Različak spada u porodicu glavočika, Compositae. Divlji različak susrećemo na većini livada europskih zemalja i Sjeverne Amerike. Nekad se smatrao korovom, a danas je, zahvaljujući svom cvijetu postao neizbježan dio cvjetnjaka.

Kultivirane vrste prepoznajemo po cvjetovima raznih boja: od ružičaste, bijele preko plave do ljubičaste. Najčešća boja je plava po kojoj je i najprepoznatljiviji.

Cvatu od srpnja pa sve do prvih jesenskih mrazova. Promjer cvjeta je oko 5 cm, listovi su sivozeleni, duboko urezani, u obliku čipke. Razmnožava se pomoću sjemena. U travnju i svibnju se sjeme sije na otvorenome, a kasnije se presadnice rasade na željeno mjesto u vrtu na razmak od 30 do 50 cm. Glede uzgoja, različak nije zahtjevan.

Odgovara mu bilo koja vrsta vrtnog tla, voli sunčan do polusunčan položaj. Traži redovito zalijevanje i prihranu. Redovito uklanjanje ocvalih cvjetova produljuje cvatnju različka. Patuljaste vrste različka sade se u kamenjaru, koje narastu do visine od 20 do 25 cm. Više sorte sade se za obrube gredica, u kombinaciji s drugim jednogodišnjim cvijećem, za vaze ili za rez za aranžiranje buketa i aranžmana.

Primjena: za gredice, sadnju u posude, za rez.

Napomena: različak cvate od srpnja do rujna, a da bi mu se produljilo razdoblje cvatnje, treba redovito uklanjati ocvale cvjetove.

Večernji list