničke izmjene. Pitanje izbora članova Predsjedništva, prije svega zbog presude 'Sejdić – Finci', svakako ostaje i mislim da je kontraproduktivno i štetno sva jaja pokušavati trpati u jednu košaru, jer tako se neće riješiti ništa. Izazove i pitanje treba rješavati jedno po jedno'', naveo je visoki predstavnik.
Komentirajući zeleno svjetlo za početak pregovora s EU, Schmidt je ponovio kako naša zemlja sada igra u ''višoj ligi''
Ozbiljan posao
''Bh. političari trebaju biti svjesni da pred nama stoji ozbiljan i enorman posao kojeg se trebaju prihvatiti. To bi moglo biti iznenađenje za ljude poput Milorad Dodika, a u budućnosti će primjerice odluke Europskog suda pravde u Luksemburgu biti jednako važne kao odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji će ulaziti u detalje nacionalnog zakonodavstva u BiH'', smatra Schmidt dodajući da ako ono ne bude u skladu s europskim zakonom, plaćat će kazne.
''Ako uđete u europski klub, imat ćete mnogo benefita za građane, ali morat ćete pratiti europske smjernice'', napomenuo je Schmidt.
Izborni integritet
Prema posljednjim informacijama, koje je objavio Radio Sarajevo, izmjene će se ticati većinom izbornog integriteta, a što se tiče novih tehnologija - otvorit će se put za njihovo uvođenje, ali neće biti obvezne. Središnje izborno povjerenstvo bi prema novim odredbama, trebalo birati predsjednike svih biračkih odbora u cijeloj državi, za razliku od dosadašnjeg zakona gdje ih biraju politički subjekti.
Još jedna promjena je, kako piše RSA bila u opticaju, u vezi s brojem mandata iz izbornih jedinica, ali je u zadnjem trenutku odlučeno da se ne ide u ovu promjenu.
U ponedjeljak je i američko veleposlanstvo u BiH objavilo izjavu povodom predloženih amandmana na Izborni zakon BiH od strane Ministarstva pravde BiH.
Amerika: ''Predložene izmjene neće doprinijeti''
Kako se navodi, Amandmani na Izborni zakon BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde, nažalost, ''malo bi doprinijeli jačanju integriteta izbornog sustava u BiH''.
''Kao što pravni stručnjaci stalno naglašavaju, za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH potrebno je promijeniti Ustav BiH. Ovim prijedlogom bi se defakto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora - koje su pomogle SAD i EU - o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine'', navodi se. Američko veleposlanstvo navodi kako se ''neće postići napredak po pitanju provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH ukoliko HDZ BiH nastavi da nanovo predlaže i insistira na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona BiH'', naveli su iz Veleposlanstva.
Podsjetimo, u prijedlogu Ministarstva pravde, između ostalog, navodi se kako "svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata''.
''Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Herceg-Bosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet", stoji u prijedlogu Ministarstva pravde BiH.
Dodik objavio što će učiniti ako Schmidt nametne
Podsjetimo, ranije je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, rekao kako da "uplitanje Christiana Schmidta u evropski put BiH, kao i najave samo tehničkih izmjena Izbornog zakona, nije vjetar u leđa nego bura u prsa''.
S druge strane, Milorad Dodik, čelnik SNSD-a, rekao je kako će ova stranka istupiti iz procesa usvajanja dokumenata neophodnih za europski put BiH ako Schmidt nametne bilo šta.
Novinar Danijal Hadžović, koji je razgovarao sa Schmidtom, navodi ''da bi se to moglo desiti već danas, a najkasnije krajem tjedna''.
Poruka Dodiku
Schmidt je prokomentirao i izjavu Milorada Dodika kako neće prihvatiti nikakvo nametanje u vezi s pitanjem Izbornog zakona.
''Mislim da ljudi koji žive u Banja Luci imaju iste želje kao i ljudi koji žive u Mostaru. Oni žele da se njihov glas prizna. To što Dodik govori kako on neće prihvatiti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, je li to znači da on hoće da pokrade izbore? Dodiku bih preporučio da se malo opusti, da sjedne s predstavnicima drugih političkih stranaka i da dogovore zakon koji su obećali Europskoj uniji prije skoro dvije godine'', rekao je Schmidt.
Naveo je kako ''Dodik treba biti svjestan da on kao visoki predstavnik garantira postojanje i Federacije, i Republike Srpske, i Distrikta Brčko''.
''Neka bude siguran da poštujem Dayton, ja sam tu da branim Dayton, koji je pravna osnova za entitete. Neka se ne brine da će bilo kakve nereguliranosti proći između entiteta, zato na Izbornom zakonu radimo zajedno'', kazao je.
HDZ i jaja
Također je komentirao i zahtjeve HDZ-a da se u izmjene Izbornog zakona uključi pitanje izbora članova Predsjedništva.
''Ja sam zahtijevao tehničke izmjene. Pitanje izbora članova Predsjedništva, prije svega zbog presude 'Sejdić – Finci', svakako ostaje i mislim da je kontraproduktivno i štetno sva jaja pokušavati trpati u jednu košaru, jer tako se neće riješiti ništa. Izazove i pitanje treba rješavati jedno po jedno'', naveo je visoki predstavnik.
Komentirajući zeleno svjetlo za početak pregovora s EU, Schmidt je ponovio kako naša zemlja sada igra u ''višoj ligi''
Ozbiljan posao
''Bh. političari trebaju biti svjesni da pred nama stoji ozbiljan i enorman posao kojeg se trebaju prihvatiti. To bi moglo biti iznenađenje za ljude poput Milorad Dodika, a u budućnosti će primjerice odluke Europskog suda pravde u Luksemburgu biti jednako važne kao odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, koji će ulaziti u detalje nacionalnog zakonodavstva u BiH'', smatra Schmidt dodajući da ako ono ne bude u skladu s europskim zakonom, plaćat će kazne.
''Ako uđete u europski klub, imat ćete mnogo benefita za građane, ali morat ćete pratiti europske smjernice'', napomenuo je Schmidt.
Izborni integritet
Prema posljednjim informacijama, koje je objavio Radio Sarajevo, izmjene će se ticati većinom izbornog integriteta, a što se tiče novih tehnologija - otvorit će se put za njihovo uvođenje, ali neće biti obvezne. Središnje izborno povjerenstvo bi prema novim odredbama, trebalo birati predsjednike svih biračkih odbora u cijeloj državi, za razliku od dosadašnjeg zakona gdje ih biraju politički subjekti.
Još jedna promjena je, kako piše RSA bila u opticaju, u vezi s brojem mandata iz izbornih jedinica, ali je u zadnjem trenutku odlučeno da se ne ide u ovu promjenu.
U ponedjeljak je i američko veleposlanstvo u BiH objavilo izjavu povodom predloženih amandmana na Izborni zakon BiH od strane Ministarstva pravde BiH.
Amerika: ''Predložene izmjene neće doprinijeti''
Kako se navodi, Amandmani na Izborni zakon BiH, koje je predložilo Ministarstvo pravde, nažalost, ''malo bi doprinijeli jačanju integriteta izbornog sustava u BiH''.
''Kao što pravni stručnjaci stalno naglašavaju, za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH potrebno je promijeniti Ustav BiH. Ovim prijedlogom bi se defakto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH, o čemu je bilo govora i što je odbačeno za vrijeme razgovora - koje su pomogle SAD i EU - o ustavnoj i izbornoj reformi 2021. i 2022. godine'', navodi se. Američko veleposlanstvo navodi kako se ''neće postići napredak po pitanju provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s Predsjedništvom BiH ukoliko HDZ BiH nastavi da nanovo predlaže i insistira na politički i pravno problematičnim izmjenama Izbornog zakona BiH'', naveli su iz Veleposlanstva.
Podsjetimo, u prijedlogu Ministarstva pravde, između ostalog, navodi se kako "svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata''.
''Izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet županija, i to: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Herceg-Bosanskoj i Posavskoj. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet", stoji u prijedlogu Ministarstva pravde BiH.
Dodik objavio što će učiniti ako Schmidt nametne
Podsjetimo, ranije je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, rekao kako da "uplitanje Christiana Schmidta u evropski put BiH, kao i najave samo tehničkih izmjena Izbornog zakona, nije vjetar u leđa nego bura u prsa''.
S druge strane, Milorad Dodik, čelnik SNSD-a, rekao je kako će ova stranka istupiti iz procesa usvajanja dokumenata neophodnih za europski put BiH ako Schmidt nametne bilo šta.
